Upravljanje Zlatnim ratom kao povod za izmjenu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Zlatni rat, najpoznatija hrvatska plaža ovih je dana ponovo u centru medijske pozornosti, a povod ovaj put nisu klasični medijski izvještaji o tisućama turista koji u špici sezone na...

Zlatni rat, najpoznatija hrvatska plaža ovih je dana ponovo u centru medijske pozornosti, a povod ovaj put nisu klasični medijski izvještaji o tisućama turista koji u špici sezone na njoj provode svoj godišnji odmor. Povod nije ni prirodni fenomen uvijanja jedinstvenog šljunčanog jezika i stvaranja morskog bazenčića koji je dobro poznat svima koji su barem jednom posjetili Bol u zimskom periodu. Na koncu, povod za medijske napise o Zlatnom ratu nije ni snijeg koji svakih nekoliko godina nakratko prekrije plažu.

Nažalost, razlog zašto je ovog puta ponos hrvatskog turizma dospio na male ekrane i u novinske članke je odluka županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije da se plaža dodijeli na korištenje privatnoj tvrtki bez zaposlenih i bez prihoda i to na predugih 15 godina. U posljednjih 12 godina Zlatnim ratom je na temelju koncesije upravljala lokalna tvrtka Grabov rat d.o.o. u vlasništvu općine Bol. Riječ je o tvrtki registriranoj u Bolu koja zapošljava lokalno stanovništvo i sezonce, a čiji prihodi uvelike doprinose punjenju općinskog proračuna. Na natječaj za koncesiju na Zlatnom ratu su pristigle četiri ponude, a prve tri ponude su odbijene zbog navodno nepotpune dokumentacije te je koncesija dodijeljena ekonomski najlošijem ponuđaču. Zbog sumnji u netransparentnost postupka dodjeljivanja koncesije reagirao je i premijer Andrej Plenković naloživši Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture žurno provođenje upravnog nadzora o postupku dodjele koncesije za korištenje plaže Zlatni rat.

Odluka o dodjeli koncesije donesena je sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama koji kaže da pomorskim dobrom upravlja Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, tj. preko županija. Članak 21. istog Zakona kaže da županijska skupština na prijedlog župana, a na zahtjev grada/općine može ovlaštenje za davanje koncesija na području grada/općine povjeriti gradu/općini te u tom slučaju odluku o davanju koncesije donosi gradsko odnosno općinsko vijeće. Primjena članka 21. nije neuobičajena te koncesijska odobrenja čestu daju gradska i općinska vijeća. No, ta praksa se nije poštovala u slučaju koncesije na Zlatnom ratu kao i na nizu poznatijih hrvatskih plaža što otvara niz pitanja:

Prvo: Ako pomorskim dobrom upravlja Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, tj. preko županija, zašto onda sve koncesije na svim plažama u Republici Hrvatskoj ne dodjeljuju županije neposredno, nego se dodjeljivanje koncesija od slučaja do slučaja prepušta gradovima i općinama?

Drugo: Ako je člankom 21. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama predviđeno da županijska skupština na prijedlog župana, a na zahtjev grada/općine može ovlaštenje za davanje koncesija na području grada/općine povjeriti gradu/općini, zašto se ta praksa nije primijenila u slučaju Zlatnog rata?

Treće: Koji su kriteriji na temelju kojih županije odlučuju koje plaže će prepustiti na upravljanje gradovima i općinama, a koje će zadržati pod svojom upravom? Ima li tih kriterija uopće ili se tu radi o slobodnoj procjeni od kojih plaža županija ima više financijske koristi? Ne zaboravimo, naknade od svih koncesija na pomorskom dobru dijele se na tri dijela: trećina ide državi, trećina županiji i trećina gradu/općini na čijem teritoriju se pomorsko dobro nalazi.

Zlatni rat je još davne 1965. proglašen prirodnim rezervatom i kao takav upisan u Registar zaštićenih objekata prirode. Danas je Zlatni rat zaštićen u kategoriji značajnog krajobraza, čime se sukladno Zakonu o zaštiti prirode svrstava u zaštićeno područje od lokalnog značaja. Tim područjem upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Splitsko-dalmatinske županije. Nadležni županijski ured izdaje sva dopuštenja za bilo kakve zahvate i građenja sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji.

Upravo u ovoj odredbi se nalazi bitan paradoks – Zlatni rat svrstan je u zaštićeno područje od lokalnog značaja, a njegova navodna zaštita prepuštena je Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Splitsko-dalmatinske županije, dakle regionalnoj ustanovi!  Time se plaža Zlatni rat našla u neobranom grožđu, a njezina navodna zaštita oduzeta je lokalnoj zajednici, dakle općini Bol i njezinim stanovnicima i dana na upravljanje županiji.

Postavlja se pitanje može li ijedna regionalna (županijska) ili nacionalna javna ustanova bolje upravljati lokalnim resursima od lokalne samouprave i njezinih stanovnika? Upravo je lokalna vlast ona koja je najbliža građanima i s njom se građani mogu najviše poistovjetiti.

Potrebna nam je bitna revizija i izmjena Zakona o pomorskom dobu i morskim lukama.

Konkretno, potrebno je mijenjati članak 10. Zakona na način da pomorskim dobrom upravlja Republika Hrvatska putem jedinica lokalne samouprave, dakle putem gradova i općina, a ne putem jedinica regionalne samouprave, tj. županija, kako je to sada regulirano. Izmjenom samo jednog članka zakona pomorsko dobro bilo bi prepušteno na upravljanje lokalnim zajednicama koje o njemu jedino i brinu. Što se tiče prihoda od koncesija država i županija bi i dalje dobivale svoj dio kolača, dakle ukupno dvije trećine.

Vlada je nedavno najavila osnivanje posebne Uprave za otoke pa nam ostaje nada za pozitivne pomake u tom smjeru. Na ukupno 48 naseljenih hrvatskih otoka živi preko 120 tisuća stanovnika čiji se svakodnevni život i mogućnosti uvelike razlikuju od života stanovnika na kopnu.

Pomorski dobro i odgovorno upravljanje istim najvrjedniji je resurs kojeg otočko stanovništvo ima, stoga mu nemojmo to oduzimati. Nitko ne može bolje i odgovornije upravljati Zlatnim ratom od stanovnika Bola koji s njim žive 365 dana u godini. Oni ne traže ništa ništa više osim da sami gospodare onime što su ne naslijedili od svojih predaka, nego posudili od svojih potomaka.

Autor: Milan Matić, magistar politologije

Vijesti: