Ana Kučić, Mali Lošinj: Fokus mora biti na ljudima – turizam su ljudi

Mali Lošinj već sam navodio kao primjer kako se strateški razvija turistička destinacija bez obzira radi li se o otoku, regiji ili nacionalnom strateškom razvoju. Gradovi bi morali biti...

Mali Lošinj već sam navodio kao primjer kako se strateški razvija turistička destinacija bez obzira radi li se o otoku, regiji ili nacionalnom strateškom razvoju. Gradovi bi morali biti na raspolaganju lokalnom stanovništvu kao potpora za razvoj i javni servis poduzetnicima i građanima. Prvo i osnovno, najvažnija je komunikacija, sinergija  i zajednička suradnja s lokalnim stanovništvom jer bez toga nema dugoročnog i samoodrživog uspjeha. Upravo smisao turizma je da koristi maksimalno lokalne resurse i da razvija destinaciju tako da lokalno stanovništvo ima veću kvalitetu života.

Kako to radi Mali Lošinj, najveći naseljeni grad na hrvatskim otocima, doznao sam u razgovoru s gradonačelnicom Anom Kučić. Zanimalo me koja je to specifičnost Lošinja jer očito tu je puno veća kvaliteta života, koju obično turističke destinacije nemaju. Koja je to magična formula kako zadržavati ljude i ustvari koji su sve sadržaji tijekom godine koji drže ljude na okupu?

“Vjerujem da je to rezultat brojnih faktora, od sigurnog radnog mjesta, stambenog zbrinjavanja na kojem radimo duži niz godina, osiguravaju kvalitetnog odgojno obrazovnog programa, zdravstvenih i socijalnih usluga, kvalitetnih kulturnih i zabavnih sadržaja, potpora gospodarstvu.. Ključno je fokus zadržati na ljudima i na njihovim potrebama što je naš cilj bio čitavo ovo vrijeme.
Na gradovima je da osluškuju potrebe ljudi, što je postalo naš standard kojeg smo postigli, te nastojali i u ovim izazovnim  vremenima održati. Iako smo kao i sve druge jedinice lokalne samouprave, ovu krizu osjetili, pa i tako što nas je određeni broj ljudi odselio negdje drugdje trbuhom za kruhom,  veseli nas činjenica kako je isto tako određeni broj ljudi doselio na Lošinj, jer je tu pronašao mir, kvalitetu života koju možda u nekim drugim urbanim centrima nije uspio pronaći. Upravo to, zadržavanje naših otočana, ali i privlačenje ljudi sa kopna nam je izazov i motivacija da još više ulažemo u sve segmente” zaključuje gradonačelnica.

To je najveći problem. Pričamo o tome zadnjih 20-30 godina u turizmu, svi morski gradovi susreću se s tim problemom, naime turizam je primarna djelatnost, ali nakon sezone destinacije kao da stanu. Iako se ulaže u infrastrukturu, zaboravi se na kvalitetu života ljudi koji žive u ovim mjestima. Tu ste vi puno ulagali zadnjih godina i to je bilo ključno. Na otoku je to posebno važno jer je dislociran i nije povezan s kopnom. S druge strane tu je otok Cres s kojim ste potpisali suradnju o zajedničkoj promociji i turističkom povezivanju. Kako vi vidite tu suradnju, gdje je to otišlo i kako vidite dugoročnu viziju, gdje je to brendiranje otoka i kako je to zamišljeno?

“Ja bih rekla da je to jedan slijed svega onoga što smo činili do sada. Mi se u našem obraćanju, kako službenom tako i neslužbenom vidimo kao cresko-lošinjski arhipelag. Mi smo i geografski povezani, jer jedan dio administrativnog područja Grada Malog Lošinja Lošinja se nalazi na Cresu. Iako smo različiti, istovremeno smo  komplementarni. Kroz dugi niz godina postojala je suradnja između nas, stoga je formaliziranje naše suradnje bio zaista logičan slijed koji će nas još više povezati i to ne samo u kapitalnim investicijama koje će se u budućnosti događati na našem području nego i u zajedničkim idejama i promišljanjima.  Sigurna sam da iz toga mogu proizaći samo još kvalitetnije ideje”, ističe gradonačelnica Malog Lošinja.

Stalno govorim da moramo brendirati regije, posebno jer ovdje se radi o otoku. To nam je snaga i mislim da kao jedna cjelokupna destinacija, odnosno kao cresko lošinjski arhipelag imamo drugačiju poziciju na tržištu nego kad smo odvojeni. Ako se realiziraju nekom vremenu velike investicije kao što je golf igralište i zračno pristanište bit će to novi zamašnjak ne samo turizma nego i gospodarstva općenito. Produžit će se sezona i privući nova klijentela i stvoriti nova radna mjesta. Ta radna mjesta stvorit će neka nova zanimanja i možda dovesti neke nove stanovnike. To je potencijalno velika turistička i gospodarska priča. U kojoj je to fazi?

“Mi podržavamo sve slične investicije koje generiraju otvaranje novih radnih mjesta, ali pritom je nužno da su one u funkciji održivog razvoja. Moglo bi se reći da njegujemo ono što smo dobili u nasljeđe. Golf teren se razvija paralelno sa zračnom lukom, koja sada ima građevinsku dozvolu te se radi na zatvaranju  financijske konstrukcije. Te dvije velike investicije će Lošinj još jače pozicionirati na tržištu, ali i stvoriti radna mjesta kao preduvjet privlačenja ljudi, čitavih obitelji sa kopna” naglašava prva žena Malog Lošinja.

Imali ste situaciju kapitalnih ulaganja u hotele. Vjerojatno se vidi pozitivni pomak u zapošljavanju. Ova velika kapitalna investicija trebala bi potaknuti zapošljavanje, ostanak ljudi, gospodarstva, jer ako bude 100 ili 200 zaposlenih vjerojatno će kupiti stan, a tih 100 ljudi će biti prisutno cijele godine u gradu.

“Poslužit ćemo se primjerom golfa koji se planira izgraditi na području otoka Cresa, blizu Punte Križa koja administrativno pripada Lošinju. Tamo danas ima 30-tak stanovnika. Nekada je tamo bilo puno više ljudi, kao i u većini naših ruralnih područja. Mjesni odbor Punta Križa je projektu izgradnje golf igrališta dao svoju podršku, jer su svjesni kako će s ovim projektom oživjeti svoje selo, jer svi ti ljudi koji će raditi na golf igralištu, bit će smješteni u okolnim selima. Dakle revitalizira se selo, realiziranju se brojne popratne investicije, rekonstruirat će se i prometnica duga 12 kilometara. To su sve situacije koje nama pomažu da ruralna područja ne odumiru. Kroz te projekte nastojimo gledati čašu polupunu, odnosno optimistično, u funkciji zaštite  okoliša i očuvanja ambijenta kao i svih onih naših vrijednosti, a da pritom ne dopuštamo kontaminiranje područja koja su nam važna”, pojašnjava Kučić.

Navedimo ključne infrastrukturne projekte u sljedećim godinama na Lošinju koje će pridonijeti razvoju?

Puno je projekata, dnevni boravak za umirovljenike, novi Dom zdravlja, ribarska luka, izgradnja vatrogasnog doma, a jedan od najvećih je projekt aglomeracije, odnosno izgradnja sustava vodno komunalne infrastrukture. Grad je iskoristio priliku te paralelno s izgradnjom ovog sustava i uređenja svih trasa kojima će sustav proći, projektirao je biciklističke staze cijelom dužinom. Znači, kada krene projekt aglomeracije, rješavati ćemo  i javnu  rasvjetu, oborinsku odvodnju, biciklističke staze i šetnice. Što se tiče drugih projekata, možemo istaknuti one koji se realiziraju uz pomoć Županije, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a to su riva na Unijama i  izgradnja ceste i luke Mrtvaška koja će nas povezati sa susjednim otocima i Dalmacijom. Osim toga tu je i stanogradnja kroz različite modele za što imamo spremno projektnu dokumentaciju.
Moram spomenuti i energetsku tranziciju s kojom smo krenuli prošle godine u suradnji s Gradom Cresom, jer smo mi i Cres odabrani kao pilot projekt Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji što nam je pomoglo da pokrenemo izgradnju solarnih elektrana na Unijama i u Ustrinama.  Krenuli smo i s izradom strategije razvoja pametnog otoka i na neki način počeli drugačije gledati na sve projekte koje radimo. Mlade generacije krenule su s idejom solarnog trajekta, a to bi bio odličan način povezivanja s naših pet nastanjenih otoka. Puno je tu ideja i projekata pred nama, volje i znanja imamo, stoga ne sumnjam u njihovu realizaciju” zaključno ističe gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić.

Turizam su ljudi i upravo lokalni stanovnici i autohtoni način života čini destinaciju jedinstvenom. Također, lokalno stanovništvo mora znati koji je njihov turistički proizvod kao i strategiju dugoročnog razvoja jer upravo su oni ključan faktor da se strategija i ostvari. Ne možemo imati hotele s četiri zvjezdice u destinaciji s dvije ili tri zvjezdice – to nema logike niti je samoodrživo jer motiv dolaska nije hotel, nego turistička destinacija. Dakle, lokalno stanovništvo tj. cijela destinacija mora biti na istoj razini izvedbe i kvalitete sadržaja te moraju biti uključeni u razvoj destinacije.

Foto: Sandro Tariba, TZ Lošinj / Ilustracija HrTurizam.hr

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN