Priča o dva terena za golf: Dubrovnik i Luštica Bay u Crnoj Gori

Analiza jednog od razloga zašto je u Hrvatskoj pomanjkanje stranih ulaganja u turizam. Danas ćemo se pozabaviti jednom od glavnih vladinih turističkih strategija – strategijom razvoja golfa. O, Bože!...

Analiza jednog od razloga zašto je u Hrvatskoj pomanjkanje stranih ulaganja u turizam. Danas ćemo se pozabaviti jednom od glavnih vladinih turističkih strategija – strategijom razvoja golfa. O, Bože!

Ovo nije članak o golfu.

Ovo nije članak u kojemu bismo raspravljali o tome je li golfski turizam dobar ili ne, to je sasvim drugo pitanje.

Ovo je članak o nesposobnosti.

Ovo je članak o turističkom sektoru koji je ključan dio hrvatske turističke strategije (prema službenim dokumentima), no u kojemu ne samo da već cijelo desetljeće nije ostvaren nikakav napredak, nego će hrvatski porezni obveznici možda biti prisiljeni isplatiti 500 milijuna eura izraelskom ulagaču koji je u međuvremenu odustao od svojeg sna o golfu u Dubrovniku.

A u međuvremenu, u Crnoj Gori…

Kada god kritiziram nešto u vezi s Hrvatskom (a to uvijek činim na konstruktivan način) i kada god pohvalim susjede, kritičari mi napune inbox psovkama i savjetima da bih trebao otići iz Hrvatske. Osim što je prilično zabavno, to upućuje i na jedan od glavnih problema koji Hrvatsku onemogućava u napretku, barem po mojem mišljenju. To nazivam politikom izbjegavanja. Umjesto da prihvate da je stranac možda u pravu te da pokušaju naučiti nešto i postati bolji, uobičajeni su odgovor vrijeđanje i napadi – pokušaj izbjegavanja problema. I zato se ništa ne mijenja.

Mogu razumjeti zašto se neki ljute kad nesposobnost naših „kraljeva slučajnog turizma“ uspoređujem s drugim državama. Na primjer, lekcije o Makedoniji o promicanju vinarske industrije. Lekcije iz Ruande o tome kako se nogomet može iskoristiti za promicanje turizma. I lekcije iz Crne Gore o tome kako postati destinacija luksuznog turizma te kako pritom pretvoriti Dubrovnik u produžetak crnogorske ponude luksuznog turizma. Međutim, neću odustati pokušavati. Kao stranac koji ovdje živi već 17 godina i koji vodi informativne portale u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, možda imam drukčiju perspektivu, a Hrvatskoj istinski želim samo dobro, i upravo zato trebamo otkriti što činimo loše i što drugi rade dobro. A zatim od njih učiti i postati bolji.

(Za sve fotografije i vizualizacije zahvaljujemo projektu golfa Luštic Bay)

Danas ćemo se pozabaviti možda i najboljim primjerom nekompetentnosti u turističkim strategijama s kojom sam se susreo tijekom vremena provedenog u Hrvatskoj. Turistički sektor čiji je izostanak i najmanjeg napretka savršen primjer razloga zašto stranci svake godine ulažu u Hrvatsku manje od iznosa koji iseljeništvo šalje kući u obliku doznaka. Turistički sektor u kojemu su susjedi predvodnici u smjeru razvoja luksuznog turizma.

Taj je sektor golf.

Kao što sam već rekao, ovo nije članak o tome je li golf dobra stvar za ovo područje. Ovaj se članak bavi strategijom hrvatskih turističkih gurua i usporedbom s onime što se događa s druge strane granice, u Luštica Bayu u Crnoj Gori.

Krenimo s čvrste točke – Strategije razvoja turizma hrvatskog Ministarstva turizma za razdoblje od 2013. do 2020. godine. Kao što možete vidjeti gore, golf ima središnje mjesto u toj strategiji. Prošle sam godine kontaktirao Ministarstvo turizma i zatražio pojedinosti. Evo što su mi odgovorili:

„Strategija razvoja turizma do 2020. godine predviđa izgradnju 30 novih visokokvalitetnih golfskih terena, otprilike na sljedećim lokacijama: 14 na sjevernom Jadranu, 8 na južnom Jadranu i 8 u unutrašnjosti.“

Doista impresivno, osim jedne stvari. Gotovo pet i pol godina nakon početka provedbe tog plana, nisam čuo da se gradi ijedan teren za golf.

Pitao sam ih koliko terena Hrvatska ima i koliko ih se gradi. Čini se da nitko nije siguran u odgovor. Ministarstvo je priopćilo da u Hrvatskoj postoje tri terena, od kojih je jedno zapravo vježbalište, a Hrvatska turistička zajednica pohvalila se s četiri terena, od kojih je jedno bilo zgodno smješteno u samo središte Zagreba (vidjeti gore), no u stvarnosti…

…već je godinama napušteno (gore možete pogledati snimku iz zraka).

Očigledno je da strategija baš ne funkcionira, osim ako ministarstvo neće izvući 30 terena za golf i bijelog zeca iz šešira. Međutim, taj zapanjujući neuspjeh nije obeshrabrio naše hrabro ministarstvo – dapače. U lipnju prošle godine, ministarstvo je izvijestilo: 

Biti dio obitelji golf destinacija imperativ je hrvatskog turizma, jer će bez toga Hrvatska ostati izrazito sezonalna turistička destinacija, glavni je zaključak rasprave o razvoju golferske ponude na prvoj konferenciji o golf turizmu Hrvatske koja se održava u Poreču.

Pomoćnik ministra turizma Robert Pende ustvrdio je kako Hrvatska, uz sve druge selektivne oblike koje bude razvijala, bez iskoraka u području golfa neće bitno povećati popunjenost turističkih kapaciteta. Ocijenio je kako je puno učinjeno na usklađivanju infrastrukture kao pretpostavke za realizaciju ozbiljnijih golf projekata, poglavito na državnom zemljištu.

Uz postojeći interes investitora i već delegirane lokacije mislim da smo stvorili preduvjete da u slijedeće dvije do tri godine možemo dobiti nekoliko golf projekata”, rekao je Pende, naglasivši kako u svemu tome prednjači Istra.

„Golf je dodatni sadržaj koji imaju sve nama konkurentske turističke zemlje. Hrvatska je vrlo pogodna za razvoj golf turizma zbog blizine emitivnih tržišta te mogućnosti cjelogodišnjeg igranja u priobalju i to moramo iskoristiti”, poručio je Pende.   

Kontaktirao sam Ministarstvo turizma u potrazi za pojašnjenjem, no nisam dobio odgovor.

Teritorijalno manja Slovenija, zapadni susjed Hrvatske, ima 13 terena za golf, premda joj golf nije u žarištu interesa, barem koliko mi je poznato. Ako ste zainteresirani za golf u Sloveniji, evo vodiča s portala Total Slovenian News.

Hrvatska sklonost tome da glumi da je golfska destinacija, a istovremeno čini sve kako to ne bi i postala, puno je starija od strategije iz 2013. godine. Kad sam 2004. godine vodio svoju agenciju za nekretnine, samo je u Istri bila predviđena izgradnja 22 terena. A jedan od njih imao je i slavnog zagovornika.

Jack Nicklaus započinje projekt terena za golf u Hrvatskoj

ZAGREB, Hrvatska, 19. svibnja, 2006. Organizacija Jacka Nicklausa ne ulaže u neuspješne projekte. Svaki pametni ulagač trebao bi pratiti gdje on gradi terene za golf.

Najslavnijeg golfera na svijetu dočekao je premijer Ivo Sanader (koji je baš prošli tjedan počeo služiti zatvorsku kaznu), a predstavljen je projekt izgradnje golfskog resorta u Istri vrijednog 200 milijuna eura. Pitate se kako napreduje? Što se dogodilo s hrvatskim terenom za golf Jacka Nicklausa, kojeg je podržao i premijer Sanader? A možete pogledati i planove, izgledaju vrlo lijepo.

Jackov projekt bio je ponuđen na YouTubeu i desetljeće poslije. A papirologija je gotovo spremna…

Naravno, najveća golf-priča u Hrvatskoj u ovom trenutku jest neuspješni projekt na Srđu iznad Dubrovnika izraelskog ulagača Aarona Frenkela. 

Priča nije nimalo jednostavna, a ne poznajem projekt dovoljno dobro da bih mogao ulaziti u pojedinosti zašto projekt golfa na Srđu nije ostvaren. Činjenica da nije imao lokalnu potporu najbolje se oslikava u rezultatima referenduma o projektu održanom 2013. godine, kada je 10.051 glas „protiv“ uvelike nadmašio 1846 glasova „za“. Na temelju razgovora s ljudima koji znaju više o projektu, čini se da je cijela stvar propala zbog mješavine korupcije, zaštitara prirode, prigovora onih koji su 1991. godine branili Dubrovnik, i (pretpostavljam) ponekih lokalnih vlasnika smještajnih kapaciteta kojima se nije sviđala mogućnost da bi im konkurenciju moglo praviti toliko visokokvalitetnih vila za iznajmljivanje.

Investitor je pokrenuo arbitražu u Washingtonu, a odluka se očekuje uskoro. Hrvatski porezni obveznici (a to smo vi i ja) mogli bi dobiti račun u iznosu do 500 milijuna eura.

Dakle, prošlo je šest godina od lansiranja strateškog plana Ministarstva turizma o razvoju Hrvatske kao regionalnog tigra na području golfskog turizma. Dosadašnji rezultati: ni blizu početku prve faze izgradnje, potencijalni račun u iznosu od 500 milijuna eura, te daljnji gubitak ugleda među potencijalnim stranim ulagačima.

Svaka čast!

A u međuvremenu, odmah s druge strane granice…

Želio bih reći nešto o Luštici Bayu i Crnoj Gori, ali mislim da je korisno spomenuti i projekt s druge strane granice, u Republici Srpskoj, oko 15 minuta od Starog grada u Dubrovniku. Već dugo nisam čuo ništa o projektu „Dubrovnik Heights“, no nema sumnje da su postojali planovi o izgradnji terena s druge strane granice, koristeći brend Dubrovnika te pristup zračnoj luci u Dubrovniku i gradu kao glavne adute. Premda se u Bosni u posljednje vrijeme ne spominje golf, pojavio se zanimljiv odlomak u najnovijem izdanju newslettera Garyja Playera, slavnog golfera koji stoji iza terena s 18 rupa u Crnoj Gori:

Rado bismo pokrenuli još jedan projekt u Crnoj Gori ili nekoj od susjednih zemalja, ali u ovom smo trenutku usredotočeni na Lušticu Bay. Naša ekipa radi na studijama izvodljivosti za projekte u Albaniji, Bosni, Srbiji i Rumunjskoj, tako da je riječ o vrlo aktivnom dijelu svijeta za nas u ovom trenutku.

Albanija, Bosna, Srbija i Rumunjska. Ali ne i država s utvrđenom turističkom strategijom za izgradnju 30 terena – Hrvatska.

Odlazimo sad u Crnu Goru.

Prije nekoliko sam dana uznemirio dosta ljudi člankom pod naslovom „Kako Dubrovnik postaje produžetak luksuznog turizma u Crnoj Gori“. Ispričavam se onima koje sam uvrijedio, ali samo iznosim činjenice. U okviru ulaganja u Lušticu Bay vrijednih 2,5 milijardi eura, Portonovi i Porto Montenegro (da samo njih spomenem), Luštica Bay dobit će teren s 18 rupa Garyja Playera kao dodatak svojoj ponudi luksuznog turizma. Budući da zračne Luke Tivat i Dubrovnik u sve većoj mjeri nude cjelogodišnje letove, mogućnosti za razvoj turizma visoke platežne moći doista su zanimljive. A s posjetom Dubrovniku kao predivnim dodatkom, budućnost doista izgleda svijetlo. U nedavnom intervjuu (koji možete pročitati ovdje), Player je izvijestio o napretku projekta: 

Marina i hotel Chedi dovršeni su i otvoreni prošle godine, a otvorene su i rezidencije Marina Village. Što se golfa tiče, devet rupa bit će otvoreno 2021. godine, a svih 18 bit će spremno 2022. godine.

Nema sumnje da je potrebno savladati brojne izazove kako bi se taj teren za golf doista i otvorio na vrijeme (na primjer, koliko mi je poznato, u tijeku su rasprave o pitanju vodoopskrbe), ali dovršeni su gotovo svi pripremni radovi i iskopavanja. Sasvim je jasno da se Player raduje projektu – ovdje govori o tome je li Luštica Bay tipičan projekt za njega:

Nipošto. Teren se prostire na različitim visinskim razinama. Topografija je prilično strma, pa će obilježja terena biti vrlo dinamična, sa stepeničastim površinama, malenim i dubokim jamama s pijeskom, i malenim prostorima oko rupa koji će se uklopiti u strmu topografiju.

Proizvodit ćemo svoj pijesak tako što ćemo iskopane stijene drobiti na odgovarajuću veličinu, dok će se teren navodnjavati obrađenim otpadnim vodama iz obližnjega grada.

Vježbalište će se otvoriti ovog ljeta, a prvih devet rupa idućeg. Više informacija o napretku golfskog terena Luštica Bay nalazi se ovdje.

A u međuvremenu u Hrvatskoj…

U Hrvatskoj postoje samo tri golfska terena, od kojih je jedno otvoreno 2009. godine, drugo 2004. godine, a treće, koje se nalazi na Brijunima, potječe još iz Titovog doba. Možda je tako malen broj terena za golf dobra vijest – kao što sam rekao, ovo nije članak o golfu.

Međutim, ako je strategija da se Hrvatska neće razvijati kao golfska destinacija (zasad se ta strategija provodi vrlo uspješno), onda prestanite smještati golf u središte turističke strategije. A ako je plan razvijati golf kao strategiju razvoja turizma, pa što onda ministarstvo i njegova ekipa rade proteklih šest godina, pa i dulje?

Crna Gora nije savršena, ni blizu, ali što je više analizirate to vam impresivnije djeluje. Kritičari vole govoriti o navodno visokoj razini korupcije u Crnoj Gori u usporedbi s Hrvatskoj, no nemojmo zaboraviti zašto se Porto Montenegro (i drugi projekti) ne događaju u Hrvatskoj. U usporedbi sa šestogodišnjom inovativnom strategijom Hrvatske u čijem se središtu nalazi golf, a jedini je rezultat tužba u iznosu od 500 milijuna eura, mislim da Crnoj Gori ne ide nimalo loše.

A što vi mislite?

*Stavovi i preporuke iznesene u autorskim kolumnama, savjetima i komentarima isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove redakcije portala HrTurizam.hr



Vijesti: