U Rijeci održana prva konferencija o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine Hrvatske

Dvodnevna konferencija "15 godina sustavnog očuvanja i revitalizacije pomorske baštine na Kvarneru i Istri i 10 godina rada i djelovanja Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre", kojoj je domaćin bio Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, poslužila je kao mjesto gdje su predstavljeni značajni rezultati u očuvanju pomorskog nasljeđa. Prvi koraci napravljeni su još 2009. godine, a tim povodom u Rijeku su stigli i brojni gosti iz Dalmacije koji su također predstavili svoje realizirane projekte, ali i one čija realizacija tek predstoji.

"Važno je istaknuti da je ovo prvi put da se konferencija ove tematike organizirana u Hrvatskoj, a posebno veseli veliki broj sudionika iz naše regije. Po završetku konferencije uviđam koliko je bilo potrebno i korisno da se svi okupimo na istom mjestu, upoznamo sa svim što je svatko od nas postigao, porazgovaramo o poteškoćama i problemima, razmijenimo iskustva, ideje, primjere dobre prakse te se čvršće povežemo i umrežimo pružajući si međusobno veću podršku nego do sada", istaknuo je Robert Mohović, predsjednik Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre.

Prvi dan konferencije bio je posvećen Kvarneru i Istri odnosno predstavljanju realiziranih projekata i primjera dobre prakse iz Rijeke, Rovinja, Lovrana, Crikvenice, Jadranova, Mošćeničke Drage, Krka, Malog Lošinja, Malinske, Kostrene, Lopara, Raba, Kraljevice, Bakra, Selca, Klenovice i Cresa. Iris Bruketa predstavila je rezultate nekoliko uspješno realiziranih projekata financiranih iz EU fondova koje je Primorsko-goranska županija provodila kao vodeći partner: Mala barka, Mala barka 2, Arca Adriatica i AdriProm Tour. Valnea Ivašić prezentirala je brend Kvarner Maritime Heritage koji je ustanovila TZ Kvarnera. Tea Perinčić predstavila je aktivnosti na prepoznavanju i očuvanju nematerijalne pomorske baštine koje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka provodi sa suradnicima.

Drugoga dana su se kolegama iz Umaga i Velog Lošinja u prezentaciji realiziranih i budućih projekata, udruga i manifestacija pridružili i dalmatinski kolege iz Betine, Murtera, Splita, Zadra, Biograda na moru, Milne, Vrboske, Novigrada, Murtera, Sumartina i Komiže.

"Bilo je izuzetno zanimljivo vidjeti na koliko se različitih načina interpretira i vrednuje pomorska baština od primjera s Krka gdje se u interpretacijskom centru svakodnevno mogu vidjeti vještine brodomaketara Željka Skomeršića pa do muzeja bez postava - virtualnog Juxta Mare muzeja koji posjetitelja "prati" kroz šetnju obalom grada Raba, a tu je i jedinstveni primjer plovećeg muzeja, obnovljenog jedrenjaka "Nerezinac" iz Malog Lošinja. U Dalmaciji imamo budući interpretacijski centar koji o pomorskoj baštini progovara fokusirajući se na pojedinca kao što je to slučaj u Sumartinu koji će ispričati priču o izumitelju Mariju Puratiću ili pak sjajan primjer muzeja na otvorenom u Betini gdje se Muzej betinske drvene brodogradnje uspio izboriti za koncesiju i upotrebu pomorskog dobra u svrhu korištenja privezišta za prezentaciju tradicijskih drvenih brodica u funkciji muzejskih izložaka", rekao je suradnik Koordinacije Jakov Karmelić.

No osim prezentacije primjera dobre prakse, izneseni su i problemi te prepreke na koje sudionici konferencije nailaze u svom radu. Nakon intenzivnog niza brojnih predavanja uslijedila je konstruktivna rasprava u kojoj su moderatori sumirali probleme o kojima se govorilo tijekom izlaganja i istaknuli neke dodatne.

Tako se između ostalog razgovaralo o financijskim sredstvima odnosno o nastavku funkcioniranja i održavanja interpretacijskih centara po završetku EU projekata, neadekvatnom planiranju u kojem se sadržaj postava prilagođava unaprijed definiranom prostoru, a sudionici su se složili kako je iznimno važno što brže i učinkovitije prenijeti misiju očuvanja pomorske baštine na nove generacije jer je na svojim leđima većim dijelom trenutno nosi treća dob.

Na konferenciji je također istaknuta važnost udruženog djelovanja prema ministarstvima i lokalnim samoupravama te turističkim zajednicama u smislu financiranja po okončanju EU projekata i pravnog okvira koji bi omogućio uspješnu komercijalizaciju baštinskih sadržaja. No pri tome je naglašeno kako se mora raditi na postizanju dobrog balansa između komercijalizacije baštinskih sadržaja i njihovog doprinosa zajednici što je važan aspekt očuvanja. Nadalje, zaključeno je kako je potrebno povećati broj obnovljenih tradicijskih barki, a sudionici su se usuglasili i po pitanju dobivanje koncesija za dijelove luka u kojima će se na vezu isključivo nalaziti tradicijske barke tretirane na povlašten način kao što je slučaj u Betini i Cresu, te manjim dijelom Krku. 

Svi su sudionici jednoglasno pohvalili ideju održavanja konferencije i uspješnu organizaciju, a najnadahnutiji dojam iznio je legendarni poznavatelj i promotor maritimne kulture Hrvatske u svijetu Joško Božanić, predsjednik udruge Ars Halieutica iz Komiže.

"Uistinu sam zadivljen viđenim, do dolaska u Rijeku, nisam bio svjestan koliko je projekt očuvanja pomorske baštine dobio maha. Čestitam svima na entuzijazmu koji je prisutan u tolikoj mjeri da sam duboko iznenađen i impresioniran voljom, pothvatima i rezultatima. Posebno bih htio čestitati i zahvaliti prof.dr.sc Robertu Mohoviću i suradnicima u Koordinaciji što su nas i na ovaj način okupili i udružili. Kao što naša komiška falkuša nije samo povijesni brod nego i primjer odgovora na izazov opstanka te nasljeđe za budućnost tako je i ova konferencija zalog da ćemo ne samo entuzijazmom, nego i zajedničkim pronalaskom rješenja za probleme na koje nailazimo, osigurati uspješno očuvanje dijela baštine kojem pripadamo srcem", zaključio je Božanić.

Autor naslovne fotografije: Marko Valjak