EN
HR
'Med Hrvatskog primorja' dobio je institucionalnu zaštitu izvornosti što je rezultat višegodišnjih napora i aktivnosti da se medu od kadulje, podrijetlom s vrlo specifičnog prostora Hrvatskog primorja, dodijeli značaj koji zaslužuje.
Do izražaja je došla upornost 'Udruge proizvođača meda od kadulje' iz Omišlja s otoka Krka. Na čelu s predsjednikom, Mirkom Almašijem, članovi ove aktivne pčelarske udruge dokazali su kako se upornim radom prevladavaju institucionalne i administrativne prepreke.
Time su postigli veliki zajednički uspjeh hrvatskih pčelara iz tri jadranske županije: Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Zadarske. Odobrenjem prijelazne nacionalne zaštite naziva 'Med Hrvatskog primorja', započinje drugi korak, postupak zaštite na europskoj razini.
'Med Hrvatskog primorja' je med kojega proizvode pčele autohtone pasmine sive pčele od dominantno nektara medonosne biljne vrste kadulje koja raste u Hrvatskom primorju. Ovaj se naziv odnosi na med od kadulje sa svojim sinonimima kuš i slavuja.
U njemu prevladava nektar navedene biljne vrste, s pripadajućim melisopalinolškim, senzorskim i fizikalno-kemijskim svojstvima. To je jedini zaštićeni med u Republici Hrvatskoj koji u svojem zaštićenom nazivu posjeduje pridjev 'hrvatsko'.
Hrvatsko primorje je povijesni naziv za područje Rijeke do južno od Karlobaga. Točnije do sela Tribanj, Sveta Marija Magdalena (nekad Mandalina) u velebitskom podgorju, gdje graniči s Dalmacijom.
Pokrajina Hrvatsko primorje razlikuje se od naziva hrvatsko primorje koji se odnosi na čitavo primorje koje pripada Republici Hrvatskoj.
Naziv Hrvatsko primorje je nastao kao odgovor na termin Austro-Ugarsko primorje kada je spomenuto područje bilo jedini izlaz Hrvatske na more i ono uključuje i otoke Cres, Mali Lošinj, Krk, Rab i Pag.
Nakon službene objave Obavijesti o podnesenom Zahtjevu za zaštitu naziva (Narodne novine, broj 92/2024) i isteka propisanog roka, nastupili su zakonski uvjeti za donošenje Rješenja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Ono je Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva 'Med Hrvatskog primorja - Zaštićena oznaka izvornosti' donijelo 11. rujna 2024. godine. Kako je prethodno navedeno, time započinje drugi korak, postupak zaštite izvornosti na EU razini.
/// Dalmatinski med je 51. hrvatski proizvod zaštićenog naziva u Europskoj uniji
Inače, Republika Hrvatska sada ima 51 proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet i vode se u registru oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode i registru zajamčeno tradicionalnih specijaliteta Unije.
Do sada su egistrirani nazivi proizvoda: Samoborski bermet, Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda - boškarina / Meso istrskega goveda - boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun, Dalmatinska janjetina, Slavonska kobasica, Komiški rogač, Novigradska dagnja, Varaždinsko bučino ulje, Meso turopoljske svinje, Meso crne slavonske svinje, Ludbreški hren, Vrbovečka pera, Dalmatinski med i Istarski med / Istarski med.
Izvor i foto: UPU PGŽ
