HR
Gradnja brze ceste Koper-Dragonja najavljena je tijekom posjeta slovenske vlade Kopru i okolici, a najavila ju je slovenska ministrica infrastrukture Alenka Bratušek.
Ključna poruka jest da Slovenija do 2027. želi imati usvojen državni prostorni plan (DPN) za ovu brzu cestu, što je preduvjet da se trasa "ugradi" u prostor i da se može krenuti u pripremne aktivnosti i gradnju.
Za hrvatski dio Istre ova je dionica posebno važna jer bi mogla poboljšati protočnost prometa, osobito za vrijeme turističke sezone kada se na ulazu u Hrvatsku stvaraju velike kolone - koje se znaju protegnuti od Kopra prema dolini Dragonje i do hrvatske granice.
U špici sezone promet se prelijeva i na lokalne ceste, a gužve postaju svakodnevica za stanovnike pograničnog područja i turističke tokove prema Istri.
Projekt je godinama tema s obje strane granice, no konkretan pomak najčešće je zapinjao na prostornom planiranju i usklađivanju s lokalnom zajednicom i zaštitnim režimima.
Osim o brzoj cesti prema Dragonji, ministrica Bratušek govorila je o nizu infrastrukturnih zahvata na području slovenske obale, od obilaznica povezanih s Lukom Koper do promjena u režimu vinjeta.
"Danas već možemo govoriti o tome da to nije samo želja, nego naš jasan cilj - da državni prostorni plan za tu brzu cestu bude usvojen do 2027. godine", najavila je Bratušek u Kopru, prenosi Jutarnji.hr.
Podsjetila je pritom da su od 1. siječnja 2026. ukinute vinjete na dionicama Škofije-Koper i Koper-Izola jer su prekategorizirane u državne ceste, naglasivši da je to privremeno rješenje "do izgradnje brze ceste Koper-Dragonja".
/// Slovenci privremeno ukidaju naplatu vinjete na dionici Škofije-Kopar
Ministrica je kazala kako se procedura (nakon usvajanja prostorno-planske dokumentacije) može požuriti te da je riječ o godinama za njenu izgradnju, a ne desetljećima kao do sada.
Nedavno je o ovoj cesti kao o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata za budućnost Istre govorio i saborski zastupnik te predsjednik IDS-a Loris Peršurić u Hrvatskom saboru, prenosi Glas Istre.
Istaknuo je da stranka od samog početka dosljedno zagovara realizaciju ovog projekta, naglašavajući njegov strateški značaj ne samo za hrvatski dio Istre, već i za Republiku Hrvatsku u cjelini jer je riječ o prometnom koridoru koji je od presudne važnosti za turizam, gospodarstvo i svakodnevnu mobilnost stanovništva, osobito u pograničnim područjima koja su tradicionalno snažno povezana sa slovenskom Istrom i Italijom.
Pozdravio je što je gradnja brze ceste Kopar-Dragonja ponovno službeno najavljena tijekom nedavnog posjeta slovenske vlade uz najavu da bi do 2027. trebao biti usvojen državni prostorni plan, a upravo je to ključan korak koji otvara prostor za konačnu realizaciju projekta (na što se s istarske strane upozorava već godinama).
"Izgradnjom ove prometnice zapadni krak Istarskog ipsilona izravno bi se povezao s europskom mrežom autocesta čime bi se zatvorila jedna od posljednjih velikih prometnih praznina na jadransko-europskom prometnom pravcu, a time bi Istra dobila prometnu povezanost kakvu zaslužuje", smatra Peršurić.
Podsjetio je i kako su sredstva za ovaj prometni koridor već osigurana na europskoj razini zahvaljujući angažmanu tadašnjeg zastupnika Europskom parlamentu Valtera Flega, no da je realizacija godinama bila kočena zbog lokalnih otpora, složenih administrativnih procedura i političkih nesuglasica u Sloveniji.
"Predstavnici Istre i dalje ostaju snažan i konstruktivan partner u njegovoj realizaciji jer je riječ o projektu koji je predugo čekao, a koji je ključan za održivi razvoj i povezivanje Istre s Europom", zaključio je Peršurić.
/// Hrvatska od 1. ožujka 2027. prelazi na novi elektronički sustav naplate cestarine
