HOK: Ugostitelji nastavljaju ulagati pa kvaliteta raste i uz rast troškova - a bez povećanja cijena

Ugostitelji su zadnji u cjenovnom lancu stoga ne mogu biti krivci za rast cijena, upozoravaju iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) podsjećajući na kontinuiran rast ulaznih troškova.

Reakcija je to na izjavu guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića o utjecaju cijena u ugostiteljstvu na inflaciju.

Naime, guverner HNB-a nedavno je komentirao posljedice visoke stope inflacije u sektoru turističkih usluga koji ima, kako je naveo, najviši doprinos rastu inflacije, a što se prvenstveno odnosi na usluge hotelskog smještaja i ugostiteljske usluge.

One su dovele do realnog pada potrošnje inozemnih turista koji je već dugo vremena izražen, naglasio je. Podsjetio je da se u glavnom dijelu turističke sezone dogodio pad broja noćenja uz stagnaciju rasta prihoda što podrazumijeva da je udio prihoda iz turizma u BDP-u pao.

/// Broj noćenja više nije dovoljan: Turizam traži novu generaciju statistike

Kako je rekao Vujčić, očekuje se da će se taj pad nastaviti, a turistički sektor mora biti oprezan s cijenama. Imamo znatno veći rast cijena od konkurentskih zemalja što dovodi do gubitka konkurentnosti, "a kad počnete gubiti goste obično ih je teško kasnije brzo vratiti", upozorio je.

HNB: Gospodarstvo će rasti, ali sporije

Prema najnovijim procjenama HNB-a hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti, ali sporije no što se ranije očekivalo, dok će inflacija padati sporije nego što se predviđalo.

Procjenjuje se kako bi BDP ove godine mogao realno porasti za oko 3%. Istodobno, inflacija mjerena nacionalnim indeksom iznosit će oko 3,7%. To je više nego prošle godine (ponajprije zbog rasta cijena energije i hrane).

U ranijim projekcijama, objavljenima sredinom rujna, HNB je za 2026. godinu očekivao rast gospodarstva od oko 2,9% i inflaciju od oko 2,6% (prema nacionalnom indeksu).

Prema tim procjenama, inflacija se trebala brže smirivati, a gospodarski rast tek blago usporiti. Najnovije prognoze otkrivaju blago lošiju sliku. 

U novim projekcijama HNB je korigirao prognoze:

• rast BDP-a u 2026. sada se procjenjuje na 2,8%
• inflacija bi u 2026. mogla iznositi oko 3,1%

Drugim riječima, gospodarstvo će i dalje rasti, ali nešto sporije, dok će inflacija ostati viša nego što se ranije očekivalo.

HNB pojašnjava da se rast i dalje oslanja ponajprije na domaću potražnju, međutim očekuje se sporiji rast plaća i realnih dohodaka, fiskalna politika će biti manje poticajna, a investicije i državna potrošnja više neće imati jednako snažan učinak kao prethodnih godina

Kod inflacije, dodatni pritisak dolazi od rasta reguliranih cijena energije (plin, struja, toplinska energija) i dalje povišenih cijena hrane. 

Inflacija bi mogla biti niža od očekivane ako gospodarski rast oslabi zbog vanjskih faktora, poput trgovinskih napetosti i slabije inozemne potražnje. S druge strane, jači rast plaća, osobito u uvjetima napetog tržišta rada, mogao bi dodatno pogurati cijene, osobito u sektoru usluga.

Ostane li sve kako se predviđa, Hrvatska će nastaviti rasti, a inflacija će postupno padati - no oboje sporije i lošije nego što se ranije očekivalo.

HOK: Ugostitelji imaju velike troškove

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil u svojoj reakciji na riječi guvernera HNB-a ističe kako "ugostitelji ne mogu biti začetnici ili krivci trenda povećanja cijena, ako su posljednji u lancu".

Cijene jesu rasle, kaže, no istovremeno su rasli i svi ulazni troškovi, a ukupna marža u ugostiteljstvu je u ovoj godini pala s 12 na 9 posto.

"Poslodavci su, osim gotovo duplog rasta plaća, suočeni i s većim doprinosima, skupljim energentima te maržama velikih trgovaca. Moram istaknuti da su u zemljama u okruženju ulazni troškovi robe značajno niži, a time naši ugostitelji u značajno nepovoljnijem položaju", kazao je predsjednik HOK-a.

Podsjetio je također na izjave stručnjaka s Instituta za turizam Ivana Kožića (s ovogodišnjeg 37. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika) koji je kao glavne uzroke inflacije te rasta cijena u ugostiteljstvu i turizmu naveo maloprodaju i rast plaća.

Pojasnio je, nadalje, kako je potrebno promijeniti perspektivu i sagledati kontekst, napominjući da je primjerice kava proizvod u koji je implementirano oko 40 različitih troškova. Pri tome treba istaknuti i PDV od 25 posto i porez na potrošnju koji opterećuje samo hrvatske ugostitelje u usporedbi sa stranom konkurencijom.

"Došlo je do rasta cijena, ali samo kako bismo preživjeli i radili, a ne ostvarivali ekstraprofit. Tu tvrdnju potvrđuju smanjene marže. Obrtnici nisu ti koji rade za ekstraprofit i itekako paze da ne iznevjere i ne izgube svoje goste", napominje Kratohvil dodajući kako su svjesni da će im gosti prvi pokazati ukoliko ne budu zadovoljni s vrijednošću dobivenom za svoj novac.

"Tržište je pokazalo da gotovo odmah kažnjava one koje neopravdano i prekomjerno povećavaju cijenu bez proporcionalnog ulaganja u kvalitetu. Naglašavam da su zahtjevi stavljeni pred ugostitelje nemogući - ulaganja i podizanje kvalitete, uz kontinuirano povećanje troškova, a bez povećanja cijena“, zaključio je Kratohvil.

HOK je iznio i podatak da je u posljednjeg dana u studenom ove godine u Cehu ugostiteljstva i turizma poslovalo 11.858 obrta, 101 više nego u isto vrijeme prošle godine, odnosno 11 manje nego krajem listopada ove godine. Unatrag godinu dana u Hrvatskoj posluje 11.766 obrta više, ukupno 135.251.

/// Cijene hotelskog smještaja i u 2025. rasle manje od troškova rada i hrane