Nacionalni park Plitvička jezera rade na „zero waste“ strategiji. Što to znači u praksi?

Nacionalni park Plitvička jezera, sama riječ i simbol se na prvu veže uz zeleno i održivi razvoj. Iako je do prije par godina bilo upravo suprotno, stvari su se...

Nacionalni park Plitvička jezera, sama riječ i simbol se na prvu veže uz zeleno i održivi razvoj. Iako je do prije par godina bilo upravo suprotno, stvari su se ipak počele mijenjati. Riješeni su neki od značajnih problema, kao što je preopterećenost posjetiteljima do slučaja septičke jame, a danas je situacija znatno bolja, nego prije više godina.

No krenimo redom… priču za ovaj članka privukla mi je vijest kako NP Plitvička jezera koriste električnu energiju iz obnovljivih izvora.

Doduše, koriste ju već zadnje dvije godine, a upravo su ovaj tjedan, drugu godinu za redom, dobili potvrdu nositelja certifikata ZelEn certifikat koji potvrđuje da je isporučeno 6.351 MWh električne energije iz obnovljivih izvora.

Na taj način, Nacionalni park Plitvička jezera električnu energiju nabavlja iz certificiranih hidroelektrana pri čemu je posebna pozornost posvećena dokazima o neškodljivosti utjecaja elektrana na okoliš kao i zbrinjavanju opasnog otpada, ističu iz NP Plitvička jezera.

Inače, riječ je o zelenoj energiji dobivenoj isključivo iz obnovljivih izvora, a koju isporučuje HEP kroz ZelEn certifikat. Također, kupac ZelEn-a stječe pravo na korištenje zaštićenog žiga ZelEn – Prijatelj prirode u promotivne i marketinške svrhe, što je danas ao već imperativ, onda veliki trend. Inače zelena struja, barem prema HEP-u, je skuplja tj. dodatnih 20 eurocenti ili oko 1,5 kunu/MWh. Naravno na tržištu postoje, a bit će ih sve više i više, raznih zelenih održivih certifikata ili potvrda kako neka kompanija brine o okolišu koristeći energije iz obnovljivih izvora ili potiče održivi razvoj. Zelena je nova “crna” u današnjem modernom poslovanju, a svijet potrošača o održivom razvoju sve veža i veća. A to je upravo ključ da se naše poslovanje što više transformira iz “crne” u “zelenu” boju.

KORIŠTENJE RASVJETE KOJA TROŠI MANJE ENERGIJE I KOJA JE POVOLJNIJA ZA ŽIVOTINJSKI SVIJET

Nacionalni park Plitvička jezera 2018. godine uveo je novu rasvjetu kod koje se koristi LED tehnologija koja troši i do 50% manje električne energije te je povoljnija za životinjski svijet jer se svjetlost ne rasipa u svim pravcima nego je usmjerena samo na uže područje oko staze. Rasvjeta je također programirana da u većem dijelu noći kada nema potrebe za intenzivnim svjetlom radi sa 40 % intenziteta.

„Izrazito nam je važno da biljni i životinjski svijet što manje osjeti prisustvo čovjeka i njegovih tehnologija, stoga je ovaj projekt bio od velike važnosti“ navode iz Plitvičkih jezera.

Foto: Pixabay.com

ODRŽIVO ZBRINJAVANJE OSTATAKA OD HRANE U HOTELU JEZERO

Otpad od hrane veliki je izazov današnjice. Zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije u svrhu proizvodnje prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik, a analize ukazuju da je čak 70 % biološke raznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta.

Hrvatska, nažalost, ne zaostaje za globalnim podacima. Godišnje bacamo oko 400.000 tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na oko vrtoglavih 90 milijuna tona, što je otprilike 20 posto sveukupno proizvedene hrane. tj. 173 kilograma po stanovniku. Vrijednost bačene hrane je 143 milijarde eura. Također, za proizvodnju, distribuciju i skladištenje hrane troše se prirodni resursi i dodatno povećava ekološki otisak. Upravo zato Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF prepoznala je otpad od hrane kao jedan od iznimno važnih programa svoga rada.

Upravo iz tog razloga zajedno s hotelom Jezero Nacionalnog parka Plitvička jezera udružila snage u projektu smanjenja otpada od hrane.

Kao nacionalni park koji se nalazi pod UNESCO zaštitom, važnost utjecaja na očuvanje prirode i jačanje svijesti o smanjenju otpada za nas predstavlja važnu odrednicu djelovanja. Budući da upravljamo brojnim ugostiteljskim i smještajnim objektima, suočeni smo s velikim izazovom smanjenja utjecaja na okoliš. Kroz brojne aktivnosti i projekte s kojima smo započeli, težimo „zero waste“ strategiji” navode iz NP Plitvičkih jezera.

Uvođenjem biorazgradive ambalaže 2015. godine započet je proces izbacivanja plastike iz poslovanja, a sav nastali otpad u hotelu se odvaja, dok se bio otpad koristi za proizvodnju bio goriva i hrane za životinje.

Foto: NP PJ

Promotivni materijali tiskaju se na eko papiru, hrana se nabavlja kroz zelenu nabavu i suradnja s WWF-om. “Pravilnom internom komunikacijom, komunikacijom s gostima u našim hotelima putem informativnih i edukativnih poruka te odličnom suradnjom s WWF-om na ovom hvalevrijednom projektu, vjerujemo u odlične rezultate i ponosni smo što je naš najveći hotel Jezero krenuo među prvim hotelima u Hrvatskoj s ovim projektom.”zaključuju iz NP plitvičkih jezera.

NP Plitvička jezera napokon imaju jasan Plana upravljanja, brojače posjetitelja, online kupnju karata, koriste se električna vozila kao i brod na električni pogon, potiču se i koriste proizvodi iz lokalnih OPG-a, a dobili su i zeleno svijetlo od UNESCO-a, koji je upravo vršio monitoring svih procesa zaštite te čak i prijetio micanje Plitvičkih jezera s UNESCO liste. Ono što je činjenica, situacija je danas puno drugačija nego prije 5 ili više godina.

Planom upravljanja postavljeni su temeljni ciljevi u ostvarenju vizije Nacionalnog parka prema kojoj dobar način upravljanja zaštićenim područjem i suradnja s lokalnom zajednicom predstavljaju temelj održivog razvoja. U ostvarenju navedenih ciljeva osobitu je pozornost potrebno posvetiti očuvanju jedinstvene univerzalne vrijednosti Parka, očuvanju tradicije i kulturnog identiteta područja, održivom razvoju lokalne zajednice i izgradnji partnerskog odnosa u kojem lokalna zajednica prepoznaje Park kao dio svoga identiteta” navodi Tomislav Kovačević, ravnatelj NP Plitvičkih jezera.

Plan upravljanja NP Plitvičkim jezerima do 2028. godine možete preuzeti ovdje

Održivi turizam kao imperativ

Održivi turizam UNWTO definira kao turizam koji u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije

Stoga bi održivi turizma trebao optimalno iskoristiti okolišne resurse koji su ključni element turističkog razvoja, zadržavajući bitne ekološke procese i pomažući u zaštiti prirodne baštine i bioraznolikosti. Poštivati društveno-kulturnu autentičnost destinacije, očuvati njihovo izgrađeno i živo  kulturno nasljeđe i tradicijske vrijednosti, te doprinositi međukulturalnom razumijevanju i toleranciji te osigurati da su gospodarske aktivnosti održive i dugoročne.

WWF:Masovni turizam nije održiv za prirodu

World Wide Fund for Nature ( WWF ) više je od pola stoljeća vodeći glas za prirodu, a djeluju i u Hrvatskoj.

Gomile turista koje dolaze na jadranske plaže, otoke, u mjesta i gradove uzrok su golemog pritiska kako na infrastrukturne, a tako i na prirodne resurse. Kao odgovor, iz WWF-a ističu naša zaštićena područja traže nove, komercijalno održive alternative u obliku ekoturizma.

Masovni turizam nije sklon voditi računa o prirodi – a posljedice toga su pogubne. Turizam je jedan od glavnih uzroka ekološkog urušavanja u regiji. Neka nekad netaknuta mjesta danas se više ne mogu obnoviti. Neodržive turističke aktivnosti također imaju negativan utjecaj na zaštićena područja. Također, znamo i negativni efekt Instagram destinacija, gdje od jednom postanu toliko popularni da urušavaju cijelu destinaciju koja jednostavno ne može primiti toliko broj turista.

Turizam, ako se njime dobro upravlja, može podržavati zaštitu prirode, istodobno pridonoseći održivom razvoju i pružajući mogućnosti zarade te bolju kvalitetu života lokalnom stanovništvu, navode iz WWF-a te dodaju kako briga o prirodnoj baštini putem zaštićenih područja ključna je za održivi razvoj i temelj je društveno-ekonomske dobrobiti. Učinkovitiji i ekološki orijentiran oblik turizma ili ekoturizam.

Kao odgovor na ta ključna pitanja u Hrvatskoj, WWF u svojem radu na turizmu usredotočili su na četiri komponente: projekt treba imati pozitivan utjecaj na okoliš i pridonositi zaštiti i očuvanju prirode, komercijalnu održivost, razvoj lokalne zajednice i uvažavanje kulture. Moraju se poštivati lokalne okolnosti, tradicije i vrijednosti, kao i ljudska prava i rod. Više o radu WWF-a pročitajte OVDJE

Danas je više nego ikada fokus na održivom razvoju i ekologiji, a destinacije koje krenu tim putem, svakako će profitirati.

.

 

 

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN