Uskoro započinje Treći Hrvatski iseljenički kongres u Osijek

Kongres nastoji temu iseljeništva i međusobnog odnosa matične države i iseljenika kroz sustavno izučavanje i stručnu analizu dovesti na sasvim novu razinu. Međutim konstruktivan dijalog moguće je ostvariti samo kroz razumijevanje i uvažavanje

U Osijeku se treći puta za redom, u razdoblju od 29. lipnja do 1. srpnja, održava Hrvatski iseljenički kongres “Odlazak-ostanak-povratak”.

Kongres je potaknut dugogodišnjom gospodarskom i političkom krizom Republike Hrvatske koja se odražava u strahovitoj depopulaciji stanovništva. Depopulacija je, pak, poprilično širok pojam koji uz često spominjano masovno iseljavanje, obuhvaća i nesrazmjer između broja rođenih i umrlih.

Problematika iseljavanja koju rasplamsava dugoročno nepovjerenje prema institucijama vlasti, nametnula je potrebu kontinuiranog promišljanja uzroka i posljedica stanja Hrvatske i njezinog iseljeništva. To su razlozi koji su šačicu osviještenih pojedinaca poput dr. sc. Marina Sopte, grupe profesora koju čine Ivan Čizmić, Ivan Rogić, Mijo Korada i Josip Jurčević te fra. Josipa Bebića i Ane Polklepović potaknulo na pokretanje kongresa hrvatskog iseljeništva. U kontempliranju ove tematike, pokrenuli su seriju stručnih i znanstvenih skupova posvećenih hrvatskom iseljeništvu s ciljem što kvalitetnijeg unapređenja politike RH naspram iseljeništva, ali i pronalaženje zajedničkog rješenja za prilike s kojim se Hrvatska trenutno suočava.

Treći iseljenički kongres posvećen je sustavnom proučavanju i pitanjima iseljeničkog iskustva te odnosa s Hrvatskom s posebnim naglaskom na razloge odselidbe i neatraktivnosti povratka. Kako bi se došlo do što konkretnijih odgovora, kongres okuplja renomirane znanstvenike i stručnjake koji se bave proučavanjima hrvatskog iseljeništva iz iseljeništva i domovine, poslovnih ljudi, povratnika i poduzetničkih aktivnosti. U fokus se tijekom trećeg izdanja Kongresa stavljaju pripadnici druge i treće generacije potomaka hrvatskih iseljenika te mogućnosti njihovog povratka.

Na panelima su predviđene sljedeće teme: iseljeništvo kao potencijalni pokretač ekonomske i demografske obnove Hrvatske; odnos iseljenika, povratnika i domaćeg stanovništva u gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i društvenim procesima razvoja hrvatskoga društva. Riječi će biti i o novčanim doprinosima i direktnim investicijama hrvatskih iseljenika u matičnu zemlju, kao i osnivanje Hrvatskog iseljeničkog fonda za potrebe iseljeničkih investicija, zatim državne beneficije iseljenicima kao poticaj za razvoj tuzemnog gospodarstva i državna strategija RH prema iseljenicima s prijedlozima za unapređenje. Integracijski izazovi i usvajanje sustava elektronskog glasovanja i veća zastupljenost predstavnika iseljeništva u Hrvatskom saboru još su neke od svakodnevnih dilema s kojom se nosi iseljeništvo, a potom su prostora na rasporedu pronašla pitanja kulture kao vezivnog tkiva tuzemnog i iseljenog stanovništva, mapiranja nužnih pretpostavki za povratak i mogućnosti nacionalnih i globalnih integracija kroz digitalno okruženje i razvoj IT industrije.

Teme proučavaju iseljeništvo kao kapitalni resurs RH, strategiju zajedništva, povezivanja u digitalnom dobu, kulturni identitet, poslovanje i drugo.

Iseljenici godišnje u Hrvatsku donesu više od 20 milijardi kuna što čini 3,5 do 5% državnog proračuna. No dr. sc. Marin Sopot, jedan od pokretača kongresa, smatra da je potencijal hrvatskih iseljenika znatno dalekosežniji – oni su izvor znanstvenog, kulturnog i sportskog potencijala, a ne isključivo investitori i ekonomske jedinice. Upravo zbog toga iseljeništvo mora predstavljati most između stranih investitora i Hrvatske te je od krucijalne važnosti uključiti iseljeništvo u tkanje strategije razvoja Republike Hrvatske. Neki od prijedloga naglašavaju beneficije od povratka hrvatskih znanstvenika u domovinu, njihove razmjene te kreiranje platforme koja bi uključila i strane znanstvenika. Također, smatra Sopot, potrebno je osmisliti kulturne i socijalne programe koje bi iseljeništvo nastojalo ostvariti s diplomatskim društvima. Ovakav vid suradnje usporedno bi podigao rejting Hrvatske u svijetu, ali i podigao suradnju iseljeništva i matične države na novu razinu.

ALI…

Sve prethodno spomenuto zvuči lijepo na papiru, no za prave promjene potrebno je da matična država pokaže više inicijative i aktivnosti. Prije svega, potrebno je stvoriti pozitivnu investicijsku klimu. Država treba povratiti izgubljeno povjerenje svojih državljana i onih koji se tako deklariraju. Nerijetko se iseljeništvo nalazi u poziciji rak rane, umjesto da se ističu primjeri uspješnih iseljenika i povratnika u područjima gospodarstva, sporta, kulture, znanosti i ino. Ako i zanemarimo zamršenu administraciju i birokraciju koje se uvijek ispriječe kao nepropusne membrane, logičan je zaključak da iseljeništvo ne želi ulagati u razvoj entiteta kraj kojeg mu ostaje gorak okus apatrida. Predlaže se jedan mlaki, humaniji i asertivniji pristup komunikacije i poticanja zajedništva te jedinstva tuzemnih i iseljenih građana. U tom međuodnosu, Hrvatska bi itekako profitirala, a da pritom nemamo na umu financijsku korist. Iseljenici imaju štošta za ponuditi: znanje, radnu disciplinu, vještine, iskustva pravne države i prihvaćanje rizika, imaju otvoren i odgovoran odnos prema radu, koji nama nedostaje, napominje Sopta.

Naposljetku, sve se ponovno svodi na međusobno uvažavanje i suradnju koja funkcionira na principu “ruka ruku mije”. Zato ne treba začuditi podatak što su najučestaliji razlozi odlaganja povratka iseljeništva u Hrvatsku upravo administracija, birokracija i korupcija.

Nameće se pitanje, kraj ovakvih jasnih zahtjeva i argumenata, tko ili što doista predstavlja kočnicu u ovoj tipičnoj hrvatskoj priči?

Kongres se održava u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Osijeku, a prijave kao izlagač ili posjetitelj možete obaviti na službenim mrežnim stranicama Kongresa.

Vijesti: