Gradski muzej Vinkovci u misiji potenciranja stvarne povijesti

Gradski muzej Vinkovci etablirao se u gradu kao kolektiv mlađahnih stručnjaka koji raspolažu iznimnom dozom volje da povijest najstarijega grada u Europi predstave na ne-dosadan način, vrlo kreativno, te...

Gradski muzej Vinkovci etablirao se u gradu kao kolektiv mlađahnih stručnjaka koji raspolažu iznimnom dozom volje da povijest najstarijega grada u Europi predstave na ne-dosadan način, vrlo kreativno, te s primjerenom dozom humora.

Upravo stoga veliko zanimanje izaziva skoro predstavljanje nove serije njihovih suvenira – keramike koju u Vinkovcima izrađuje Natalija Bartoš-Vukić, kao i nove kolekcije majica i cekera. Dio te serije suvenira bit će i replika para brončanih lunulastih naušnica sa zvjezdolikim privjeskom koji je pronađen lani u grobu djevojčice stare 10-15 godina na lokaciji u Ulici 68. Bojne vojne policije u kvartu Krnjaš u Vinkovcima.

Ravnatelj muzeja Hrvoje Vulić o tom zanimljivom nalazu kaže: „Ovaj nalaz i jeste i nije uobičajen. To je prvi takav nalaz u samim Vinkovcima, a riječ je o luksuznom proizvodu radionica koje su poznavale nekoliko tehnika izrade. Radi se o nalazu koji je vrlo značajan jer ga je lako kronološki smjestiti, a smjestili smo ga u kraj 8. stoljeća. Na ovome primjerku vidimo kombinaciju i lijevanja i filigrana i granulacije i tiještenja, tako da je to nešto što je morao napraviti vrhunski majstor. Od ranije u muzeju imamo nekoliko sličnih primjeraka s lokaliteta u okolici grada, primjerice s avarskog groblja u Otoku. Onodobne imitacije takvih luksuznih naušnica nalazili smo u Privlaci, također u avarodobnom groblju. ”

Muzejska arheologinja Anita Rapan Papeša dodatno pojašnjava: ”Ove su naušnice izrađene pod utjecajem bizantskih radionica. Na njima, naravno, ne stoji ‘made in’ pa da im ne možemo znati točno porijeklo sa stopostotnom sigurnošću. No, količina takvih nalaza ovdje u istočnoj Slavoniji – tu govorimo i o lokalitetima u Iloku, Šarengradu, Sotinu, Vukovaru, gdje ima nekih sličnih primjeraka – upućuje na zaključak da je moguće kako je na našem području postojala radionica s vrhunskim bizantskim majstorima koji su izrađivali nakit ovog tipa. Nažalost, za sada ta hipotetska radionica nije točno locirana i ne znamo gdje se mogla nalaziti, pa ne isključujemo ni mogućnost da se radi o uvozu iz neke od radionica u Bizantskom carstvu.”

Nakit koji je direktna replika ili je inspiriran arheološkima ili drugim predmetima može se u Hrvatskoj kupiti već dugo. Gradski muzej Vinkovci nakit je u svoju ponudu suvenira uveo prije 5 godina, a uglavnom se radilo o komadima koji su inspirirani određenim nalazima, pa interpretirani. No, ovaj par naušnica je prvi koji će muzej doslovno replicirati u omjeru 1:1.

„Ove naušnice za sada namjeravamo izrađivati u tri materijala – u kromiranom metalu, bronci, te u posrebrenoj izvedbi. Trenutno nam je u planu izrada više komada nakita koji će biti direktna replika ili varijacija. Izrada tih komada ne bi trebala biti pretjerano zahtjevna, a ovoga smo trenutka u potrazi za novim proizvođačem koji bi nam izrađivao njihove odljeve. Kada se replika izrađuje ručno, to vrlo zahtjevan rad pri kojem se moraju primijeniti i kombinirati sve različite tehnike u kojima je izrađen izvornik. No, ako se radi samo odljev, to je uglavnom puno jednostavnije – izrade se kalupi i predmeti se lijevaju serijski. Kod malih predmeta koji po sebi imaju šupljine primjenjuju se posebne tehnike lijevanja kako bi se dobio taj efekt i to je super teško. Zato se takvi prčkavi mali predmeti rade ručno, a to ima svoju cijenu”, dodaje Vulić.

Rapan Papeša se nadovezuje: „Već u vrijeme izrade ove naušnice, rađene su replike lijevanjem koje su naizgled djelovale kao prava stvar, ali su bile puno lošije kvalitete. Nemaju tu finoću i izgledaju robusnije. Razlog je taj što si luksuzniju verziju ljudi nisu mogli priuštiti.” U svom prepoznatljivom stilu, Vulić domeće: „To je ono što ljudi često zaboravljaju – tržište je tržište; kako onda, tako i danas. Za svaki segment tržišta postoji ponuda. Tako su i naši preci nekada funkcionirali, nema nikakve razlike. U slučaju nakita, prepoznali smo da su žene zahvalno tržište jer nose nakit više i češće nego muškarci, pa smo zbog toga odlučili izvršiti ulaganje u ove kolekcije.”

Pojašnjavajući poticaj za drugačiji pristup temi suvenira, Vulić kaže: „Ono što nam je nit vodilja i zbog čega je donesena odluka da se ide s ovom novom serijom suvenira jest činjenica da nam je svima pun kufer skupljača prašine, odnosno suvenira koji ničemu ne služe, nego su tek su lijepa ili manje lijepa replika određenog predmeta. Želimo se što više fokusirati na funkcionalne suvenire, u svim njihovim segmentima.

Ne možemo zanemariti ni financije; u pitanju su dosta velika ulaganja u te nove segmente suvenira i moramo vidjeti što i kako će se prodavati, te na taj način prepoznati što je dobra stvar. Međutim, dok su uvjeti i situacija oko ograničenja vezanih uz pandemiju ovakvi kakvi jesu, ne možemo računati na veći broj posjetitelja. Stoga nam je u planu do kraja ove godine ili početkom sljedeće pokrenuti web-shop i time bi riješili problem manjka posjetitelja i proširili svoj doseg prema potencijalnim kupcima. U situaciji smo da moramo učiti i opipavati puls.”

Gradski muzej Vinkovci od 2013. javnost educira i zabavlja putem svoje urnebesne Facebook stranice Potpuno neslužbena stranica Gradskog muzeja Vinkovci.

Tim medijem na jedinstven način predstavljaju recentne nalaze i povijesne događaje i priče o njima, ali i najavljuju događanja koja sami organiziraju, kao i plodove suradnje s drugim ustanovama i organizacijama. Popis događanja i aktivnosti je impresivan – od Rimskih dana, preko Antičkih filmskih večeri, do najnovijeg projekta koji je upravo u tijeku – Dvorište ideja. Dvorište je događanje koje je organizirano u Lapidariju muzeja i u sklopu Dječjih Vinkovačkih jeseni, a namijenjeno je djeci i onima koji se tako osjećaju, te nudi pregršt predstava, kreativnih radionica i igraonica namijenjenih najmlađima.

Očito je da u današnje vrijeme i ustanove u kulturi moraju razmišljati poduzetnički.

Bez jake ekonomije, nema ni jake kulture, naglašava Vulić te dodaje kako su najbolji svjetski muzeji dosegli razinu od 70-80% samoodrživosti na bazičnoj razini ( govorimo o troškovima plaća, režija i drugim osnovnim troškovima ), no za velike projekte i dalje im trebaju sponzori, jer su veliki i ozbiljni muzejski projekti neprovedivi bez ozbiljnog sponzorstva.

“Cilj Gradskog muzeja Vinkovci je doprinijeti jačanju gospodarstva koliko god je moguće, a to možemo prvenstveno kroz turizam, odnosno segment kulturnog turizma. Jedan od osnovnih elemenata toga doprinosa su suveniri – njihovo osmišljavanje, izrada i plasman povezuju različite dionike. To je ono što nam je u planu, no sve će ovisiti o priljevu sredstava. Cilj nam je forsirati taj vid kulturnog poduzetništva kroz nekoliko idućih godina, tako da ćemo napraviti seriju suvenira i prilagoditi ih svim džepovima. Moramo imati jeftine suvenire poput olovaka i magnetića koje će kupovati djeca na terenskoj nastavi pri posjetu muzeju, ali i skupe, unikatne i ručno rađene suvenire kojih ćemo u ponudi imati tek nekoliko komada. Odličan primjer takvog koncepta poslovanja je nebeski disk iz Nebre, koji je originalno izrađen u bronci i zlatu. U Pokrajinskom muzeju prapovijesti u Halleu možete kupiti repliku koja košta 3000 eura, i tih replika prodaju 20 ili 30 godišnje. Naravno, u ponudi imaju i privjesak oblikovan prema disku, a košta 3 eura”, elaborira Vulić.

Duga, bogata prošlost Vinkovaca i njihove okolice, te iznimno velika količina nalaza koji tu povijest materijaliziraju, nude nepresušan izvor inspiracije za osmišljavanje originalnih suvenira. Kako odabrati najbolji? Vulić odgovara: „Nije problem osmisliti suvenir i potrošiti velika sredstva na njegovu izradu; taj dio uopće nije problem. Ali, treba mudro rasporediti resurse. Odabir pravoga suvenira je stvar koja zahtijeva puno promišljanja i potrebno je odvagati. Ne možemo sve pretočiti u suvenir. U muzeju imamo desetke tisuća predmeta; naravno da nije svaki od njih potencijal za suvenir. Oni predmeti koji imaju taj potencijal – a i dalje pričamo o stotinama i stotinama predmeta – moraju imati i neke druge kvalitete kako bi bili financijski isplativi.

Naša najveća prednost, ali i prokletstvo – ne samo što se tiče suvenira i našega muzeja, nego što se tiče proteklog vremena, kulture i baštine – jeste da svega imamo napretek, naglašava Vulić te zaključuje:

Neki gradovi i mjesta svega toga nemaju, pa dosta toga izmišljaju. Mi imamo i previše, pa opet izmišljamo. Hvatamo se nekih konstruiranih priča, umjesto da se samo usredotočimo na stvarnost koja je deset puta fascinantnija. Povijest predmeta koje čuvamo po muzejima, naša povijest, ljudi koji su ovdje stasali i vezani su uz ovaj kraj kroz cijelu tu povijest… to je ono što trebamo potencirati. To je jedna od naših brojnih misija i nešto na čemu planiramo neumorno raditi.”

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN