Treći kvartal je ključan jer donosi 64 % ukupnog turističkog prometa

Prema podacima sustava eVisitor, u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je tijekom prva tri mjeseca ostvareno 635.000 dolazaka (-33%) i 1.893.500 noćenja (-20%), dok je u ožujku ostvareno 118.236...

Prema podacima sustava eVisitor, u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je tijekom prva tri mjeseca ostvareno 635.000 dolazaka (-33%) i 1.893.500 noćenja (-20%), dok je u ožujku ostvareno 118.236 dolazaka (-75%) i 518.530 noćenja (-53%). A trenutno turističkog prometa nema.

S druge strane, optimistične procjene Svjetske turističke organizacije govore o smanjenju turističkih dolazaka za 20 do 30%, a deviznih prihoda za trećinu (no kako su ti podaci od 26. ožujka, odnosno sada stari već dva tjedna, vjerojatno će nove procjene biti i drastičnije). Te su procjene i sada puno drastičnije od onoga koliko je financijska kriza utjecala na pad globalnoga turizma 2009. godine (samo 4% u dolascima) ili epidemija SARS-a 2003. (pad broja dolazaka za samo 0,3%). 

U Hrvatskoj je godišnji pad 2009. godine također bio blag: u dolascima inozemnih turista ispod jedan posto, a u deviznom prihodu od turizma za samo 14%. Kolika je razlika između ove dvije krize, vidljivo je već u ožujku kada je prema podacima eVisitora vidljiv drastičan godišnji pad dolazaka (-80,3%) i noćenja (-64,5%) inozemnih turista te se i kumulativno u prvom kvartalu bilježi pad (-41,3% u dolascima te -27,2% u noćenjima inozemnih turista). 

Važan je treći kvartal

To još ne predstavlja veći problem za platnu bilancu budući da se u prvom kvartalu ostvaruje vrlo mali prihod od inozemnog turizma (tek oko 4,5% od ukupnog godišnjeg prihoda, prošle godine 486,2 milijuna eura).

Problem će biti puno vidljiviji već u drugom, a posebno će biti naglašen u trećem kvartalu kada se ostvaruje oko 64 % ukupnih godišnjih deviznih turističkih prihoda.

Drugi je kvartal već zasigurno potpuno izgubljen (to bi bilo, prema podacima za drugi kvartal prošle godine, 2,3 milijarde eura „izgubljenog“ deviznog prihoda od turizma), a za najvažniji treći (kada je prošle godine ostvareno 6,6 milijardi eura prihoda) ostaje još neizvjesna oštrina pada. 

Realno, turistički aktivnost prema trenutnom stanju možemo očekivati tek na proljeće 2021. godine, i to naravno ne u istim brojakam kao do sada. A što se ove godine tiče, možemo se optimistično nadati kako ćemo ipak ( uz pretpostavku da se situacija u Hrvatskoj i Europi, smiri tj. da nestane koronavirus ) uloviti drugi dio špice sezone, poglavito kroz domaće goste i jedan mali dio gostiju iz Austrije i Slovenije, kako bi bar malo turizam dobio “cash flow”.

Iako se turizam do sada uvijek jako brzo oporavio, nažalost, ovaj udarac već i tek će izuzetno uzdrmati cijeli turistički sektor, te se očekuje oporavak narednih 2-3 godina.

Za sada ima previše nepoznanica i pretpostavki tako da je u vremenu gdje se situacija mijenja iz dana i dan, jako teško bilo što predviđati, a samim time i biti optimističan. No, nada umire zadnja.

Zato je sada trenutak za pripremu nove strategije te ponajviše pripremite promocijske kampanje za dan nakon koronavirusa. Tada će najvažnije biti odmah reagirati i agresivno promovirati turizam tj. cijelu ponudu, kako bi se što prije aktivirao turizam. Dakle, pripremite kampanja i držite ih na stand by. A glavni fokus će biti na domaćem gostu.

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN