Međimurje dobilo novi prvorazredan turističko-kulturni sadržaj: Otvoren muzej nematerijalne baštine – Riznica Međimurja

Međimurska županija dobila je još jedan suvremeni turističko-kulturni sadržaj. Sinoć u Čakovcu, svoja vrata građanima je otvorila Riznica Međimurja, muzej nematerijalne baštine koji predstavlja povijesno blago i tradicijske vrijednosti...

Međimurska županija dobila je još jedan suvremeni turističko-kulturni sadržaj. Sinoć u Čakovcu, svoja vrata građanima je otvorila Riznica Međimurja, muzej nematerijalne baštine koji predstavlja povijesno blago i tradicijske vrijednosti međimurskog kraja. 

Atraktivan, multimedijalni i interaktivni postav muzeja podijeljen je u dvije glavne cjeline koje nude spoj povijesne i kulturne baštine s najmodernijom tehnologijom.

U prizemlju je postav pod nazivom „Stoljeće utvrde“ kojim se interpretira burna povijest fortifikacije čakovečkog dvorca, dok je na prvom katu smješten postav koji interpretira nematerijalnu baštinu Međimurja pod nazivom “Minijature”.

Prvi posjetitelji stigli su u muzej u okviru manifestacije „Noć Riznice Međimurja“ zahvaljujući kojoj je tijekom cijelog vikenda omogućeno besplatno razgledavanje građanima. „Svi mi koji volimo naše Međimurje danas smo iznimno ponosni, ponosni jer smo u jedinstvenom prostoru obuhvatili međimursku povijest i vrijednosti, međimursko znanje i pamet, još jednom potvrdili sposobnost privlačenja europskih sredstava i očuvali ono najvrjednije što imamo, a to je naš identitet.“, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec prilikom otvorenja Riznice Međimurja. „Prvo otvaramo muzej onima kojima je to namijenjeno, a to su naši građani za koje želimo da s ponosom govore o ovom simbolu Međimurja, Starom gradu Zrinskih.“, dodao je župan Posavec pojasnivši da je manifestacijom Noć Riznice Međimurja novi muzej prvo otvoren za građane, dok će se tijekom sljedećeg tjedna održati završna konferencija projekta kojom će muzej i službeno biti otvoren.

Prošećite tamnicama u kojima su bili zatvoreni vještice, neposlušni kmetovi i vojni zarobljenici

Stalni postav „Stoljeće utvrde“ smješten u prizemlju usredotočen je na sam čakovečki Stari grad, njegov razvoj i izvornu namjenu, kao i teme koje su s njime povezane. Prezentiran je sustav obrane čakovečke utvrde, način ratovanja u srednjem i ranom novom vijeku te je stavljen naglasak na razloge utamničenja osoba od razdoblja 16. do 20. stoljeća.

Posjetitelji mogu razgledati tamnice u kojima su hiperrealistične lutke koje predstavljaju stvarne osobe koje su kroz povijest bile smještene u čakovečkim tamnicama, od žena optuženih da su vještice, do visokih vojnih zarobljenika. Najviše je tema povezano s razdobljem gospodstva obitelji Zrinskih koja je ostavila najvidljiviji trag na kompleksu čakovečkog Starog grada.

Postav „Minijatura“ upoznaje nas s nematerijalnim dobrima koja nalazimo na području Međimurja kao što su tradicijski obrti, zaštićene skupine govora, prakse, običaji i folklorno stvaralaštvo, a drugi dio „Minijatura“ posvećen je usmeno-predanoj baštini Međimurja u kojoj se govori o slavenskom mitskom svjetonazoru, mitologiji i vjerovanjima te pričama o nadnaravnim bićima koje su se prenosile usmenim putem i očuvale do danas.

Popevka i Vinko Žganec, zlatarenje i čipkarstvo, medičarstvo i lončarstvo, dječje igračke, cekeri, pisanice, pikači i lafre, mitovi i legende – Riznica Međimurja na edukativan i iznimno atraktivan način govori o tradiciji Međimurja, a poseban dio postava posvećen je međimurskoj legendi o pozoju.

Projekt sufinanciran europskim fondovima privući će posjetitelje iz cijelog svijeta

Velika očekivanja od novootvorenog muzeja ima ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan koja je sa svojim timom muzejskih djelatnika i projektnim timom predvođenim direktorom Turističke zajednice Međimurske županije Rudijem Grulom, pročelnikom za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije Darkom Radanovićem i pročelnicom Upravnog odjela za poslove župana Međimurske županije Anitom Strniščak, projekt uspješno privela kraju. „Uložili smo srce i dušu u ovaj projekt, suočili smo se s brojnim izazovima tijekom ovog dugotrajnog procesa, no sada kada je muzej otvoren, počinje novi posao, a to je prezentirati što široj publici jedinstvenost Međimurja.“, ponosno je poručila ravnateljica Hrustek Sobočan.

Novi Muzej orijentiran je na očuvanje, interpretaciju i promociju međimurske baštine obuhvaćajući nasljeđe, tradiciju, usmenu predaju, znanja i vještine. Muzej je i inovativan, moderan, tehnološki osviješten, društveno odgovoran, prijateljski orijentiran prema svim socijalnim skupinama s naglaskom pristupačnosti prema slijepim i slabovidnim osobama.

Stari grad Čakovec svima nama Čakovčancima i ostalim Međimurcima posebno je prirasao srcu. Uz njega smo rasli, o njemu slušali legende, strahovali i ratovali zajedno uz priče o Zrinskima, ljubovali po zaklonjenim zakutcima perivoja, tražili zmaja Pozoja u skrivenom tunelu. Danas, nakon 3 i pol stoljeća odlaska zadnjeg Zrinskog možemo se podičiti da smo Starom gradu vratili prvotni sjaj. Sada više nije to neugledno ruševno zdanje za čije postojanje pred posjetiteljem tražimo isprike, već sjajni kompleks koji nas vraća na listu najljepših profanih spomenika čitave Hrvatske. No, kako građevinska obnova ne bi ostala sama sebi svrha, cilj nam je bio revitalizirati čitav kompleks i podariti mu novu namjenu. A nema bolje namjene od muzeja koji osigurava vječni protok ljudi, događaja i aktivnosti. I nama, i svim budućim generacijama želimo da se s ponosom mogu pohvaliti da je Čakovec upravo njihov rodni grad“, dodala je Hrustek Sobočan, ravnateljica muzeja.

Na prvom katu postava Muzeja nematerijalne baštine „Riznice Međimurja“ prezentiraju se sva zaštićena nematerijalna kulturna dobra koja nalazimo na području Međimurja te vjerovanja i predaje kao oblik usmeno predajne baštine ovog područja.

Trenutno Međimurje broji 15 nematerijalnih dobara upisanih na nacionalnu listu od kojih su tri upisana i na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva UNESCO-a: Medičarski obrt, Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka s područja sjeverozapadne Hrvatske (upisano i na UNESCO-vu listu), Međimurska popevka (upisano i na UNESCO-vu listu), Svetomarska toponimija, Štrigovska skupina govora, Tradicijsko lončarstvo, Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, Umijeće izrade i sviranja cimbala, Umijeće izrade tradicijske pokladne maske pikač, Umijeće izrade tradicijskih božićnih jaslica, Umijeće izrade tradicijskog božićnog nakitakinč, Umijeće izrade nakita – božićnog lustera na području sjeverozapadne Hrvatske, Umijeće sviranja na tamburama farkašicama, Umijeće vađenja zlata – zlatarenje u Međimurju te Kotoripska skupina govora.

Na dio postava o zaštićenim dobrima nastavlja se dio o usmenoj tradiciji. Tu su prezentirane vrlo žive i intrigantne priče o nadnaravnim bićima poput svečara, dravskih i murskih deklica i vila, vodenjaka, vraga, pesjaneka. Postojanje ovih bića duboko je povezano s okolišem i prirodnim pojavama s kojima su se ljudi na ovom području susretali. Dio postava posvećen je predaji o zmaju Pozoju koja još uvijek živi u Međimurju.

Iz gornjeg postava se preko novosagrađenih stepenica izlazi iz zgrade i ponovno ulazi u postav koji se proteže prizemljem. Tema donjeg dijela postava uvjetovana je prostornom izvornom namjenom utvrde čakovečkoga Starog grada iz vremena kada su u njoj bile smještene tamnice, oružje i oprema, stanovi vojske, konjušnice itd.

Postav je podijeljen na sljedeće interpretacijske cjeline: Razvoj oružja i opreme te sustav obrane čakovečke utvrde od 13. do 17. stoljeća, Zatvorenici u čakovečkome Starom gradu od 16. do sredine 20. stoljeća, Život u čakovečkome Starom gradu, Vojni pohodi međimurskih feudalnih gospodara, Obrambeni sustav na rijeci Muri u 16. i 17. stoljeću. 

U opremanju novog Muzeja maksimalno su se iskoristile mogućnosti novih tehnologija poput 3D mapping tehnologije, hologramskog prikaza, multimedijskih ekrana i prikaza, 4D tehnologije doživljaja vibracija, zvukova i svjetlosnih efekata, specijalizirana aplikacija za pametne telefone s uslugama vođenja i interpretacije.

Posjetitelji mogu vidjeti i repliku čardaka na rijeci Muri, repliku dravske šajke (čamca), autorsku kiparsku izvedbu dekonstruirane legende o čakovečkom zmaju Pozoju, svjetleće stablo svijeta, hiperrealistične skulpture povijesnih likova u prirodnoj ljudskoj veličini, tradicijsku međimursku pokladnu masku „pikač“, hologram Nikole Zrinskog Sigetskog, zatvorenike u tamnicama, tajni labirint i poučne animacije.

Uz novo otvoreni muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja, a zajedno s Ekomuzejom Međimurje malo, Matulovim gruntom u Frkanovcu, Centrom za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu“ i ostalim turističkim sadržajima diljem županije, Međimurje i dalje potvrđuje da je najuspješnija destinacija kontinentalnog turizma.

Više o Riznici Međimurja saznajte na službenoj web stranici.

Foto: Međimurska županija

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN