Saznajte o čemu će se raspravljati na 3. Forumu obiteljskog smještaja u Zadru

Pokušaji nametanja davanja predviđenih za poslovne prostore “guraju” obiteljski smještaj u “sivu zonu” čime vlasti svih razina “režu granu na kojoj sjede”. Svima su nam već poznate činjenice da...

Pokušaji nametanja davanja predviđenih za poslovne prostore “guraju” obiteljski smještaj u “sivu zonu” čime vlasti svih razina “režu granu na kojoj sjede”. Svima su nam već poznate činjenice da je Hrvatska jedan od najvećih demografskih gubitnika u Europskoj uniji, da rapidno pada broj radno aktivnog stanovništva ali da se je isto tako uspostavom slobodne, demokratske, Republike Hrvatske javna administracija višestruko povećala u odnosu na nekadašnju SR Hrvatsku. Primjerice, otok Krk je nekada bio jedinstvena općina, danas je podijeljen u čak sedam administrativnih jedinica, šest općina i grad Krk. Svaka jedinica lokalne samouprave ima svoje komunalno društvo, svoju turističku zajednicu, neka i centar za kulturu…svaka općina i grad zasebno razvija komunalni standard, svi grade sportske dvorane, nogometna igrališta, planiraju zabavne centre, vodene zabavne parkove itd, a svi zajedno po broju stanovnika čine jedan kvart ili jednu mjesnu zajednicu, mjesni odbor u gradu poput Rijeke.

Da ne bi bilo zabune, otok Krk je pri tome još  najracionalniji jer svih sedam JLS-a imaju jednu komunalnu tvrtku za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda te za vodoopskrbu i prilično se dobro dogovaraju oko strateških investicija u krupnu komunalnu infrastrukturu. U drugim je sredinama stanje mnogo lošije. Ipak, troškovi takvog javnog pogona nisu mali i raspoređuju se na sve manji broj stanovnika (i ovdje je otok Krk izuzetak, bilježi rast stanovništva) i više-manje isti prihod realnog sektora.

Da bi se takav pogon, koji ne podliježe zakonitostima tržišta, održao “na životu”, on mora realno povećavati svoje prihode. Prihodi se ostvaruju i od pruženih komunalnih usluga koje pružaju komunalna poduzeća a svaka JLS svoj prihod ostvaruje temeljem Zakona o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave. Temeljni izvori financiranja općina i gradova su slijedeći:

– prihodi od vlastite imovine

– novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje JLS sama propiše

– upravne pristojbe

– boravišna pristojba (dio)

– komunalne naknade doprinosi i druge naknade

– naknade za uporabu javnih površina,

a mogu biti uvedena i ova davanja:

– prirez porezu na dohodak

– porez na potrošnju

– porez na kuće za odmor

– porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište

– porez na nekorištene poduzetničke nekretnine

– porez na tvrtku ili naziv

– porez na korištenje javnih površina

– prirez na porez na dohodak

fosnaslovna

Kao što je vidljivo većina prihoda temelji se na davanjima radno aktivnog stanovništva i aktivnih poslovnih subjekata. Što se  komunalnih naknada  tiče, njihov obim i visinu određuju gradsko ili općinsko vijeće na prijedlog gradonačelnika ili načelnika. Pri tome se visina komunalne naknade mora uskladiti sa odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. Ova naknada spada u jedan od izvora financiranja jedinice lokalne samouprave i ima definiranu namjenu : odvodnja atmosferskih voda, održavanje čistoće javnih površina, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja i krematorija, javna rasvjeta, financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Komunalnu naknadu plaćaju  vlasnici, odnosno korisnici stambenog prostora, poslovnog prostora, garažnog prostora, građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja djelatnosti, neuzgrađenog građevnog zemljišta. Naknade za komunalnu djelatnost određuju komunalna trgovačka društva, vlastiti pogoni JLS, javne ustanove koje osniva JLS ili ovlašteni koncesionar. Komunalnim djelatnostima se smatraju: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prijevozu, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova i javna rasvjeta.

Cijena komunalne usluge plaća se isporučitelju usluge a obveznik plaćanja je vlasnik ili korisnik nekretnine .Za određivanje cijena usluge postoje parametri: koeficijenti, lokacija, namjena objekta. Objekti se po namjeni dijele na dvije osnovne skupine : 1. kućanstva 2. gospodarsko- poslovne objekte, koji se svrstavaju u više kategorija. Kućanstva, domaćinstva ili stanovi i kuće ne spadaju u kategoriju gospodarsko-poslovnih objekata a ipak su vlasnici tih objekata kao pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu suočeni sa protuzakonitim pokušajima nametanja obaveza koje vrijede za gospodarsko-poslovne objekte.

Potrošnju vode i zbrinjavanje otpada u kućanstvima, domaćinstvima vlasnici, stanovnici plaćaju kroz cijelu godinu i to otpad prema volumenu korisnog prostora stana ili kuće a vodu po potrošnji. Stanovnici plaćaju i sve ostale komunalne usluge temeljem svog mjesta stalnog boravka kao i komunalne naknade nastale izgradnjom stana ili kuće i upotrebom istoga. Članovi kućanstva, domaćinstva plaćaju i ostale lokalne poreze poput poreza na motorna vozila, na plovila, vez za plovilo, porez na dohodak , prirez na porez na dohodak i slično. Gosti, turisti koji borave u kućanstvu (nekadašnja “kućna radinost”), domaćinstvu (“pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu”), plaćaju boravišnu pristojbu kojoj je namjena “poboljšanje uvjeta boravka turista u turističkom mjestu”. 65% te pristojbe ostaje u turističkom mjestu , odnosno opcinibili gradu, a 30% od 65% se doznačuje u proračun općine ili grada u svrhu održavanja i poboljšanja komunalne infrastrukture.

welcome-zadar

Unatoč evidentnom kršenju zakona, pojedine jedinice lokalne samouprave u raznim dijelovima Hrvatske, pa i u Istri, pokušavaju opteretiti kućanstva, domaćinstva dodatnim nametima. Očito, baš kao i središnja država, pokušavaju održati neodrživi razmjer javnog sektora, javne vlasti, javnih poduzeća i realnog sektora, odnosno radno aktivnog stanovništva. Stvaranjem sve većeg financijskog opterećenja svakom novom mikropoduzetniku, novom stanovniku općine ili grada, javne vlasti zapravo proaktivno djeluju na poticaj mlađem stanovništvu za odlazak u inozemstvo kao i za neizbježan rast sive zone u djelatnostima.

Još jedan slikoviti primjer daje i javna radio televizija koja godinama grca u gubicima ali ne smanjuje neproduktivan kadar, ne bavi se racionalizacijom troškova, ne “ganja” svoje fušere niti se ne trudi proizvesti kvalitetan domaći program, osobito ne u svrhu promocije turističkih posebnosti Hrvatske. Dapače, uz obilati udio marketinga i dalje se pokušava povećati prihode od RTV pretplate koristeći se i proizvoljnim tumačenjima zakona, zastrašivanjem stanovništva, korištenjem skupih usluga odvjetničkih društava. Uz ovaj “porez na zrak”, gospodarsko-poslovni objekti plaćaju i porez “za odabrane”, tako zvani ZAMP. Tu su još i spomenička renta, Hrvatske vode i šume i  što još sve ne…

Svaki ovaj primjer “feudalnog poreza” zaslužuje posebnu analizu iz koje se u konačnici vidi da je taj “uhljebnicki” model počeo nagrizati same temelje hrvatskog društva. Hrvatski građanin, pojedinac, mikropoduzetnik ugrožen je u svojoj egzistenciji a javnog sektorska “rijetka zvjerka” uživa u statusu najviše zaštite položaja i prihoda. Daleko smo još od poštivanja temeljnih ljudskih prava gdje pojedinac može računati na pravnu zaštitu od predatorskih namjera svih razina vlasti i javnih poduzeća ali i od prijevara u trgovini, posredništvu… Društvo za zaštitu potrošača još uvijek nije ni sjena razvijenim društvima za zaštitu životinja (svaka čast ovim društvima). Ipak u svojoj zemlji imamo pravo štiti svoj dom i svoja građanska prava svim zakonom dopuštenim sredstvima. To nam je i obaveza.

O ovim i ostalim gorućim temama obiteljskog smještaja raspravljati će se na predstojećem 3. nacionalnom Forumu obiteljskog smještaja 15.,16. i 17. 11. u Zadru. Očekujemo da svi zainteresirani daju svoj doprinos dolaskom u Zadar i sudjelovanjem na FOS-u.

Zajednica obiteljskog turizma HGK, Predsjednik Nedo Pinezić

Vijesti: