Muzeji na otvorenom ove godine mogli bi biti hit

Muzeji i sadržaji na otvorenom ove godine mogli bi bit hit. Sadržaj, sadržaj i samo kvalitetni, drugačiji i autentični sadržaj mora biti fokus u svakoj destinaciji. Jer upravo kroz...

Muzeji i sadržaji na otvorenom ove godine mogli bi bit hit.

Sadržaj, sadržaj i samo kvalitetni, drugačiji i autentični sadržaj mora biti fokus u svakoj destinaciji. Jer upravo kroz sadržaj ispunjavam vrijeme gostima, podižemo turističku potrošnju te konkretno podižemo zadovoljstvo gosta s destinacijom tj. njegovim ukupnim dojmom na godišnjem odmoru.

Sadržaji na otvorenom koji se baziraju na kreativnoj i kulturnoj industriji uz mnoštvo glazbenih, književnih, plesnih, filmskih, umjetničkih i ostalih programa čine ritam neke destinacije, te ono najvažnije kvalitetan sadržaj.

Općenito, a pogotovo ove godine zbog pandemije koronavirusa, sadržaji na otvorenom bit će traženi i poželjni, jer na otvorenom nemamo rizik potencijalne zaraze te možemo držati razmak. Sigurno kako sadržaji u zatvorenom još neko vrijeme neće biti “poželjni” u većoj mjeri.

I zato bi turističke zajednice ove godine poseban fokus mogle staviti upravo na sadržaje i “muzeje” na otvorenom. Javno poslati poziv svim kreativnim i kulturnim udrugama i profesionalcima da generiraju sadržaj, da se na otvorenom naprave novi “trgovi i kazališta”, sve što je montažno i brzo sklopivo. Nešto slično kao što je bio program “Zagreb na Savi”, iako je isti bio promašaj zbog raznih drugih stvari, no čisto da dobijete neku vizualnu sliku o prostoru. Dovoljno je staviti jednu umjetničku instalaciju ili skulpturu u prostor te raznim instalacijama ( intervencijama u prostoru ) privući pažnju i oko nje napraviti priču.

Vukovart / Filip Mrvelj

Danas se ništa ne događa bez kreativne industrije, dizajnera, umjetnika … sve proizvode i prostore mora netko vizualno oblikovati. S druge strane, umjetnost i kultura komunicira s najsloženijim ljudskim jezikom, a to je emocija. A upravo je to što nama treba, kroz emociju i doživljaj ponuditi kvalitetne sadržaje u turističkim destinacijama. Zapravo emocije i doživljaji privlače turiste.  Oni žele vidjeti i što je najvažnije doživjeti nešto novo, drugačije i autentično. Nažalost, mi imamo turizam niske dodatne vrijednost te se turisti nemaju razloga duže zadržavati jer i dalje prodajemo sunce i more, a bez toliko važnog sadržaja istaknuo je Aleksandar Battista Ilić s Akademija likovne umjetnosti u Zagrebu u zadnjem razgovoru za naš portal.

Inače, Kulturne i kreativne industrije (KKI) su industrije koje se temelje na kulturnim vrijednostima, individualnoj kreativnosti, vještinama i talentu s potencijalom za stvaranje dodane vrijednosti. Nekada nismo ni svjesni koliko utječu na naš život kroz oblikovanje prostora i proizvoda. KKI uključuje elemente koji se temelje na kulturnom i kreativnom doprinosu: arhitektura, umjetnički zanati, audiovizualni sadržaj (među ostalim film, televizija, video), kulturna baština, dizajn (modni, grafički, produkt i dizajn interijera), glazba, računalne igre i novi mediji,  knjige i izdavaštvo, mediji (radio, TV, tiskani, web), vizualne umjetnosti (slikarstvo, kiparstvo, grafika, novi mediji, fotografija), oglašavanje i tržišno komuniciranje i izvedbene umjetnosti ( kazalište, ples, balet).

Kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj ostvaruju 15 milijardi kuna prihoda, zapošljavaju 124 tisuće ljudi te je to drugi po veličini sektor u Hrvatskoj po udjelu prihoda u BDP-u (3,4 posto ), govore podaci Studije „Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija“ koju je izradio stručni tim Ekonomskog instituta, Zagreb u suradnji s naručiteljem: Hrvatskim klastero, konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI). Na razini EU KIK čini 5.3% BDP-a, zapošljava preko 12 milijuna radnih mjesta, te čini 7.5% zaposlenosti što KKI svrstava u treću ekonomsku granu EU ).

I inače bi Hrvatska, ne samo kao turistička zemlje, nego kao i platforma za ekonomski rast, podizanje kvalitete života, pozicioniranje, razvoj i rast…. trebala imati puno veći fokus na kreativne i kulturne industrije. Fascinirao me je Festival Okolo / Around koji se održava u Zagrebu već tri godine, a koji malim intervencijama u samo tkivo grada oživljava niz javnih gradskih prostora i pretvara ih u mjesta gdje se umjetnost spontano dotiče svakodnevice grada. Potiče na istraživanje i interakciju, da se ljudi zamisle i sagledaju nešto iz novog kuta gledanja.

Foto: Okolo / Around Michael Pederson

Kao i projekt Vukovart koji je u par godina pretvorio Vukovar u luku umjetnosti i galerija na otvorenom, koja je pozitivno transformirala grad. No ono važnije, stvorila je platformu za danji razvoj grada, a koju grad još nije prepoznao kao takvu. I tu je kvaka 22. Potrebno je složiti kostur, jednu priču i narativ, oko kojeg onda širiš i gradiš dugoročnu priču, kako kroz festival tako i kroz razvoj grada. Dovoljna je ta jedna iskra ili zamah krila, koja će onda stvoriti kreativni tsunami ( teorija kaosa ).

Nekada i male intervencije mogu pokrenuti totlnu transformaciju, kao što možemo vidjeti na primjeru festivala Okolo. Samo da se izlože skulpture u nekom vanjskom prostoru, u kontekstu muzeja na otvorenom, te se oko njih može napraviti odlična dodana priča. Nađite jednu priču, a oko nje izgradite, kako vizualno tako i sadržajno, cijeli sadržaj.

Muzeji i kazališta – izađite iz svojih okvira. Umjetnici – izađite iz svojih studija. Nastavite niz… Napravite i ispričajte zanimljivu priču u prostoru i stvorite zanimljiv sadržaj. I naravno, vežite se uz svoju autnetičnu priču i kulturu življenja.

Naslovna fotografija: Francesco Ungaro, Pexels.com

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN