Ljestvica svjetske konkurentnosti: Hrvatska zauzela 60. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2019.». Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 60....

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2019.». Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 60. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je rast za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu. 

Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 332 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2019. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2018. i 2019. godinu.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje. 

Stvarni napredak zahtijeva brze i temeljitije reforme

Desetljeća malih pomaka, nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji.  Najnovije izvješće pokazuje da je razina promjena nedostatna što rezultira zaostajanjem u odnosu na druge države. Vrijeme u kojem živimo, okarakterizirano naglim promjenama, digitalizacijom procesa i mobilnošću, zahtjeva temeljite i brze društvene promjene kako bi osigurali željene poslovne i društvene uvjete za naše građane.  Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, potrebno je pristupiti redefiniranju društvenih vrijednosti, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te zahtijevati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost za provođenje navedenih promjena.  Odgovornost je na svima nama da provedemo nužne promjene u okviru naših nadležnosti i mogućnosti.“, ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Kako se ističe u izvješću, na rezultate ovogodišnjeg Izvješća uveliko je utjecala politička i ekonomska nesigurnost u Europi koju je izazvao BREXIT. Stoga europske zemlje ove godine nisu postigle značajnije pomake na ljestvici konkurentnosti. Izuzetak je Irska koja je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta zbog dobrih gospodarskih rezultata koje su potakli poticaji za ulaganja na globalnoj razini, javni sektor te područja kao što su brendiranje i privlačenje talenata.

Ove godine Singapur je zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong pa slijede SAD, Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nizozemska, Irska, Danska, Švedska i Katar.  

Globalna konkurentnost

Posljednjih pet ekonomija na ljestvici konkurentnosti su Venezuela (63.), Mongolija (62.), Argentina (61.), Hrvatska (60.) i Brazil (59.).

U godini visoke neizvjesnosti na globalnim tržištima, zbog brzih promjena u međunarodnom političkom okruženju kao i trgovinskih odnosa, kvaliteta institucija važan je element za povećanje prosperiteta. Snažan institucionalni okvir osigurava stabilnost poslovanja za ulaganje i inovacije, osiguravajući višu kvalitetu života za građane.“, rekao je Arturo Bris, profesor IMD-a i direktor IMD Centra za konkurentnost.

Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja prema IMD-u

Izvor: IMD Godišnjak svjetske konkurentnosti

U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Slovačka i Hrvatska neznatno su poboljšale svoju poziciju, za dva odnosno jedno mjesto. Slovenija, Mađarska, Bugarska i Rumunjska zadržale su pozicije od prošle godine dok su Češka i Poljska pale za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Hrvatska je poboljšala svoju poziciju za jedno mjesto uslijed pada Argentine za 5 mjesta na ljestvici. 

Detaljniji uvid na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove Hrvatske u području međunarodne trgovine, cijena te zdravlja i okoliša. Razmjerno dobra je konkurentnosti u području stranih ulaganja, pri čemu je Hrvatska bolja od Bugarske i Slovenije. 

Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 13 indeksa konkurentnosti, pri čemu u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme  (zaposlenost, porezna politika i institucionalni okvir) Hrvatska nije na samom začelju. Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i tehnološke infrastrukture. Na samom začelju zemalja uvrštenih u istraživanje IMD-a Hrvatska se nalazi prema konkurentnosti u području tržišta rada, poslovnog upravljanja i stavova i vrijednosti relevantnih za konkurentnost. 

Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa su: 

Gospodarski rezultati – poboljšanje indeksa domaćeg gospodarstva (+3), stranih ulaganja (+12) te zaposlenosti (+3) 

Efikasnosti javnog sektora – poboljšanje indeksa poreznih politika (+2) i institucionalnog okvira (+1) 

Infrastruktura – poboljšanje indeksa znanstvene infrastrukture (+2)

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa cijena (-25),  društvenog okvira (-3), produktivnosti i efikasnosti (-3), te obrazovanja (-2). 

Sljedeći indikatori poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost u okviru 4 osnovna stupa konkurentnosti: 

  • Gospodarski rezultati

Veliki prihodi od turizma i izvoza te niski indeks troškova života, niska inflacija i niske cijene najma uredskog prostora. 

  • Efikasnost javnog sektora

Stopa poreza na dobit, niske carinske barijere, devizne rezerve i stabilnost tečaja.

  • Efikasnost poslovnog sektora

Plaće managementa i usluga, razina naknada i visok udjel žena u zaposlenosti. 

  • Infrastruktura

Investicije u telekomunikacije, obrazovana ženska radna snaga, povoljan odnos broja učitelja i učenika kao i izdvajanja za obrazovanje, udio obnovljivih izvora energije te dostupnost zdravstvenih usluga. 

Najveće slabosti na razini indikatora mogu se grupirati kako slijedi: 

  • pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, prakse revizije i računovodstva financiranje mirovina, imigracijski zakoni;
  • niska zaposlenost mladih, negativan trend rasta stanovništva, privlačenje talenata, obrazovanje zaposlenika, transfer znanja, slaba prilagodljivost na promjene
  • poslovno upravljanje, vjerodostojnost menadžera, digitalna transformacija u kompanijama, upotreba digitalnih alata i tehnologije, održivi razvoj, javno privatno partnerstvo.

Kao izazovi za Hrvatsku u 2019. godini navedeni su:

  • reformirati javnu administraciju i lokalnu samoupravu
  • razviti i reformirati obrazovni sustav
  • povećati efikasnost suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice (bolji transfer sredstava za istraživanje i razvoj)
  • smanjiti udio javnog sektora u cjelokupnom gospodarstvu
  • reformirati pravosuđa

U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.

Kakve to veze ima s turizmom?

Apsolutno u svakom pogledu kada pričamo o investicijama, pogotovo stranim investicijama. Jedno je opći dojam, a nešto sasvim drugi činjenice. Svi investitori gledaju upravo ove činjenice, te sukladno njima odlučuju o svojim budućim investicijama. Ne zaboravite kapital ide tamo gdje je poželjan i gdje se može oploditi tj. ostvariti rast. A tu se i nalazi odgovor zašto u našem turizmu nemamo greenfield investicije.

Na prvu možemo reći kako je odlična vijest da se Hrvatska popela na listi svjetske konkurentnosti. No radi se o pomaku od jednog mjesta na bolje, i to ne zahvaljujući našoj sposobnosti ili pozitivnoj promijeni, nego zahvaljujući padu Argentine za pet mjesta. Ako gledamo širu sliku, Hrvatska je ustvari ove godine još manje konkurentna nego lani.

U globalnoj utakmici uspijevaju oni koji su proaktivni, brzo reagiraju na nove globalne trendove, oni koji su kreativni i inovativni te oni koji se bave tržišnim razvojem, a ne politikantstvom.

Jednostavno u Hrvatskoj funkcionira politička ekonomija tj. ekonomija dogovora, a ne tržišna ekonomija. I tu je ključni problem zašto stagniramo tj. propadamo. Jedno je politika, a nešto sasvim drugo tržište. Dok to ne shvatimo i ne počenom se baviti i tržišnim razvojem, nema niti gospodarskog razvoja.

Ili igramo globalnu tržišnu utakmicu ili ne? Sve je na nama samima.

Rezultati istraživanja mogu se preuzeti na stranici: www.konkurentnost.hr i www.imd.org/wcc .

Izvor: Nacionalno vijeće za konkurentnost



Vijesti: