eSavjetovanje: Zakon o turizmu na javnoj raspravi

Ministarstvo sporta i turizma ( MINTS ) putem portala eSavjetovanje u javnu raspravu je pustilo Zakon o turizmu. Javna rasprava je otvorena od danas ( 26/07 ) i traje mjesec dana tj. do 26.kolovoza.2023. 

Zakon o turizmu uređuje sustav turizma, upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, osiguravanje održivosti, sustav prikupljanja, praćenja i analize podataka, sustav upravljanja destinacijom, sustav poticanja, praćenja i analize ulaganja u  urizmu.

U dijelu kojim je uređen sustav turizma definirani su destinacija, djelatnosti, usluge u turizmu i dionici. Vezano uz djelatnosti i pružanje usluga u turizmu iste se definiraju te se u odnosu na obavljanje navedenih djelatnosti i usluga upućuje na odredbe posebnih propisa  Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ broj 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20 i 126/21) i Zakona o pružanju usluga u turizmu („Narodne novine“ broj 130/17, 25/19, 98/19, 42/20 i 70/21).

Zakonom je definiran institucionalni okvir za upravljanje razvojem turizma – Ministarstvo kao nositelj turističke politike, Vijeće za upravljanje razvojem turizma, sustav turističkih zajednica te Znanstveni i stručni savjet.

Zakonom o turizmu osniva se Vijeće za upravljanje razvojem turizma na čelu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske, a čine ga ministri svih resora značajnih za turizam. Vijeće se osniva radi ostvarenja strateških ciljeva te učinkovitijeg planiranja i provedbe turističkih politika. Članovi su i predsjednici nacionalnih udruga općina, gradova i županija te direktor Hrvatske turističke zajednice, a po potrebi sjednicama Vijeća mogu prisustvovati i predstavnici drugih tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih poduzeća i ustanova, komora te drugih dionika iz sustava turizma. Vijeće imenuje odlukom Vlada Republike Hrvatske, a sastaje se najmanje jednom godišnje.

Zadaće Vijeća su vezane uz suradnju na području provedbe turističkih politika, usklađenje s drugim politikama i međuresornu suradnju.  

Definira se i Znanstveni i stručni savjet koji osniva ministar odlukom kao savjetodavno tijelo. Znanstveni i stručni savjet čine predstavnici akademske zajednice, predstavnici strukovnih udruga i cehova, predstavnici socijalnih partnera, udruga poslodavaca, komora i znanstvenih instituta, a po potrebi, na poziv ministra, u radu Znanstvenog i stručnog savjeta mogu sudjelovati i druge osobe.

Turističke zajednice dobivaju novu ulogu u upravljanju destinacijom i to kroz nastavak njihove transformacije u organizacije za upravljanje destinacijom (eng. Destination management organization - DMO), koje osim marketinške potpore imaju i ulogu okupljanja i koordinacije dionika s ciljem integriranog upravljanja destinacijom u smjeru održivosti.

Ujedno  se uspostavlja jasnija vertikalna i horizontalna povezanost unutar sustava turističkih zajednica. Osnivaju se nacionalna i regionalne koordinacije turističkih zajednica koje omogućavaju jasniju povezanost i koordiniranost rada. Alati koji će se turističkim zajednicama dati u upravljanju destinacijom, vezani su uz izradu planova upravljanja destinacijom i upravljanje turističkim tokovima. Ustrojstvo, zadaće i način rada te osnovna načela njihova financiranja i gospodarenja, u dijelu u kojem to nije uređeno Zakonom o turizmu, ostaje uređeno odredbama Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma („Narodne novine“ broj 52/19 i 42/20).

Kako bi se potaknuo razvoj turizma u smjeru održivosti uspostavljaju se alati za praćenje razvoja turizma u smjeru održivosti, indeks turističke razvijenosti i pokazatelji održivosti.

Indeks turističke razvijenosti definiran je kao pokazatelj koji se računa kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja turističke razvijenosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u određenom razdoblju. Pokazatelji održivosti određuju se kao društveni, ekološki, prostorni i ekonomski, a popis pokazatelja za praćenje održivosti, izračun i izvori podataka propisat će se pravilnikom.

Kao alati za osiguranje održivosti određuju se satelitski račun turizma, sustav satelitskih računa održivog turizma, izračun prihvatnog kapaciteta te integrirani informacijski sustav turizma. Prikupljaju se podaci o turističkom prometu, turističkoj infrastrukturi, raspoloživoj suprastrukturi, socio-demografskim pokazateljima, ekonomskim pokazateljima, okolišnim pokazateljima i drugi potrebni podaci.

Uređuje se izrada satelitskog računa turizma, kao i sustava satelitskih računa održivog turizma kao metodološkog okvira za sustavno praćenje društvenih, ekoloških i gospodarskih učinaka turizma na sektore u ekosustavu turizma, a zbog velikih razlika u turističkoj razvijenosti hrvatskih regija, svake četiri godine izrađivat će se nacionalni (NUTS 1), regionalni (NUTS 2) i županijski računi (NUTS 3 - samo za Jadransku Hrvatsku).

Definira se izračun prihvatnih kapaciteta koji pokazuje koliko turista može primiti destinacija bez negativnih učinaka na lokalno stanovništvo, prostor i resurse te zadovoljstvo turista. Izračun prihvatnih kapaciteta obvezna je izraditi turistička zajednica koja je djelomično ili u cijelosti osnovana na području jedinice lokalne samouprave koja je prema Indeksu turističke razvijenosti svrstana u kategoriju I i II. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je koristiti izračun prihvatnih kapaciteta pri prostornom planiranju.

U integriranom informacijskom sustavu turizma koji vodi tijelo državne uprave nadležno za turizam objedinjuju se sve elektroničke usluge iz područja turizma i ugostiteljstva i baze podataka prikupljenih u procesu praćenja održivosti, elektronički postupci registracije obavljanja djelatnosti i pokretanja poslovanja u području turizma i ugostiteljstva, Središnji turistički registar, sustav za dodjelu potpora u turizmu, sustav za prijavu i odjavu turista, turističko informacijski portal te sustavi za analizu podataka vezanih uz praćenje i vrednovanje održivosti.

Uspostavlja se sustav upravljanja destinacijom koji čine organizacije za upravljanje destinacijom. Radi učinkovitosti sustava osnivaju se nacionalna i regionalna koordinacija predsjednika turističkih zajednica koje osiguravaju horizontalnu i vertikalnu suradnju turističkih zajednica.

Nacionalnu koordinaciju predsjednika turističkih zajednica čine predsjednik Hrvatske turističke zajednice, predsjednici svih regionalnih turističkih zajednica i predsjednik Turističke zajednice Grada Zagreba, a njena zadaća je koordinacija rada i aktivnosti turističkih zajednica na području Republike Hrvatske.

Regionalnu koordinaciju predsjednika turističkih zajednica čine predsjednik regionalne turističke zajednice i predsjednici svih lokalnih turističkih zajednica na području za koje je regionalna turistička zajednica osnovana te predstavnik ministarstva i Hrvatske turističke zajednice, a njena zadaća je koordinacija rada i aktivnosti lokalnih turističkih zajednica na području regionalne turističke zajednice.

Definirana je uloga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju destinacijom te je uređena njihova suradnja s turističkim zajednicama.

Turističke zajednice izrađuju plan upravljanja destinacijom koji ima za cilj usmjeriti razvoj destinacije prema održivosti. Plan upravljanja destinacijom, kao planski dokument, sadrži analizu stanja i popis resursne osnove, pokazatelje održivosti na razini destinacije, mjere i aktivnosti potrebne za ostvarenje razvojnog smjera, prijedlog smjernica i preporuka za razvoj destinacije koje se predlažu jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave te popis projekata koji pridonose provedbi mjera potrebnih za doprinos ostvarenju pokazatelja održivosti na razini destinacije.

Plan upravljanja destinacijom izrađuje se za područje jedne ili više lokalnih ili regionalnih turističkih zajednica, prema postupku za donošenje godišnjeg programa rada turističke zajednice propisanim posebnim zakonom kojim se uređuje sustav turističkih zajednica, za razdoblje od četiri godine. Za lokalne turističke zajednice razvrstane u kategoriju I i II Indeksa turističke razvijenosti plan upravljanja destinacijom obvezno se izrađuje na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta.

Pri donošenju plana upravljanja destinacijom, turistička zajednica je dužna uključiti jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove i trgovačka društva u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske, udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu, nadležna tijela za prostorno planiranje, kao i sve dionike važne za planiranje razvoja turizma u destinaciji, provesti javno savjetovanje o prijedlogu plana upravljanja te na drugi primjeren način osigurati sudjelovanje lokalnog stanovništva u postupku njegova donošenja.

Usvojeni plan upravljanja destinacijom s prijedlogom preporuka za donošenje odluka vezanih uz razvoj destinacije i popisom projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, turistička zajednica dostavlja predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave radi objave u službenom glasniku jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i pripreme odluka važnih za usmjeravanje razvoja destinacije u smjeru održivosti.

Odluku o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave na temelju plana upravljanja destinacijom. Tijelo državne uprave nadležno za turizam uspostavlja, vodi i javno objavljuje bazu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, a popis projekata radi upisa u bazu projekata tijelu državne uprave nadležnom za turizam dostavlja jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za svoje područje te turistička zajednica u čijem planu upravljanja destinacijom se projekti nalaze.

Također, odredbama zakona uređuju se potpore i poticaji u turizmu, na način da Zakon o turizmu predstavlja pravni temelj za donošenje sektorskog programa poticaja namijenjenih djelatnostima u turizmu i ekosustavu turizma. Svrha poticajnih mjera je osiguranje ključnih strateških ciljeva razvoja održivog turizma u Republici Hrvatskoj. 

Prijedlogom Zakona predviđene su i odredbe o nadzoru nad njegovom provedbom koji obavlja tijelo državne uprave nadležno za turizam, u dijelu koji se odnosi na nadzor nad korištenjem potpora u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za financije i tijelom državne uprave nadležnim za upravljanje državnom imovinom.

Uključite se u javnu raspravu

Više detalja o prijedlogu o Zakonu o turizmu saznajte na eSavjeotvanju: ZAKON O TURIZMU