Sve oči uprte su u Kinu, kako epidemiološke, tako i turističke

Sve oči su uprte su u Kinu, kako epidemiološke, tako i turističke. Kina je prva pogođena koronavirusom, a prva i izlazi iz krizne situacije. Tako prema zadnjim informacijama statistika...

Sve oči su uprte su u Kinu, kako epidemiološke, tako i turističke. Kina je prva pogođena koronavirusom, a prva i izlazi iz krizne situacije.

Tako prema zadnjim informacijama statistika pokazuje kako se u Kini naglo smanjuje broj slučajeva infekcije, uključujući provinciju Hubei odakle virus potječe. Dapače, kako prenosi kineska novinska agencija Xinhua, u srijedu po prvi puta nisu zabilježene nove infekcije koronavirusom u Wuhanu, epicentru epidemije, i provinciji Hubei, što je pozitivan znak usred vijesti o naglom porastu infekcija širom svijeta.

Čak su i zatvorene sve montažne bolnice u Wuhanu, koje su Kinezi izgradili u izuzetno kratkom roku nakon izbijanja epidemije. Gospodarstvo se ponovno diže i počelo je funkcionirati, a čak je i Apple najavio otvaranje svojih trgovina u Kini. Kineske vlasti i dalje pozivaju na oprez i držanje cijele situacije pod kontrolom, bez obzira na pad novooboljelih. Kako prenosi kineska novinska agencija Xinhua postoji pozitivna prognoza po kojoj bi kineska vlada trebala imati koronavirus pod nadzorom do kraja ožujka 2020. godine te su kineske vlasti najavile kako će u što kraćem roku povećati potrošnju i proizvodnju, a u cilju uravnoteženja ekonomskih gubitaka i ubrzanja rasta.

Glavno je pitanje, kada se situacija smiri tj. prođe, koliko će trebati vremena da se oporavi turistički sektor i aktivira turističko tržište?

Ili brzo, kroz mjesec dana kada koronavirus više neće biti prisutan ili tek na proljeće 2021.godine. To su neke pretpostavke, iako je naravno u ovoj situaciji jako nezahvalno bilo što predviđati, kao i da će se situacija u Hrvatskoj stabilizirati kroz minimalno 60 dana, ukoliko ne bude neke veće eskalacije. Naravno, opet naglašavam, cijela situacija oko koronavirusa sa znanstvene strane još je puna pretpostavki i nesigurnosti, jer se radi o totalno novom virusu i nitko ne zna točno kako će se cijela situacija razvijati, no sukladno trenutnim podacima, moramo glasno razmišljati što i kako dalje.

I opet sve oči su uprte u Kinu.

Kako navode konzultantice za kinesko turističko tržište, Margot Schuller i Rossella Pfundt iz tvrtke Tourists from China, u prvom tjednu ožujka kineski potrošači rezervirali su za 250% više domaćih letova i ostvarili 40% više rezervacija hotela u Kini u odnosu na prethodni tjedan. To pokazuje kako su Kinezi voljni putovati i kako im se vraća samopouzdanje, ističu autorice.

S druge strane, ako uspoređujemo oporavak i normalizaciju poslovanja nakon SARS-a, on je bio relativno brz. U roku od mjesec dana nakon što je Hong Kong proglašen čistom zonom od SARS-a, turističko tržište se vratilo na 70% prijašnjih brojki, a u roku od samo dva mjeseca promet je premašio 12-mjesečni prosjek prije SARS-a, prenosi South China Morning Post. Također, Guangdong je dosegao 70% popunjenosti hotela samo nekoliko tjedana nakon što su uklonjeni s liste lokacija na kojima se možete zaraziti, prema STR-u, dok se u Singapuru stopa popunjenosti hotela vratila na prethodnu razinu u samo 60 dana od proglašenja čiste zone od SARS-a, navodi South China Morning Post.

Kako situacija oko pojave SARS-a i trenutne situacije oko širenja koronavirusa nije ista, nego puno drastičnija, iz toga razloga je jako teško bilo što predviđati, jer u novijoj povijesti turizam se još nije susreo s ovakvom globalnom izvanrednom situacijom. Čak niti posljedice i prijetnje terorizmom u Europi nisu dugoročno zaustavile turizam, kao št je trenutno pandemija koronavirusa.

Kakve će sve posljedice utjecaj koronavirusa ostaviti na cijeli turistički sektor? Koliko će trebati vremena da se aktivira turističko tržište?

Turizam je jedna od grana koja se najbrže oporavlja, tako se očekuje i u Kini, kao i globalno, no pitanje je kakve će sve posljedice utjecaj koronavirusa ostaviti na cijeli turistički sektor.

Neke realne procjene od domaćih i europskih stručnjaka govore kako se tek na proljeće 2021. godine može očekivati pozitivan oporavak turističkog sektora, naravno uz pretpostavku da cijela situacija dodatno ne eskalira tj. da se smiri kroz 2 do 3 mjeseca. One optimistične pretpostavke govore kako bi se turizam na globalnoj razini mogao aktivirati kroz 30 dana, od dana kada se smiri cijela situacija, a koja se opet oslanja na podacima nakon pojave SARS-a.

Također, kako navode Margot Schuller i Rossella Pfundt iz tvrtke Tourists from China očekuje se da će ukupna stopa rada hotela u većim gradovima širom Kine do kraja ožujka dostići 90%, što je jako optimistično.

No, optimizam autorice grade na podacima istraživanja koje je provela Kineska turistička akademija među kineskim potrošačima, a koja govori kako je 20,7% ispitanika izjavilo da će putovati što je prije moguće, dok je 71,5% ispitanika reklo da će putovati nakon završetka epidemije i nakon što se sve stabilizira. Sukladno tome, čim se europsko tržište također stabilizira, može se brzo očekivati snažan porast potražnje Kineza za putovanjima prema europskim destinacijama.

Naravno, teško je uspoređivati kinesko tržište s drugima ili europskim, jer se radi o totalno drugačijoj kulturi i načinu življenja, pa isto tako i kada želimo privući kineske turiste ( promocija ) u Europi moramo biti svjesni kako u Kini vrijede totalno drugačija pravila.

No, što je s europskim turistima i glavnim emitivnim tržištima?

Ono što je sigurno, svaka država će nakon što se eliminiranja koronavirusa tj. kada dođe taj dan – “dan nakon koronavirusa”, što prije htjeti aktivirati svoju ekonomiju. To će biti imperativ. Također, sve države će komunicirati narativ da se kupuju lokalni proizvodi, domaća roba, hrana, te da se putuje unutar svoje zemlje – logično, cilj je pomoći domaćim poduzetnicima tj. gospodarstvu.

To će sigurno većina putnika i raditi – putovati unutar svoje zemlje. Također, pitanje je koliko će se ljudima usaditi strah od putovanja u ovoj situaciji, bez obzira pod pretpostavkom da se situacija oko koronavirus neutralizira tj. nestane.

Tu je i element nove recesije. Cijela ova situacija dovest će cijeli svijet, pa tako i Europu i Hrvatsku u novu recesiju. Također, u trenutnoj situaciji gdje su sve države zatvorene, kada je stalo gospodarstvo i ljudi su u samoizolaciji, mnogi ljudi će ostati bez posla ili će im se plaće smanjiti, a mnogi mali i srednji poduzetnici će nažalost propasti ili jedva preživjeti ovu situaciju s malim ili nikakvim kapitalom. Trenutno su u pitanju milijuni radnih mjesta, dok mnoga mala i srednja poduzeća su u riziku od zatvaranja, a upravo su ona baza uspješnih ekonomija, a ne velike kompanije.

Baš zbog toga, pitanje je koliko će potrošači htjeti trošiti tj. hoće li se kao i u slučaju recesije pojaviti strah za potrošnjom te će stegnuti remen i čekati da vide kako će se cijela situacija razvijati. Također, mnoge obitelji će u ovom periodu gospodarske blokade izgubiti dio prihoda, a time i planirani budžet za putovanje, što će sasvim sigurno odgoditi daleka putovanja ili putovanja van svoje države.

Opet, prema pretpostavci da će se cijela situacija stabilizirati za 60 do 90 dana, hoće li radnici moći i htjeti koristiti godišnji odmor?

Dobar dio i sada koristi godišnji odmor sukladno nastaloj situaciji, bar onaj dio radnika koji nisu ostali bez posla te je pitanje hoće li ga imati na raspolaganju kasnije. Također, kada krene taj dan (day after coronavirus ), kada se napokon otvore sve trgovine i počne stabilizirati gospodarska situacija, tko će nakon mjesec dana rada uopće imati hrabrosti tražiti godišnji odmor? Jer to svakako ne bi bilo korektno prema poduzetnicima, koji u ovoj situaciji nisu otpuštali, da kada se napokon može raditi i ekonomija se budi, da radnik ode na plaćeni godišnji. A pričamo o mjesecu srpnju – kolovozu, ako se naravno situacija smiri kroz 2-3 mjeseca. S druge strane, možemo i pretpostaviti kako će ljudi jedva dočekati trenutak da mogu putovati, pogotovo nakon više mjesečne kućne izolacije.

Dan kada je svijet prestao putovati

Ovu situaciju koja je bila nezamisliva do prije sam mjesec dana, glavni urednik Skiffa, Rafat Ali, je opisao kao danom koji ćemo zauvijek zapamtiti kao dan kada je svijet prestao putovati ( The Day the World Stopped Traveling )

U svakom slučaju u ovoj situaciji turistički sektor je nemoćan i može samo čekati smirivanje situacije. Bilo kakva akcija, promocija, smanjivanje cijene ili slično u ovoj situaciji, kada su državne granice zatvorene, kao i trgovine, gospodarstvo doslovno stalo, zabranjena su javna okupljanja te su ljudi u kućnoj samoizolaciji, jednostavno je nažalost deplasirano, kao i govoriti o turizmu.

Što je ustvari najgora moguća situacija. Čekati, a bez bilo kakvog utjecaja na cijelu situaciju. Čekamo. No, nakon kiše dolazi sunce, a do tada treba preživjeti. Ipak sam bez obzira na sve, uvjeren kako će turizam biti jedna od grana koja će se najbrže oporaviti. Turizam je jedna od najvećih svjetskih industrija, što svakako nije slučajno.

No, može li ipak turistički sektor nešto napraviti u ovoj situaciji? Bez obzira na sve i cijelu situaciju, ipak može. Osobno savjetujem dvije stvari.

Prva je planiranje promocijske strategije. Kada dođe taj dan (dan poslije koronavirusa) odmah treba krenuti u promociju, a ne još dva-tri tjedna planirati i gubiti vrijeme. Dakle, u ovom trenutku isplanirajte promociju i držite je na stand by-u, kako bi odmah mogli reagirati i krenuti kada dođe taj trenutak. Budite spremni.

Drugo je svakako fokus na domaćeg gosta. Domaćeg gosta najbrže možete aktivirati i motivirati za putovanje. Pogotovo ako u Hrvatskoj cijela situacije ne eskalira kao što je u Italiji ili drugim zemljama. Treba li u toj situaciji ponudu prilagoditi domaćem gostu, svakako za raspravu.

Sutra ću malo detaljnije argumentirati savjete i mogućnosti što turistički djelatnici u ovoj situaciji mogu raditi. Razmislite i uključite se u raspravu. Dvije glave su uvijek pametnije od jedne.

Znam kako u ovom članku ima jako puno pretpostavki, no nažalost u trenutnoj situaciji gdje niti znanstvena struka ne zna točno kako će se razvijati cijela situacija, teško je bilo što predviđati i biti narator budućnosti. Ovaj članak je više u kontekstu glasnog razmišljanja što i kako dalje, kako bi otvorili raspravu i probali predvidjeti razne situacije, kako bi znali planirati.

Naslovna fotografija: Magda Ehlers, Pexels.com

 

Povezane vijesti: