Do kojih razmjera je naš turizam narastao i koliko je zapravo produktivan?

Hrvatska je uspješna turistička zemlja, iz godine u godinu bilježimo sve veće brojeve turista, i sve više ljudi kod nas vidi dobru priliku u rentanju.

No, do kojih razmjera je naš turizam narastao, i koliko je naš turizam zapravo produktivan?

Kada pogledamo prvi grafikon, onda vidimo da imamo daleko najviše smještajnih kapaciteta u EU, i to 0.28 ležaja po glavi stanovnika, duplo više od drugoplasiranog Islanda, i 340% više od EU prosjeka.

Broj turističkih ležajeva per capital / EU

Noćenja turista po ležaju / EU

Kada pogledamo drugi grafikon, onda pak vidimo da je iskorištenost istih tih naših kapaciteta znatno ispod EU prosjeka, ne nalazimo se ni među top 10 zemalja, već zapravo pri začelju (samo pet EU-27 zemalja ima slabiju iskorištenost), i iza svih smo naših mediteranskih konkurenata.

Dakle, imamo daleko najviše smještajnih kapaciteta po glavi stanovnika u EU, uz vrlo nisku razinu iskorištenost istih.

Ovakvi brojevi bi mogli sugerirati da imamo ogroman prostor za napredak, no, nažalost to nije tako, prostor za rast produktivnosti je dosta ograničen.

Naime, većina naših kreveta koncentrirana je u privatnom smještaju (preko 60%), a njegova iskorištenost jednostavno ne može značajnije porasti. To je zato što privatni smještaj kakvog u prosjeku imamo, uz turizam baziranom na suncu i moru, jednostavno nema moć da privuče goste izvan glavne sezone i godišnjih odmora, kada se traži krevet više.

Rezultat je najviša sezonalnost turizma na Mediteranu (i šire), dok je izvan glavne sezone najveći dio tih kapaciteta zapravo ekonomski gledano višak.

Cijeli stambeni blokovi zjape prazni i hiberniraju u iščekivanju godišnjih odmora kada nas iz godine u godinu preplavljuje sve više turista, u mnogim mjestima već u nesnosnom broju.

A kako je rentanje, pa i "remote rentanje", očigledno rentabilno i uz ovako kratku sezonu, sve više ljudi traži svoj dio kolača u našoj "cimer-fraj" ekonomiji ovisnoj o sezonskoj radnoj snazi, niskim kamatama, niskom poreznom opterećenju, nepostojanju poreza na nekretnine, spremnosti naših gostiju da plate sve više cijene iz godine u godinu, i lijepom vremenu dva mjeseca u godini.

Sigurno će to još neko vrijeme dovoljno dobro funkcionirati, no rekao bih da je jedino lijepo vrijeme nešto na što se čvrsto može računati u dužem roku.

Autor: Prof. dr. sc. Josip Mikulić

Foto: Rachel Claire / Pexels.com