HR
Ljeto nije samo sezona odmora, već i vrijeme kada svi, i domaći i gosti, aktivno sudjeluju u stvaranju slike o tome kakav turizam želimo. A autentična dalmatinska marenda upravo je jedan od elemenata koji mogu dati dodanu vrijednost našem turizmu, ako je zajedno podržimo.
Dalmatinska marenda, neizostavan je dio dalmatinske svakodnevice koji sada, konačno, dobiva i službenu potvrdu svoje vrijednosti. Prve oznake Dalmatinska marenda dodijeljene su restoranima u Splitsko-dalmatinskoj županiji prošle godine, čime je službeno započela nova faza afirmacije ovog autentičnog gastronomskog rituala.
Ovo nije još jedan projekt koji staje na pressici ili brošuri. Ovo je ozbiljna i dugoročna inicijativa, tj. strateški projekt koji je pokrenula Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, kao strateški projekt javnog sektora. Edukacija, certificiranje, promocija - sve je pripremljeno. Sada dolazi onaj ključni trenutak: tržišna potvrda.
Naravno, svaki takav projekt, da bi se “primio” i zaživio na tržištu i mogla napraviti evaluacija, mora proći barem 3 do 5 godina. No kako se nalazimo u špici sezone i veliki broj domaćih gostiju nalazi se u Dalmaciji, sada je vrijeme da potražite restorane koji su dio brenda Dalmatinske marende.
Jer da bi se neki projekt održao, mora se isplatiti. Mora ga živjeti i gost, ali ponajviše i domaći čovik. Ljeto je savršena prilika da i turisti i domaći gosti dožive pravu dalmatinsku marendu - ne kao proizvod, već kao dio kulture, kao stil života. Bilo da se radi o tripicama, pašticadi, fažolu s kobasicom ili srdeli na gradele... marenda je više od hrane. Ona je društveni trenutak. Pauza od posla. Povratak sebi. Prava stvar u pravo vrijeme.
Zato je ovo i poziv lokalnom stanovništvu. Jer bez njih nema projekta. Ako lokalno stanovništvo ne prepoznate vrijednost marende i je ne konzumira, ne “živite”, neće ni restorani imati motivaciju da je zadrže u ponudi. Jer lokalna potrošnja je temelj održivosti svakog turističkog proizvoda. Bez redovnih lokalnih gostiju, marenda ostaje samo sezonska ponuda. Upravo lokalci svojim dolascima restoranima daju stabilnost i razlog da zadrže marendu u stalnoj ponudi. Ujedno, oni su prvi kontakt s gostima i njihova preporuka ima veću težinu od bilo koje kampanje.
Dakle, ako je lokalna zajednica podrži, kroz tanjur, preporuku, naviku - marenda će postati pravi turistički proizvod. I ne samo to. Bit će ono što turizam treba biti: autentičan, lokalno ukorijenjen i iskreno doživljen.
“Projekt Dalmatinske marende ne promiče isključivo gastronomiju, već autentični dalmatinski način života. Svu njegovu opuštenost, temperament, emociju, kolorit, ćakulu, pa i žustru raspravu. A sve se ovo nekada odvijalo za stolom upravo uz marendu. U pauzi od posla, uobičajeno od 10 do 13 sati, radna svita koja je od ranog jutra na nogama sjedala bi za stol okrijepiti se uz jednostavna, ali opet bogata i iznimno hranjiva ‘jela na žlicu,” navela je Ivana Vladović, direktorica Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije (TZ SDŽ), u prijašnjim razgovorima za hrturizam.
Onako kako je oduvijek trebalo biti, no u našem turističkom razvoju nekako smo izgubili sami sebe. Ovdje se radi o dalmatinskom identitetu, načinu i kulturi življenja kojeg se ne smijemo sramiti. Upravo suprotno, on treba biti u srži našeg turističkog proizvoda.
Važno je naglasiti kako je važno da ritual marende “oživi” kod lokalnog stanovništva. i to iz dva ključna razloga.
Kao što znamo, najbolja preporuka uvijek dolazi od lokalaca, bez obzira na moć društvenih mreža, tj. interneta. Kao prvo, imamo šum u komunikaciji jer je previše informacija, a drugo, lokalci uvijek najbolje znaju gdje se najbolje jede ili koja je plaža najbolja itd. Zato su uvijek domaćini aka lokalno stanovništvo najbolji ambasadori našeg turizma.
Jedino tako projekt može postati održiv, da postane sastavni dio rituala lokalnog stanovništva, a onda će se i turisti prikloniti lokalnom načinu i kulturi življenja. Mi smo najbolji naratori i ambasadori našeg turizma.
Ako se nešto mora preporučiti gostima, onda je to doživljaj dalmatinske marende. Jer turisti traže iskustva. A marenda je upravo to. Iskustvo koje se uči za stolom. Ne, gosti ne žele talijansku ili kinesku kuhinju, kopiju nečeg što mogu vidjeti bil gdje na svijetu, nego nešto domaće, autentično, novo i drugačije.
Sada je red na tržištu. No na nama je da ga potaknemo. Jer turizam se ne gradi kampanjom, nego iznutra.
Nije dovoljno reći “tržište će se samo regulirati” jer tržište je živi mehanizam i moramo se izboriti i pozicionirati na tržištu.
Bavimo li se turizmom ili nam se on događa? Dakle, to je suštinsko pitanje. No, tu onda moramo pričati o poslovnim procesima, razmišljati korak dalje od “digitalnog ključa” za apartmane, koliko nam je stalo do kvalitetne ponude i sadržaja, jesmo li i mi kao domaćini i lokalci doživjeli svoju destinaciju, kako se gost osjeća u destinaciji (ne samo u našem smještaju), što mu možemo preporučiti da vidi i doživi…
Iz tog razloga, jedan od važnih koraka s ciljem da se koncept marende približi široj javnosti i svim posjetiteljima je i dokumentarni serijal „Dalmatinska marenda“, koji se sastoji od 12 epizoda. Serijal je titlovan i na engleski jezik, a emitiran je prošle godine na Hrvatskoj radioteleviziji. Također, 12 epizoda je dostupno na YouTube kanalu: Central Dalmatia.
Svi imamo društvene mreže, podijelimo videe kao poziv za sve turiste da posjete restorane koji su u sklopu ovog važnog projekta.
