Muzeji u Hrvatskoj ostvarili veliki pad posjetitelja i milijunske gubitke

Nakon što je NEMO (Network of European Museum Organisations) u svibnju ove godine objavio zaključke istraživanja o utjecaju COVID-a na muzeje predvidjevši „dugotrajan dramatični pad prihoda“ sve do kraja 2020. godine....

Nakon što je NEMO (Network of European Museum Organisations) u svibnju ove godine objavio zaključke istraživanja o utjecaju COVID-a na muzeje predvidjevši „dugotrajan dramatični pad prihoda“ sve do kraja 2020. godine.

No, početkom ljeta, kad su se muzeji počeli otvarati, a turisti pristizati ipaj se probudila nada kako pad posjete ipak neće biti toliko značajan kao što se predviđalo. Iako kulturni turizam nosi 40 % svog turizma u Europi, određeni pozitivi trend dolaska turista nije se odrazio na i na broj posjetitelja u muzeje. Naime, samo u srpnju i kolovozu zu Hrvatskoj je zabilježen pad posjetitelja od 79,18 posto.

Muzejski dokumentacijski centar ( MDC ) napravio je istraživanje na uzorku od najposjećenijih hrvatskih muzeja među kojima se ističu upravo oni kojima ljeti strani turisti tradicionalno donose najveći broj posjetitelja. Već u prvome valu pandemije mnogi su muzeji prijavili gubitak prihoda u rasponu od 75 – 80 %, a veliki muzeji i oni smješteni u turističkim područjima gubitke su brojali u stotinama tisuća eura tjedno, navode iz MDC-a.

Prema godišnjoj statistici koju sabire i analizira MDC posljednjih godina među prvih pet najposjećenijih hrvatskih muzeja najčešće se izmjenjuju Arheološki muzej Istre u Puli i Muzej grada Splita, pod kojima su naši najatraktivniji antički spomenici Arena i Dioklecijanovi podrumi, Dubrovački muzeji, a u Zagrebu Klovićevi dvori i Muzej prekinutih veza. Veliku posjećenost također bilježe i Tehnički muzej Nikola Tesla kao i Muzeji Hrvatskog zagorja, no njima strani turisti ne čine glavninu publike.

Iako ćemo tek početkom 2021., kad saberemo statističke podatke za cijelu 2020. od svih muzeja u Republici Hrvatskoj, moći točno odrediti dimenzije pomora broja posjetitelja podaci o posjećenosti ovih pet muzejskih kuća koje godišnje privuku trećinu svih posjetitelja govore da je u ljetnim, turistički najjačim mjesecima srpnju i kolovozu zabilježen pad od 79,18 posto, navodi se u istraživanju.

Dubrovački muzeji 2019. u srpnju i kolovozu imali su 84.480 posjetitelja, a ove godine 18.197 ili minus od 78,4 %. Muzej grada Splita prošle je godine u dva mjeseca u srcu sezone zabilježio 99.761 posjetitelja, a 2020. godine 15.589 ili pad od 84,3 %. Arheološki muzej Istre, godinama apsolutni šampion posjećenosti ovog je ljeta izgubio 55,6 % posjeta i pao u ljetnim mjesecima sa 247.344 na 109.687.

Galerija Klovićevi dvori iako zbirno bilježi porast od 13 % sa 17.555 na 19.861 posjetitelja, u svojem iscrpnom izviješću pojašnjava da je 17.000 posjetitelja „zarađeno“ promjenama izazvanim pandemijom i potresom koje su Baš Naš festival pomakle s lipnja na srpanj i vratile u njihove vanjske prostore Večeri na Griču i Ljetnu scenu Amadeo. Kad se pak pogleda posjet izložbama u Klovićevim dvorima i Kuli Lotrščak vidi se da je posjet sa 16.555 prošlog ljeta pao na 1.361 ove sezone.

Dobar pokazatelj je i zagrebački, globalno najpopularniji muzej, onaj prekinutih veza kojem je korona „pojela“ 85,9 % posjetitelja, od prošlogodišnjih 34.045 posjetitelja u srpnju i kolovozu pali su na 4.788 što ni ne čudi jer usporedbom podataka Hrvatske turističke zajednice vidi se da je u srpnju 2020. grad Zagreb zabilježio pad od 76 % dolazaka turista u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Što taj pad znači onim muzejima koji ozbiljno zarađuju na ulaznicama najbolje pokazuju podaci koje je MDC-u dostavio Darko Komšo, ravnatelj Arheološkoj muzeja Istre. Ovaj je muzej na svim svojim lokalitetima prošlog ljeta u srpnju i kolovozu zaradio na ulaznicama 8,4 milijuna kuna, a ove godine u istom razdoblju 4,5 milijuna. Gubitak od gotovo četiri milijuna znači da je ovaj agilni muzej ovoga ljeta gubio svakog tjedna gotovo 150 tisuća eura. Podaci će na kraju godine biti još sumorniji jer sezona je prošla, COVID nažalost nije, školski posjeti i izleti su na čekanju, a većina zagrebačkih muzeja ostaje zatvorena.

Hrvatski muzeji, poput onih u cijelome svijetu, pogođeni su nezapamćenom krizom.

Izvor: MDC / Foto: Una Laurencic, Pexels.com

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN