Dalmacija spaja kulturu i turizam: U zračnoj luci postavljen klavir, a u centru Splita slikari slikali s građanima

Srednja Dalmacija od danas je bogatija za dva dosad neviđena projekta koja je uspješno realizirala Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije. Naime, U petak su u Splitsko-dalmatinskoj županiji realizirana dva uspješna i potpuno nova projekta koja stvaraju sinergiju između kulture i turizma

Riječ je o postavljanju klavira u splitsku Zračnu luku Sveti Jeronim pod nazivom “Where Music Takes Flight”, a paralelno s time pokrenuta je i jedinstvena umjetnička manifestacija “Art In The Heart Of Adriatic” prilikom čega su akademski slikari iz Hrvatske udruge likovnih umjetnosti na splitskoj Matejušci crtali na otvorenom inspirirajući se ljepotama grada uz druženje s građanima. 

Klavir u zračnoj luci postavljen je po uzoru na neke od najvažnijih turističkih destinacija na svijetu, a na kojem će se svakodnevno izmjenjivati razni glazbenici svirajući najveće dalmatinske i svjetske hitove. Također, klavir će biti dostupan i za javnost pa će se tako svi zainteresirani moći okušati u svojim glazbenim vještinama. 

Svečano predstavljanje ove manifestacije uveličali su učenici glazbene škole Josip Hatze u pratnji profesora klavira Tončija Trampića i sopranistice Klare Čipčić.

Direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Ivana Vladović, istaknula je ponos i sreću zbog projekta koji je povezao umjetnost i turizam na najfrekventnijem mjestu u Dalmaciji, a to je zračna luka. 

“S ovog mjesta u našu županiju svake godine stižu milijuni gostiju koji zatim upoznavaju Dalmaciju uzduž i poprijeko. Dive se njezinoj ljepoti, kulturnom nasljeđu, gastronomiji ali i tradiciji.  Da, tradicija je posebno važna. Većina gostiju u određenu destinaciju vraća se zbog ljudi, tradicije i običaja nekog društva s kojim se povezuje ili identificira.  I upravo zato došli smo na ideju da Dalmaciju prikažemo kroz glazbu. Dalmacija je pjesma, oduvijek je živjela pjesmu i dala je bezbroj glazbenika i pjevača. Tisućama godinama naš su prostor oplemenjivale pjesme i glazba. To je utkano u DNA dalmatinskog čovjeka." navodi Vladović.

Umjetnost je predivna spona među ljudima., ona je baš kao i turizam dodala je Ivana Vladović i naglasila kako umjetnost u sebi nema predrasude, ne poznaje granice i kod svakog čovjeka izaziva personaliziranu i unikatnu emociju, a Dalmacija je bez sumnje kolijevka hrvatske umjetnosti ali i nepresušna inspiracija koja vrvi emocijom, glasnoćom, šarenilom...

"Stoga ne želimo i nikad nećemo dopustiti da umjetničko odnosno glazbeno nasljeđe Dalmacije padne u zaborav. Jer, kao što volim kazati, turizam ne čine zidovi, more i sunce. Prije svega čine ga ljudi. Ovaj klavir upravo slavi te ljude bez kojih Dalmacija danas ne bi bila Dalmacija. On je svojevrsni spomenik koji će sve naše goste dočekati i pozdraviti iz naše destinacije stavljajući mu uho trajni spomen destinacije u koju je rado došao i u koju će se rado vratiti”, kazala je Vladović dodavši kako je ovaj projekt dokaz da Dalmacija čuva i baštini svoju tradiciju glazbe i pjesme.

Direktor Zračne luke Sveti Jeronim, Lukša Novak, dodao je kako zračna luka nije samo mjesto dolaska i polaska već mjesto susreta i prvo mjesto koje svaki putnik svim čulima doživi na nekoj destinaciji.

“Zbilja sam sretan zbog ovog projekta pogotovo što brojke i analize sugeriraju da će Hrvatsku ovog ljeta putem zrakoplovnih linija posjetiti više od 12 milijuna gostiju. Našim gostima trebamo dati novo korisničko iskustvo. Dok čekaju letove, druže se ili se samo žele opustiti i zapjevati”.

Župan Splitsko-dalmatinske županije, Blaženko Boban, istaknuo je kako je ovo predivna manifestacija koja evocira uspomene na onu Dalmaciju u kojoj se pjeva spontano, na trgovima, u uličicama, među pukom.

"Uvjeren sam da će svi gosti biti oduševljeni glazbom i da će se i sami okušati u sviranju te svojim kućama ponijeti vječne uspomene na Dalmaciju. Premda je ovaj događaj posvećen Tijardovićevim i Gotovčevim notama, ovaj je klavir ujedno i posveta svim znanim i neznanim umjetnicima Dalmacije uz čije smo stihove slavili, tugovali, živjeli…”, izjavio je župan Boban. 

S druge strane u Splitu je pokrenut projekt umjetnosti na otvorenom pri čemu je čak šest umjetnike plenerista slikalo na svojim štafelajima na prostoru Matejuške, kultnom sjecištu splitske urbane kulture.

Inače, plenerizam je pojam koji označava slikanje izravno u prirodi, a koje se odlikuje svjetlošću, svježinom i živošću boja. Slikanje na otvorenom traži vještog umjetnika koji brzo prenosi motiv na svoje djelo jer se svjetlost neprekidno mijenja, a umjetnici su izloženi pogledima, komentarima, fotografiranju i vremenskim oscilacijama.

Zbog toga se sve rjeđe može vidjeti profesionalne umjetnike kako slikaju na otvorenom pa je taj  prizor postao raritet čak i u slikarskim prijestolnicama Parizu i Beču. 

Riječ je o netipičnoj i nekomercijalnoj manifestaciji koja ide za tim da Dalmaciju prikaže kao regiju kulture i impresivne povijesti, a koja inkluzivno okuplja sve mještane, prolaznike i turiste.

Splićane i turiste tako su uveselili umjetnici Anamarija Botteri, Josip Botteri, Vladimir Davidenko, Zdravko Cota, Snježana Mratinić, Mladen Čulić, Mladen Vulas i Alma Čaće koja je ujedno i vodila radionicu na otvorenom.

Na ovaj projekt su se odlučili, kažu u turističkoj zajednici, kako bi afirmirali umjetnost i kulturu među Splićanima, ali i turistima koji sa slikarima mogu razgovarati, pitati što god ih zanima ili se pak okušati u vlastitoj slikarskoj tehnici, a s dugoročnim ciljem promocije i povećanja udjela u kulturnom turizmu.

Govoreći o projeku “Art In The Heart Of Adriatic” Vladović je istaknula kako je to posveta svim splitskim i dalmatinskim slikarima koji su stoljećima stvarali djela inspirirani vizurama našeg prelijepoga grada, arhipelaga i arhitekture.

"Nije tu samo riječ o slikarima čija su djela poznata na svjetskoj i nacionalnoj razini. Ovo je posveta svima koji su dali svoj obol u prenošenju dalmatinskih ljepota na platno. Željeli smo animirati naše slikare da nam kroz svoja platna evociraju Mediteran kakav je nekad bio. Pun kolorita, ćakule, šušura, i doskočica. Kroz današnju manifestaciju uspješno smo revitalizirali plenerizam, nešto što je danas polako zaboravljena disciplina.  Zašto baš u Splitu? Pa gdje drugo ako ne u gradu koji je poznat po uličnom šušuru i suncu sa svojim živopisnim stanovništvom. Barem na trenutak vratili smo vibrantnost staroga grada”, zaključila je Vladović. 

Foto: TZ Splitsko-dalmatinske županije