Vrijednost deviznoga prihoda od turizma smanjena nakon revizije

Hrvatska narodna banka ( HNB ) svakih pet godina provodi reviziju statistike odnosa s inozemstvom, a posljednji je put to napravila upravo krajem rujna ove godine. Tako je Hrvatska...

Hrvatska narodna banka ( HNB ) svakih pet godina provodi reviziju statistike odnosa s inozemstvom, a posljednji je put to napravila upravo krajem rujna ove godine.

Tako je Hrvatska narodna banka objavila 30. rujna 2019. novi izračun statističkih pokazatelja platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja Republike Hrvatske.

Kako ističu iz HNB-a, novi statistički izračun u 2019. godini rezultat je prelaska na nove i kvalitetnije izvore podataka i unapređenja računskih metoda koje HNB koristi u procesu izrade statistika platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja te inozemnog duga. Objavljeni podaci usklađuju se s novim metodologijama i standardima, a jedno od najvažnijih unapređenja kod najnovije revizije podataka odnosi se na statistiku deviznoga prihoda od turizma.

Izvor: HNB

Najvažnija unapređenja odnose se na novi izračun pokazatelja turističkih prihoda u platnoj bilanci, uključivanje trgovačkih kredita s originalnim dospijećem do šest mjeseci u inozemni dug, kako na strani obveza tako i na strani imovine, kao i na vrijednosti radničkih doznaka i uvoza rabljenih automobila iz EU-a, ističu iz HNB-a.

Novi izračun pokazatelja o turističkim prihodima u platnoj bilanci primjenjuje unaprijeđene metode (počevši s podacima za 2003. godinu) koji se zasnivaju na kombinaciji fizičkih pokazatelja i pokazatelja prosječne potrošnje inozemnih turista, što je uobičajeno u EU praksi. Revidirana serija umanjuje prihode od turističke potrošnje u rasponu od cca 0,5 do 1,1 mlrd. EUR te stoga nepovoljno utječe na saldo tekućeg računa platne bilance u razdoblju od 2003. do 2018. godine.

/ / / PRIHODI OD STRANIH TURISTA U PRVIH ŠEST MJESECI VEĆI ZA 5 POSTO

HGK: Vrijednost deviznoga prihoda od turizma revidirana naniže, ali je trend povoljniji

Spomenutim revidiranjem podataka, koje uključuje podatke od 2003. godine, u svim je godinama smanjena vrijednost deviznoga prihoda od turizma, ističu iz HGK te dodaju kako ipak, trend kretanja deviznoga prihoda od turizma povoljniji je nego što je to bio slučaj prije ove revizije.

Naime, prema podacima prije revizije u razdoblju 2003. ─ 2018. godine pad promatranoga pokazatelja zabilježen je u tri godine (2004., 2009. i 2010. godine), dok je prema revidiranim podacima u istom razdoblju pad zabilježen samo u 2009. godini.

Nadalje, iz HGK ističu kako revidiranje podataka o deviznom prihodu od turizma nije utjecalo na činjenicu da turizam i dalje ima važnu ulogu u gospodarstvu Hrvatske, kao i činjenicu da Hrvatska i dalje ima najveći omjer deviznog prihoda i BDP-a (oko 18% u postotku od BDP-a) u EU. Taj podatak upućuje na potrebu drugačije strukture hrvatskoga gospodarstva jer je turizam djelatnost koja je podložna širokome spektru rizika (primjerice vremenske prilike i sigurnost). 

Jedan od naših najvećih problema je izrazita sezonalnost tj. što je hrvatski turizam izrazito sezonski

Naime, najveći udio u noćenjima cijele godine i dalje imaju srpanj i kolovoz, koji zajedno čine oko 60% noćenja cijele godine (u 2018. godini 59,1%). Visina toga postotka ogleda se pri usporedbi s drugim europskim mediteranskim zemljama (prosjek šest mediteranskih zemalja iznosi 34,6%), gdje Hrvatska ima kudikamo najveći udio.

Osim navedenoga, izraženost sezonalnosti hrvatskoga turizma vidljiva je i u podatku da Hrvatska ima kudikamo najveći omjer najposjećenijeg i najmanje posjećenog mjeseca u godini kada se promatra EU. Naime, prema podacima Eurostata, na razini cijele EU se u najjačem mjesecu (u 2018. godini je to bio kolovoz) ostvari oko četiri puta više noćenja nego u najslabijem mjesecu (u 2018. godini je to bila veljača), dok se u Hrvatskoj u kolovozu ostvari u prosjeku 58 puta više noćenja (u 2018. 55,7 puta) nego u siječnju (u 2018. to je iznimno bila veljača).

Jedan od vidljivih primjera utjecaja potrošnje inozemnih turista, tj. deviznoga prihoda od turizma te određenoga utjecaja sezonalnosti turizma postoji kod prometa u trgovini na malo. Naime, u najjačim turističkim mjesecima u godini, odnosno u srpnju i kolovozu, ostvari se najviše maloprodajnoga prometa u godini (oko petine godišnjeg prometa u oba spomenuta mjeseca zajedno). Promet u trgovini na malo čini znatan dio osobne potrošnje, tj. najveće stavke BDP-a.

Za kraj iz HGK zaključuju kako s obzirom na to da je u prvih osam mjeseci 2019. godine ostvaren rast (2%) turističkih noćenja u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, očekujju da će i ove godine biti zabilježeno povećanje deviznoga prihoda od turizma.

POVEZANA VIJEST:

UMJESTO DA JE POLJOPRIVREDA U SLUŽBI TURIZMU, MI KROZ TURIZAM POTIČEMO UVOZ. SULUDO!



Vijesti: