EN
HR
Geopark Viški arhipelag uspješno je prošao drugu revalidaciju UNESCO-a i dobio zelenu kartu, čime mu je potvrđen nastavak statusa UNESCO-ova globalnog geoparka za novo četverogodišnje razdoblje.
Odluka je donesena na 11. sjednici Vijeća UNESCO-ovih globalnih geoparkova, održanoj od 2. do 4. studenoga 2026. u Parizu, a posebno je važno da je svih deset preporuka iz prethodne evaluacije 2022. godine ocijenjeno uspješno ispunjenima.
Riječ je o važnoj potvrdi za Viški arhipelag, koji je dio UNESCO-ove globalne mreže geoparkova od 2019. godine. Međutim, za razliku od priznanja koja se dodjeljuju jednom, status UNESCO-ova globalnog geoparka podliježe redovitoj provjeri svake četiri godine. Pritom se ne ocjenjuje samo geološka vrijednost područja, nego i način upravljanja baštinom, obrazovne aktivnosti, uključivanje lokalne zajednice te doprinos održivom razvoju.
Upravo je ta dimenzija posebno zanimljiva za turistički sektor. Uspješna revalidacija Viškog arhipelaga ne temelji se samo na atraktivnosti njegovih prirodnih lokaliteta, uključujući Modru špilju, nego na konkretnim aktivnostima ostvarenima tijekom prethodne četiri godine, od novih partnerstava s lokalnim proizvođačima do edukacije, znanstvenih istraživanja i zajedničkih projekata Visa i Komiže.
UNESCO ne provjerava samo dokumente, nego i rezultate na terenu
Postupak revalidacije obuhvatio je pregled dokumentacije i četverodnevnu terensku evaluaciju u lipnju 2026. godine. Međunarodni evaluatori obišli su lokalitete i sadržaje Geoparka te razgovarali s predstavnicima lokalne samouprave, institucija, znanstvenih i obrazovnih ustanova, udruga, proizvođača i drugih partnera. U završnom izvješću Geopark je opisan kao zreo i stabilan, uz posebno isticanje uloženog truda u provedbu prethodnih preporuka.
UNESCO-ov sustav revalidacije temelji se na tri moguće odluke. Zelena karta znači da geopark nastavlja ispunjavati kriterije i zadržava oznaku za sljedeće četiri godine. Žuta karta označava potrebu za otklanjanjem nedostataka u roku od dvije godine, dok crvena karta znači gubitak statusa nakon neuspješnog ispravljanja utvrđenih problema. Na ovogodišnjoj sjednici Vijeća zelenu kartu dobilo je ukupno 60 UNESCO-ovih globalnih geoparkova.
To je važan model međunarodnog vrednovanja jer priznanje nije trajno i ne podrazumijeva automatski nastavak članstva. Geopark mora pokazati da kontinuirano razvija svoje aktivnosti, odgovara na prethodne preporuke i ostvaruje rezultate koji su provjerljivi izvan same projektne dokumentacije.
Šesnaest novih partnerstava s lokalnim proizvođačima
Jedan od konkretnih rezultata Viškog arhipelaga jest uspostavljanje 16 novih partnerstava s lokalnim poljoprivrednim proizvođačima tijekom revalidacijskog razdoblja. Međunarodni evaluatori posebno su istaknuli suradnju s vinogradarima, vinarima, obrazovnim i znanstvenim institucijama, turističkim sektorom te lokalnim udrugama i poduzetnicima.
Time je prepoznata uloga Geoparka koja nadilazi zaštitu i interpretaciju prirodne baštine. Geološka posebnost područja povezuje se s lokalnom proizvodnjom, tradicijskim načinom života i identitetom otoka, čime se stvaraju dodatne mogućnosti za uključivanje lokalnog gospodarstva u održivi razvoj destinacije.
Posebno je pohvaljena i nova geostaza Put poja, koja povezuje geološku baštinu s poviješću korištenja zemljišta, vinogradarstvom, suhozidnom gradnjom i otočnim načinom života. Takav pristup pokazuje kako se prirodna baština može interpretirati kroz priče lokalne zajednice, umjesto da ostane samo izdvojena turistička atrakcija.
Vis i Komiža kroz Geopark razvijaju zajednički okvir upravljanja
Među zaključcima međunarodnih evaluatora posebno se izdvaja uloga Geoparka kao poveznice Visa i Komiže. U izvješću je prepoznat kao zajednički okvir suradnje dvaju gradova, njihovih institucija, stanovnika, lokalnih proizvođača i inicijativa koje djeluju na području arhipelaga.
Ta je ocjena važna jer pokazuje da se upravljanje baštinom ne može promatrati isključivo kroz granice pojedine administrativne jedinice. Geološka, prirodna i kulturna obilježja Viškog arhipelaga čine povezanu prostornu i razvojnu cjelinu, a međunarodni evaluatori prepoznali su zajednički rad na njezinu očuvanju i interpretaciji.
Za hrvatske destinacije to je posebno zanimljiv primjer suradnje na razini funkcionalnog prostora. Umjesto razvoja međusobno nepovezanih projekata, Geopark omogućuje zajednički pristup pitanjima obrazovanja, zaštite prirodnih resursa, lokalne proizvodnje i interpretacije baštine, pri čemu pojedine aktivnosti mogu imati koristi za cijeli arhipelag.
Znanost i obrazovanje nisu dodatak turističkoj ponudi
Evaluatori su pohvalili i obrazovne aktivnosti Geoparka, ocijenivši njihov opseg značajnim s obzirom na veličinu lokalne zajednice. Posebno je istaknuta suradnja sa školama, fakultetima, Hrvatskim geološkim institutom i drugim istraživačkim ustanovama, kroz koju se razvijaju edukacijski programi i znanstvene aktivnosti povezane s prirodnim obilježjima otoka.
Među važnim istraživačkim područjima izdvojeni su komiški solni dijapir, hidrogeološki sustav Visa i morski ekosustavi. Pozitivno je ocijenjen i edukativni animirani film Podzemne vode Viškog arhipelaga, kojim se složeni prirodni procesi približavaju stanovnicima i posjetiteljima te naglašava važnost odgovornog korištenja vode.
Takav pristup ima i širu vrijednost za otočne destinacije, gdje su prirodni resursi, osobito voda, ograničeni i važni za svakodnevni život stanovnika. Geopark tako svoju obrazovnu i interpretacijsku ulogu povezuje s pitanjima koja su važna za funkcioniranje otočne zajednice, a ne isključivo s turističkom promocijom.
Četiri nove preporuke za sljedeće razdoblje
Iako su svih deset preporuka iz 2022. godine uspješno ispunjene, UNESCO-ovi evaluatori odredili su i četiri nova razvojna smjera. Oni uključuju suvremeniju interpretaciju geološke baštine, osobito komiškog solnog dijapira kroz 3D modele i interaktivne sadržaje, bolje povezivanje geologije s morskim ekosustavima, očuvanje tradicijske arhitekture i suhozidne baštine te nastavak edukacije o odgovornom korištenju vode, energije i drugih prirodnih resursa.
Dio preporuka već je povezan s novim projektnim aktivnostima, među kojima se ističe međunarodni projekt GEOHERITAGE, kroz koji se planira razvoj interaktivnih geoloških 3D modela i sadržaja za interpretaciju morske i obalne baštine.
Uspješna revalidacija Geoparka Viški arhipelag pokazuje da međunarodno priznanje može biti i instrument kontinuiranog razvoja, a ne samo oznaka koja povećava prepoznatljivost destinacije. Posebno je važna obveza periodičnog vrednovanja, pri čemu se uspjeh ne procjenjuje samo na temelju broja posjetitelja ili promocijske vidljivosti, nego i kroz obrazovanje, očuvanje baštine, uključivanje lokalnih dionika i provedbu prethodno dogovorenih aktivnosti.
Naravno, činjenica da je Geopark zadovoljio UNESCO-ove kriterije ne znači automatski da su riješeni svi razvojni izazovi Visa i Komiže, niti da je moguće izravno izmjeriti njegov doprinos ukupnom gospodarskom razvoju ili kvaliteti života stanovnika. Za takve zaključke potrebni su dodatni pokazatelji i dugoročnije praćenje učinaka.
Ipak, model je zanimljiv upravo zbog odgovornosti koju uvodi. Geopark svake četiri godine mora pokazati što je napravio, koje je preporuke proveo i kako su njegovi projekti povezani s potrebama prostora i zajednice. U kontekstu hrvatskog turizma, u kojem se sve više govori o upravljanju destinacijama, održivosti i pokazateljima uspješnosti, Viški arhipelag donosi konkretan primjer sustava u kojem međunarodna prepoznatljivost podrazumijeva i redovitu provjeru rezultata.
Jer vrijednost međunarodne oznake nije samo u tome što destinacija nosi UNESCO-ovo ime, nego u tome što mora kontinuirano dokazivati da je tom priznanju dorasla.
Hrvatska trenutačno ima tri UNESCO-ova globalna geoparka
Prvi je Papuk, koji je u međunarodnu mrežu geoparkova ušao 2007. godine, a UNESCO-ov status nosi od 2015., kada je uspostavljena jedinstvena oznaka UNESCO Global Geopark. Viški arhipelag pridružio se 2019., dok je najmlađi hrvatski geopark Biokovo - Imotska jezera, uvršten 2024. godine. Sva tri područja povezuje obveza očuvanja i interpretacije geološke baštine, obrazovanja te uključivanja lokalnih zajednica u održivi razvoj, uz redovite međunarodne evaluacije.
Foto: Geopark Viški arhipelag
