Turizam nakon doba korone: Što će biti drugačije? Što može biti bolje?

Kako će izgledati turizam dan nakon epidemije koronavirusa, pitanje je o kojem trenutno svi turistički stručnjaci razmišljaju, predviđaju i raspravljaju. Jedno je sigurno, kako ekonomija tako i turizam mjerit...

Kako će izgledati turizam dan nakon epidemije koronavirusa, pitanje je o kojem trenutno svi turistički stručnjaci razmišljaju, predviđaju i raspravljaju.

Jedno je sigurno, kako ekonomija tako i turizam mjerit će se prije i nakon koronavirusa, a ova kriza će donijeti drugačiji turizam. Kakav? To još nitko točno ne zna, no svakako postoje razne pretpostavke, a upravo tim pitanjem bavi se mr.sc. Neda Telišman-Košuta iz Instituta za turizam u novom stručnom radu “Turizam nakon doba korone: Što će biti drugačije? Što može biti bolje?”

Turizam je nedvojbeno širom svijeta jedna od pandemijom najteže pogođenih gospodarskih aktivnosti što, s obzirom na njegov značaj u svjetskoj ekonomiji, niti jednu zemlju ne ostavlja imunom, a posebno ne one, poput Hrvatske, koje su izrazito ovisne međunarodnim turističkim kretanjima.

Turizam će se sigurno oporaviti nakon pronalaska lijeka i izuma cjepiva protiv korona virusa, odnosno s dovoljnim razinama procijepljenosti i imuniteta stanovništva koji će garantirati sigurnost kretanja. No, pitanje je kakav će biti turizam nakon doba korone.

Možemo li očekivati jednostavno povratak na staro ili se trebamo pripremiti za pandemijom potaknute promjene? – pita se Telišman-Košuta te postavlja pet hipoteze očekivanja ključkih promjena ponašanja turista.

Ovo je iskustvo koje mijenja obrasce ponašanja i koje će se duboko usjeći u pamćenje. Ne čini se stoga pretjeranim ustvrditi da kriza izazvana korona virusom ima snagu utjecanja i trajn(og)ijeg mijenjanja naših vrijednosti, stavova i stilova života, time mijenjajući naše obrasce ponašanja kao turista i domaćina.

Prva je odnos prema prostoru. Inzistiranje na socijalnom distanciranju u funkciji smanjenja mogućnosti prijenosa kapljične zarazom virusa mijenja odnosno povećava, čak i kod nas južnjaka intuitivno sklonih blizini u kontaktu, veličinu osobnog prostora potrebnu kako bi se osjećali ugodno. U sljedećim iteracijama, to mijenja prihvatljivu gustoću sadržaja i ljudi koji konzumiraju određeni prostor u isto vrijeme te time redefinira prostorne standarde i dizajn prostora. Ova rastuća intolerancija na gužve dodatno će aktualizirati itekako za turizam bitna pitanja upravljanja prostorom, od propitivanja nosivog kapaciteta destinacije u cjelini ili nekih njenih pojedinačnih sadržaja poput znamenitosti, plaža i staza do upravljanja tokovima posjetitelja na posebno atraktivnim i opterećenim mjestima

Druga je odnos prema zdravstvenoj sigurnosti. Očekivat ćemo pojačane obavezne sanitarne standarde u turističkim objektima, ali i višu medicinsku ekipiranost destinacije u cjelini, predvidiv je i rast dobrovoljnih shema certificiranja sanitarne i zdravstvene izvrsnosti kao dodatne garancije gostima, moguće je uvođenje nekog tipa zdravstvene putovnice u međunarodnim putovanjima kao dokaza cijepljenja ili stečenog imuniteta

Također, i svijest o održivosti tj. odnos prema okolišu bit će znatno izraženiji kod putnika nego ikada prije. Nakon inicijalne post-korona faze stabilizacije turističkog sektora, očekivat će se i nagraditi okolišno osjetljiva praksa turističkih poduzeća i destinacija.

Ova izvanredna situacija i više mjesečna samoizolacija sasvim sigurno ostaviti će traga, kako pozitivnog tako i negativnog, na ljudskim odnosima. Na razne načine pandemija korona virusa izvukla je iz nas ono najbolje, humanost, kreativnost, solidarnost, zahvalnost, podrška… Može se reći da je ovo refleksno ponašanje ljudi koji se u(s)prkos nesreće povezuju. No, može se i pretvoriti u dodatni impuls jačanju post-materijalističkih vrijednosti društva. Prevedeno na turizam, za očekivati je da će takva kretanja dodatno potaknuti interes za iskrenim i emotivnim sadržajima, bilo da je riječ o vođenom obilasku, gastronomskoj ponudi, dnevnom animacijskom programu, oblikovanju smještaja ili nekim drugim elementom turističke ponude.

I u konačnici odnos prema tehnologiji. Kada je riječ o turizmu realan je daljnji prodor tehnologije u poslove komunikacije s tržištem ili u obavljanje raznih administrativnih, repetitivnih i jednostavnijih poslova, dok će putovanje ‘u živo’ (još) uvijek ostati nezamjenjivo kao nadasve emotivna investicija.

Za kraj Telišman-Košuta zaključuje kako će pandemija korona virusa ostavit dubok trag. Za početak, očekuju se jedna od najgorih recesija u proteklih tri-četvrt stoljeća i, specifično, u turizmu izuzetno teška godina te višegodišnje zaustavljanje rasta.

Na dugi rok, globalno iskustvo s pandemijom trajno će utjecati na naše vrijednosti i promijeniti aspekte naših života te, specifično, u turizmu može rezultirati pomakom ka prostorno, okolišno i društveno odgovornijem ponašanju. Turizam nakon doba korone biti će drugačiji, mogao bi i trebao bi biti bolji – naglašava za kraj.

Cijeli stručni rad pročitajte u prilogu.

Prilog: mr.sc. Neda Telišman-Košuta / Turizam nakon doba korone: Što će biti drugačije? Što može biti bolje?

Naslovna fotografija: Pixabay.com

Povezane vijesti: