Šibenik prvi u Hrvatskoj dobiva sustav evidentiranja građevina

Svaka od preko 2.000 građevina koja se nalazi u zaštićenoj šibenskoj gradskoj jezgri uskoro će dobiti svoju javno dostupnu ‘osobnu kartu’ sa svim važnim podacima, fotografijama, te smjernicama za...

Svaka od preko 2.000 građevina koja se nalazi u zaštićenoj šibenskoj gradskoj jezgri uskoro će dobiti svoju javno dostupnu ‘osobnu kartu’ sa svim važnim podacima, fotografijama, te smjernicama za obnovu. Jedinstven je to projekt, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Svijetu. Projekt koji čuva našu baštinu i ono što jesmo – a upravo je to najveća vrijednost svakog naroda, pa tako i nas samih.

A upravo je to i jedna od ciljeva projekta šibenske udruge građana Društvo za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac koji je naslovljen: „Informacijski sustav kulturno-povijesne cjeline Šibenika“.

Na projektu se intenzivno radi posljednje dvije godine, a prvi i onaj najteži korak bio je pomno evidentiranje svd građevind u gradskoj jezgri. U suradnji s Društvom arhitekata Šibenik, odnosno sekcijom mladih Društva arhitekata Šibenik (SOBA) pokrenuto je evidentiranje prvih 300 objekata u skladu sa smjernicama i preporukama Konzervatorskog odjela pri Ministarstvu kulture. Nakon šest mjeseci rada, Društvo Juraj Dalmatinac i DAŠ su prikupili sve potrebne podatke za prvih 300 građevina. “Na projektu je sudjelovalo desetak članova Društva arhitekata Šibenik, a izuzev evidencije postojećeg stanja građevina prikupljene su i informacije o smjernicama za potencijalnu obnovu. U sadržaju identifikacijske kartice građevine, koju možemo zvati i ‘osobnom kartom građevine’, nalaze se opći podaci: broj katastarske čestice, površina, adresa i kućni broj. Potom su tu podaci o zaštiti s oznakama kulturnog dobra i sustava zaštite, te opisa građevine s istaknutim vremenom izgradnje, namjenom, katnosti, podacima o krovištu… ” ističe Nikola Grubić predsjednik Društva „Juraj Dalmatinac.

Uz navedeno, na internetskim stranicama koje će biti dostupne za javnu potrebu, jednostavnim klikom miša za svaku od građevina zainteresirani će moći pronaći i važeće odredbe iz GUP-a Grada Šibenika, fotografije svih uličnih pročelja,  katastarsku situaciju, te, što je najvažnije, smjernice za obnovu. Time će biti osigurani uvjeti prema kojima potencijalni obnovitelji građevina u jezgri ne bi trebali prekršiti konzervatorske smjernice korištenjem neprikladnih materijala za obnovu (krovišta, fasada, prozori, vrata itd.), ili drukčijim nagrđivanjem zaštićenih zgrada.

Ovaj projekt je prvi takve vrste u Hrvatskoj, ali i šire. Njegova primjenjivost je od iznimnog značaja i postaje vrlo zanimljiva i drugim gradovima u zemlji i inozemstvu. Da je tome tako potvrđuje iskazani interes nekih od naših gradova na Jadranskoj obali te po jednog iz susjedne nam Slovenije i Italije ističe Grubić te dodaje kako je trenutno fokus samo na Šibenik jer u sklopu projekta preostaje obraditi još nekoliko stotina građevina. “Ovaj projekt smo pokrenuli isključivo kako bismo zaštitili našu jezgru, te kako bi pomogli našim građanima da prilikom obnove imaju što manje problema” zaključuje Grubić.

Stalno ističem kako je sama esencija turizma autentičnost, te kako moram početi poštivati našu kulturu, baštinu, identitete… jer upravo je to naša najveća turistička vrijednost. Kameno srce Šibenika je ono što grad Šibenik  tj. turističku destinaciju čini jedinstvenom te je ovo odličan primjer održivog razvoja te očuvanja naše tradicije i baštine. Ako gledamo širu sliku, žalosno je da pod prizmom razvoja stalno kopiramo druge, a imamo upravo ono što drugi žele – jedinstvenu i autentičnu priču. Pogledajte malo oko sebe i pitajte se kako se grade hoteli na našoj obali, mislim dizajn istih? Da li se uklapaju u naš jedinstven prostor i ambijent? Imamo li ikakve smjernice koliko katova i širine smiju imati, kojeg materijala…

Ne radi se tu o zabrani investicija ili hotela, privatni kapital gleda isključivo svoj interes te pleše u okvirima kojem mu mi postavimo. Tu se radi o održivom i strateškom razvoju. Nepovratno uništavamo naše destinacije divljom gradnjom u prošlosti, a sad istim tempom bez ikakvog okvira i brige, dopuštamo gradnju hotela i apartmana bez ikakvih pravila igre tj. da se drže smjernica kako bi se što bolje uklopili u prostor.

Kopija je kopija, a original će uvijek imati svoju vrijednost, kao i motiv dolaska.

I zato je ovaj primjer, kako projekt tako i kao Društvo za očuvanje baštine, jedan od najvažnijih projekta u Šibeniku. Jer ako se pretvorimo u kopije, postavlja se pitanje zašto bi ljudi putovali. Ne zaboravite kako je sam motiv turizma tj. putovanja upoznavanje novih načina i kultura življenja. Sve je do nas samih, a najveća je odgovornost, ne na Ministarstvu turizma ili HTZ-u, nego upravo na samim gradovima i lokalnom stanovništvu, koje su same najviše odgovorne za razvoj gradova i same turističke destinacije.

Budimo ponosni i čuvajmo naš identitet, povijest, baštinu, kulturu… jer to su naše najveće vrijednosti. Poštujmo sami sebe, kako bi nas poštivali i drugi. Ne smijemo rezati granu na kojoj sjedimo i zato je strateški razvoj i održivi turizam jednini pravi put razvoja.

Sve je na nama samima.


Vijesti: