EN
HR
Broj zahtjeva za stranim radnicima u 2022. gotovo korelira s trenutačnim brojem nezaposlenih u Hrvatskoj, istaknuo je u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' Antonio Matković s Instituta za razvoj tržišta rada.
Prošle je godine podneseno 130.000 zahtjeva za stranim radnicima. Očito je, komentirao je, kako gospodarstvo treba radnu snagu, ali je na našem tržištu ne može naći.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ante Lončar, potvrdio je kako je trenutno u ponudi veliki broj slobodnih radnih mjesta, oko 20.000. U vrijeme turističke sezone brojka se penje na otprilike 30.000.
Zanimanja budućnosti
Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, nadovezao se da sveučilišta imaju svoje gospodarske savjete kako bi studijske programe usklađivali s potrebama tržišta rada.
Istaknuo je da stručnjaci u Hrvatskoj imaju široko obrazovanje zbog čega smatra kako se mogu lakše uklopiti u tržište rada i zanimanja koja donosi budućnost.
"Sveučilišta su ona koja moraju ukazivati, zajedno s gospodarstvom, koja su to područja, tehnologije, što će to biti potrebno u budućnosti", poručio je Lakušić.
Istaknuo je kako je potrebno da svi oni koji završe visoko obrazovanje, fakultete, na kraju budu zadovoljni kada završe takve programe jer jedino tako, naglašava, mogu biti spremni za budućnost koja ih očekuje.
Smatra također kako je ljudima, nakon završetka sveučilišnih programa, potrebno osigurati radna mjesta i uvjete rada u Hrvatskoj, s ciljem što manjeg odljeva radne snage.
Neki veleposlanici ga znaju upitati zašto Hrvatska ne prima više stranih studenata, rekao je, i dodao da će ovoga tjedna predstaviti strategiju za kampus Borongaj.
Pad nezaposlenosti
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje navodi kako je stanje na tržištu rada dobro. Od 2016. je vidljiv konstantan pad nezaposlenosti. Tada je, naime, bilo 265.000 nezaposlenih, a danas ih je 109.000, otkrio je Lončar.
"Danas je prisutan porast nezaposlenosti, zato što je hrvatsko tržište rada podleglo sezonalnosti, pa se jedan dio ljudi sada prijavljuje u naše evidencije. Kada se to promatra u usporedbi s razdobljem od prošle godine prisutan je pad nezaposlenosti", pojasnio je.
Na stanje na tržištu rada utječe više faktora, rekao je, dodavši kako se u prvom redu radi o rastu BDP-a koji je u protekle 3-4 godine bio velik, a takve su najave i za iduću godinu.
"Imamo i snažan rast plaća. Prosječna plaća je oko 1160 eura, a medijalna plaća je prešla 1000 eura", istaknuo je Lončar za HRT.
Uvoz radne snage
Kada je riječ o uvozu radne snage, kazao je da se uglavnom radi o slabije plaćenim poslovima, jednostavnijim, ali i fizički napornijim - u građevinskom sektoru, uslužnim djelanostima i turizmu.
Ponuda radne snage na tržištu posljedica je hrvatskog obrazovnog sustava posljednjih 7-10 godina, smatra Matković s Instituta za razvoj tržišta rada.
Lakušić je, s druge strane, istaknuo potrebu za novim zanimanjima koja se tiču klimatskih promjena.
Strani radnici se žale kako je Hrvatska skupa za život i traže bolje uvijete.
Sunil Bam, dopredsjednik udruge Nepalaca, gostovao je u emisiji Newsroom na N1 gdje je komentirao život svojih sunarodnjaka u Hrvatskoj.
Prošle godine su osnovali udrugu Nepalaca u Hrvatskoj, a najveći problem im predstavlja pronaći posao jer su mnogi došli kao sezonski radnici i nakon sezone ostali bez posla. “Mnogi Nepalcima je prilikom dolaska na aerodrom rečeno da su njihove vize poništene i deportirali su ih. To je pogreška tvrtke koja im je omogućila da dođu i na temelju čega su dobili vizu. Cijeli proces traje par mjeseci i to je dugo”, rekao je.
Bam smatra da je situacija puno bolja nego kada je on došao u Hrvatsku i navodi kako neki njegovi sunarodnjaci koji su tek došli se boje otkaza pa se ne žale.
“Hrvatska je skuplja nego Nepal, mi bismo htjeli plaću od oko 1.000 eura ako moramo plaćati smještaj i hranu. Zapravo je vrlo skupo”, zaključio je Bam.
S druge strane, koliki je to strateški problem jasno pokazauje i Nenad Bakić, koji u svojm postu na Linekdinu otvara pravu temu, a o kojoj se slabo ili nikako ne govori.
Nenad Bakić: Demografska katastrofa se nastavlja. Broj pada prvašića je gledanje u retrovizor od prije 7 godina
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu je bilo čak 8% manje rođenih nego prošle godine i 18% manje nego zadnje godine prije krize (uvjetno rečeno - rujan 2020., ali začeća prosinac 2019., prije krize), naglašava Bakić i dodaje:
"Nešto se jako čudno počelo događati od ožujka 2022. - začeća od lipnja 2021., sa strmoglavim padom rađanja, ni blizu ikada viđenim u našoj povijesti. Ovo je gorući, strateški, najveći državni problem, a nažalost već 3 zadnja mjesečna (katastrofalna) podatka nisu dobila doslovno nikakvu pažnju medija."
Također, ono što nismo svjesni, a Bakić odlično poentira i daje širu sliku, je kroz temu pad broja prvašića iz godine u godinu u Hrvatskoj.
"Broj pada prvašića je gledanje u retrovizor od prije 7 godina." ističe Bakić i upozorava "Prije 7 godina u prvih 9 mjeseci je bilo rođeno oko 20% više djece pa si možete misliti što će se pisati o 'autobusima prvašića manje' za 7 godina - ali onda će biti kasno. Ne znam razumijete li što ovo znači za budućnost zemlje što se tiče: radne snage, održivosti mirovina, dinamike društvenih interesa (dobit će izbore uvijek oni koji budu najviše obećali umirovljenicima, s obzirom na propali 2. stup), fokus društvenih interesa i tema, useljavanje stranaca da obave nužne poslove..." zaključuje Bakić.
Rješenje za Hrvatsku sigurno nije povećanje broj dozvola za uvoz strane radne snage. Fascinantno je kako to ne shvaćamo.
"Connect the dots" i pogledajmo širu sliku gdje idemo i koje su posljedice. Ili možemo samo zažmiriti i zadovoljiti se novom "rekordnom turističkom sezonom".
Foto: Denis Stankovic / iStock
Izvor: HRT , N1 , Nenad Bakić LIN
