Treći pokušaj: Pulska Arena ponovno kandidirana za UNESCO-vu listu svjetske baštine

Arena je prvi puta kandidirana 1996. godine i ICOMOS (stručno savjetodavno tijelo UNSCO-a) je tada naveo kako je amfiteatar izuzetan i dobro očuvan primjer velike rimske javne građevine te da je ukupna razina autentičnosti nepobitna, odnosno da je, usprkos zahvatima u 19. i početkom 20. stoljeća koji nisu izvedeni u skladu s današnjim konzervatorskim načelima, najveći dio cjelokupne strukture izvorne rimske izrade. 

ICOMOS je nadalje ustvrdio visoku razinu očuvanosti i cjelovitosti Arene, ali se suzdržao od konačne ocjene te je preporučio da se odlučivanje o uvrštenju na Popis svjetske baštine odgodi dok se ne dovrši izrada komparativne studije rimskih amfiteatara.

Kandidatura je stoga ponovljena 1999. pod nazivom 'Antička Pula s amfiteatrom'. Ovaj je put uključila, osim amfiteatra, i ostale dijelove antičke pulske baštine - Augustov hram, Slavoluk Sergijevaca, Dvojna vrata, Malo rimsko kazalište te ranokršćanske crkve iz 4. i 5. stoljeća.

ICOMOS je u međuvremenu izradio komparativnu studiju nekoliko amfiteatara i kazališta već upisanih na Popis svjetske baštine i ocijenio da pulski amfiteatar ne zadovoljava kriterije izuzetne univerzalne vrijednosti. Stoga je predložio da se kandidirano kulturno dobro ne uvrsti na popis. 

Suočena s takvom preporukom ICOMOS-a, koja uvelike utječe na konačnu odluku UNESCO-ovog Odbora za svjetsku baštinu, Republika Hrvatska je povukla kandidaturu, čime je sačuvala mogućnost kasnijeg pokušaja kandidiranja istog kulturnog dobra, a koje ne bi bilo moguće u slučaju nepovlačenja kandidature i negativne odluke Odbora.

Gradonačelnik Pule Filip Zoričić potvrdio je za Jutarnji list kako pulski amfiteatar po treći put ide u kandidaturu. Zoričić je s odlukom upoznao resornu ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek. 

Pulska Arena jedini je od pet takvih u svijetu koji nije pod zaštitom UN-ove organizacije. Dolazak na listu UNESCO-a donosi svjetsku prepoznatljivost, ali potencijalno i veći turistički promet. Hrvatska je od 1979. godine, kada su na UNESCO-ov Popis upisana prva hrvatska kulturna dobra do danas, upisala ukupno 31 nepokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara.

Možda će biti 'treća sreća' nakon što dvije prijave iz devedesetih godina nisu prošle jer - ili nije tada nije bio pravi trenutak, ili prijave nisu bile dovoljno kvalitetno odrađene.

Foto: hrturizam