Lastovski poklad upisan u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta

Na 20. sjednici UNESCO-ovog Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, koja se održava od 8. do 13. prosinca 2025. godine u New Delhiju u Indiji, pozitivno je ocijenjena hrvatska nominacija te je u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta upisan Lastovski poklad, jedinstveni pokladni običaj tradicijske kulture otoka Lastova, priopćilo je Ministarstvo kulture i medija.

U snimljenoj video-poruci, ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek izrazila je zahvalnost Tajništvu UNESCO-a i članovima Odbora na prepoznatoj vrijednosti Lastovskog poklada kao važne i jedinstvene tradicije koju već stoljećima brižno njeguju stanovnici otoka Lastova kao simbol otpornosti i zajedničke brige za baštinu.

Ministrica je podsjetila kako Hrvatska ima dugogodišnje iskustvo u provedbi i promicanju UNESCO-ove Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine te dodala kako je Lastovski poklad treća hrvatska nominacija u Registru dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Istaknula  je i kako Hrvatska intenzivno radi i na promicanju međunarodnog razumijevanja, suradnje i kulturne raznolikosti putem multinacionalne nominacije kojih do sada ima šest.

Podsjećamo, Lastovski poklad upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na inicijativu lokalnih vlasti i uz podršku stručnjaka i Instituta za etnologiju i folkloristiku 2008. godine, a najstariji sačuvani opisi Lastovskog poklada zabilježeni su u rukopisu Baltazara Bogišića u Cavtatu u kojem se nalaze dva opisa - jedan koji je napisao Luka Zora te drugi koji je napisao Melko Lucijanović 1877. godine.

Lastovski poklad je po narodnoj predaji vezan uz dalmatinske otoke krajem 15. stoljeća. Pokladno razdoblje počinje sa Sv. Antonetom, 17. siječnja ili ako se Pokladarsko društvo dogovori počinje  ranije, već od Tri kralja, a traje do Čiste srijede.

U povorci sudjeluje cijela zajednica, predvođena skupinom pokladara koja organizira razne događaje. Osim uniformirane karnevalske skupine sa sabljama, u povorci sudjeluju i "lijepe maske", koje posjećuju unaprijed dogovorena kućanstva (terase) gdje izvode poseban ples u krugu (pokladarsko kolo) uz pratnju lijerice (lire), žičanog glazbenog instrumenta.

Povorku predvodi član posade koji vodi magarca koji na leđima nosi slamnatu lutku Poklada. Posebnost je trenutak kada se Poklad tri puta spušta niz uže obješeno s najvišeg vrha do dna sela, uz zvučnu pratnju. Paljenje slamnate lutke na lokalnom trgu vrhunac je karnevala.

Za otok Lastovo taj karnevalski običaj nudi više od mjesec dana svečanosti i tradicionalnih aktivnosti u koje je uključena gotovo cijela lokalna zajednica. Svake godine biraju se pojedinci koji preuzimaju uloge ključne za taj običaj, a neki mogu čak i godinama obavljati istu odgovornu ulogu.

Želeći što bolje sačuvati Lastovski poklad od budućih mijena, Pokladarsko društvo je 1999. godine sastavilo prijedlog Statuta Lastovskog poklada odnosno Odluke o Lastovskom pokladu s detaljnim kronološkim opisom slijeda zbivanja u vrijeme poklada uz navedena pravila koja se moraju poštivati.

Ovo je 33. po redu hrvatsko kulturno dobro upisano na jednu od UNESCO-ovih popisa. Naime, Hrvatska je od 1979. godine kada su na UNESCO-ov Popis upisana prva hrvatska kulturna dobra do danas, upisala ukupno 33 nepokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara.

Od toga je 10 nepokretnih kulturnih dobara upisano na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, zatim19 nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, jedno je dobro upisano na UNESCO-ov Popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita te su s današnjim danom tri dobra upisana u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta.

/// Zvončari su svojevrsni simbol kulture, a običaj je živ zahvaljujući aktivnoj lokalnoj zajednici