EN
HR
Hrvatska je na početku ove godine zauzela visoko četvrto mjesto u Europskoj uniji po rastu turističkog prometa, u razdoblju kada je cijeli blok prešao brojku od 471 milijun noćenja. Najnovije izvješće Eurostata otkriva da je u prvom tromjesečju 2026. ostvareno 3,4 posto više noćenja nego lani.
S porastom od devet posto, hrvatski je turistički sektor uspješno kapitalizirao predsezonu, smjestivši se odmah iza vodećih Irske, Malte i Danske
Strani turisti ostvarili su oko 46,6 posto svih noćenja u Uniji u prva tri mjeseca 2026., odnosno gotovo 220 milijuna, što je 11,4 milijuna ili 5,5 posto više nego u istim mjesecima 2025., ali s velikim razlikama po zemljama.
/// Rast kampiranja u Europi, noćenja od 2015. porasla za 28,5%
U turističkim smještajnim objektima u prvom tromjesečju ostvaren 471,1 milijun noćenja ili 3,4 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine, a daleko najveći porast imala je Irska od 35,3 posto, dok je Hrvatska na četvrtom mjestu, prema podacima Eurostata objavljenima u utorak.
Irsku po porastima noćenja u prvom tromjesečju slijedi Malta s 11,1 posto više nego u isto vrijeme 2025., a treća je Danska s porastom od 9,3 posto.
Hrvatska je na četvrtom mjestu s rastom od devet posto, peta je Slovačka, a u prvih deset zemalja s najvišim porastima su i Slovenija, Italija, Estonija, Mađarska i Češka.
S druge strane, među zemljama EU na razini prvog tromjesečja u njih devet broj turističkih noćenja je pao, od kojih u Litvi za najvećih gotovo 13 posto, zatim Rumunjskoj 6,7 i Luksemburgu oko četiri posto manje nego lani.
/// Vinistra napunila Poreč i generirala 20.706 noćenja
Strani turisti ostvarili su u EU oko 46,6 posto svih noćenja u prva tri mjeseca 2026., odnosno gotovo 220 milijuna, što je 11,4 milijuna ili 5,5 posto više nego u istim mjesecima 2025., ali s velikim razlikama po zemljama.
Malta je imala najveći udio stranih noćenja u ukupnim, od čak 93 posto, a slijede Cipar s 85,6 posto, te Luxemburg s 85,1 posto, dok su među onima s puno manjim udjelom stranih noćenja Njemačka, Poljska i Rumunjska s oko 20 posto.
Irska je među zemljama u EU koja je i sa stranim noćenjima ostvarila najveći porast u odnosu na prvo tromjesečje 2025., od 42,3 posto, dok je druga Litva s rastom od 24 posto te Slovačka s 15,4 posto više.
Najveći pad stranih noćenja u turističkim smještajnim objektima imale su pak Latvija, od 7,5 posto, Bugarska od 4,3 posto te Belgija, četiri posto.
/// Blagi pad noćenja u EU u prvom tromjesečju 2025.
Iako nisu među zemljama s najvećim porastima u postocima, i dalje su najjače turističke zemlje u EU, poput Španjolske, Italije, Njemačke i Austrije u prvom tromjesečju 2026. u odnosu na isto 2025. imale najveća povećanja noćenja u apsolutnim brojkama.
U Italiji je tako u turističkim smještajnim objektima bilo pet milijuna noćenja više, u Španjolskoj 2,6, a u Njemačkoj dva milijuna noćenja više.
U Španjolskoj, Italiji i Austriji ostvareno je i više od polovice od ukupnih stranih noćenja u EU, 123 milijuna od ukupnih 220 milijuna, od čega najviše ili 54,1 milijun u Španjolskoj, u Italiji 39,1 milijun, a u Austriji 30,1 milijun.
Eurostatovi podaci pokazuju i da su u Europskoj uniji u prva tri mjeseca ove godine rasla i domaća noćenja u odnosu na lani, za 1,7 posto ili za 4,2 milijuna noćenja više, na ukupno 251,4 milijuna.
/// Jadranska Hrvatska ponovno prva u EU: 27,7 milijuna noćenja u kratkoročnom najmu
