Naš život se mijenja, promijeniti će se i turizam

NAŠ ŽIVOT SE MIJENJA. SVIJET SE MIJENJA. PROMIJENITI ĆE SE I TURIZAM. NEĆE VIŠE BITI ONAKAV KAKVOG SMO POZNAVALI DO OVE GODINE. Osim svakodnevnih napetih iščekivanja o razvoju pandemije...

NAŠ ŽIVOT SE MIJENJA. SVIJET SE MIJENJA. PROMIJENITI ĆE SE I TURIZAM. NEĆE VIŠE BITI ONAKAV KAKVOG SMO POZNAVALI DO OVE GODINE.

Osim svakodnevnih napetih iščekivanja o razvoju pandemije i mjerama koje se uvode ili popuštaju, ostale vijesti su pale u drugi plan. Gotovo smo zaboravili da Hrvatska predsjeda Europskom unijom, da je Rijeka još uvijek Europska prijestolnica kulture, da je naša nacionalna nogometna vrsta još uvijek viceprvak svijeta…

Nema redovitih kavica s prijateljima u omiljenom kafiću, tek se prve kave sramežljivo ispijaju, ne odlazimo u „redovni obilazak“ modnih dućana, zavirujemo tek sramežljivo u izloge, zarasli smo u guste kose i brade pa zaključili da nije ni to loše ili pohrlili na prvi slobodan termin kod frizera.

Ženska kozmetika se rješava u kućnoj radinosti, čak su nam i kućni ljubimci čupaviji nego inače u ovo doba godine.Polako i strpljivo i te stvari čekaju svoj red. Pokušavamo probuditi kreativnost na svim poljima života pa se snalazimo na neke nove načine. Živimo „beskontaktni život“, odnosno „život na socijalnoj distanci“. To je svakako novo stanje. Život nam se, zaista, temeljito promijenio.

VIŠE RAZMIŠLJAMO, SPORIJE DJELUJEMO

Ograničeni u kretanju i ostvarenju neposredne, žive komunikacije, usporeni smo s akcijama i reakcijama. Poruke koje primamo i koje šaljemo sve su manje spontane, odluke se „kuhaju“, „krčkaju“, čak duže no što je to bilo prije „korona krize“.

Naše emotivno biće želi živjeti kao prije, putovati kao prije, družiti se kao prije, ali naša osoba ili „persona“ ipak iz nova preslaguje prioritete. U prvom planu nam je vjerodostojan izvor informacija.

Što se zaista događa? Kada će biti moguće slobodno putovati u regiji, pa državi pa van države… Jesmo li već prošli kroz najteže razdoblje ili nas prave poteškoće tek očekuju? Kome vjerovati ? Teoretičarima zavjere, epidemiolozima, stožerima, predstavnicima vlasti, medijima …?

U takvoj neizvjesnosti teško je donositi srednjoročne odluke, čak i planove. Prioriteti su nam „uski“. Zdravlje svih članova obitelji, najosnovnija sredstva za život, „rezanje“ troškova, odustajanje od svih suvišnih „potrošača“, odgađanje planova… Živimo zaista od danas do sutra, do novih vijesti.

GDJE JE U TOME SVEMU TURIZAM ?

Turizam na strani ponude i potražnje još uvijek se veže uz onaj naš emotivni ego. Turistička putovanja simboliziraju sve ono što nam je najdraže, a uskraćeno. Neobavezno druženje, osjećaj potpune opuštenosti, ono zadovoljstvo kada vam svi nastoje udovoljiti, sloboda kretanja, istraživanja, učenje i stalno učenje o drugima i drukčijima, bezbrižnost, sunce, more, plaža …To je naš cilj, naš „bijeg iz zatvora“.

Turizam je sloboda, a sloboda je sada ograničena, kontrolirana; privremeno s vrlo rastezljivim pojmom te privremenosti. Turizam se sve više izjednačava s izlaskom iz „korona krize“. Ipak želja za slobodom jača je od svih prepreka. Čini se da će se pauza između „dva poluvremena“ „korona krize“ ipak iskoristiti za kratkotrajan bijeg u slobodu, u turizam. Ljeto je pojam slobode.

NAKON KRATKOG ODMORA, POVRATAK U STVARNOST ?

Već smo polako naučili da je lakše izdržati duže razdoblje samoizolacije na selu nego u gradu. Navikli smo se i na manje rada, rad na daljinu, manje kupovine, kupovinu putem web platformi. Manje mijenjamo obuću i odjeću, manje kupujemo i gomilamo stvari, nemamo se kome pokazivati u novoj odjeći, novom automobilu ili barci. Naravno i prihodi su smanjeni, sve smo manje kreditno sposobni.

Do sada nam je jedini pravi izlazak bio šetnja prirodom. To nam se sviđa. Malo smo se više bavili i kuhanjem pa smo otkrili da nisu sve namirnice jednako ukusne, ali ni zdrave. Više nego ikada provodimo vrijeme sa svojom obitelji, bolje se upoznajemo sa svojom djecom i sve ih više uvažavamo. Njihovi savjeti biti će nam sve važniji, naša djeca žive stvarnost dok smo mi većim djelom svojih misli vezani za prošlost.

NAKON RAZDOBLJA ODLASKA U GRAD, SLIJEDI POVRATAK NA SELO ?

Veći dio čovječanstva živi u gradovima. Neki su postali mega gradovi, veći od mnogih država, uključujući Hrvatsku. Ti gradovi su simbol napretka, poslovnih mogućnosti, napredovanja u karijeri… Ali gradovi su i ogromni potrošači energije, hrane, vode, proizvođači smeća i zagađenja zraka.

U gradovima se koncentrirao najveći broj oboljelih od virusne infekcije Covid 19. Zrak zasićen česticama zagađenja, uz veliku koncentraciju ljudi, idealan je prijenosnik infektivnih bolesti, osobito u optimalnim uvjetima vlažnosti i temperature zraka.

Život u gradu je komotan, ali nije osobito zdrav. Privlačnost gradova naglo opada i padom ekonomije, zatvaranjem radnih mjesta, izostankom osobnih primanja. U gradu ne možeš posijati grah na balkonu, uzgajati kokoši u WC – u koje će ti snesti svakoga dana jaje…U gradu vrlo brzo možeš postati bespomoćni socijalni slučaj.

Selo je opet „IN“

Današnja sela su prilično dobro opremljena infrastrukturom u koju se ubraja i brzi internet. Sloboda i doza neovisnosti koju pruža selo postaju prednost nad komocijom života u urbanim sredinama. Možda se ljudi počnu vraćati na selo?

VELIKE KRIZE DONOSE VELIKE PROMJENE

Sve dosadašnje pamtljive velike krize donijele su korjenite promjene načina života, uređenja društva, novu ekonomiju. Novi, drukčiji turizam. Turistička putovanja su se oporavljala desetak godina nakon drugog svjetskog rata i gotovo toliko nakon domovinskog rata.

Turistička putovanja nakon drugog svjetskog rata nisu se vratila na načine i ciljeve predratnih putovanja. Već od 1955. godine raste broj turističkih dolazaka. Odmor na Jadranu postao je dostupan, poželjan i stimuliran i radnicima. Turizam je ulazio u eru masovnog turizma.

Nakon domovinskog rata, ali i velikih geo-političkih promjena u Europi koncem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, mijenja se struktura putnika pa tako i struktura ponude. Počinje era „apartmanizacije“. Do današnjeg dana nismo došli ni blizu turizmu kakvog smo poznavali sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Ponovo se sve mijenja. Promijenit će se i turizam. Neće biti više onakav kakvog smo poznavali do ove godine.

Što će biti sa „City breakovima“ ? Kako će se odvijati turistička putovanja na kruzerima ? Kada će se vratiti daleka putovanja ? Kako će se izvoditi grupna putovanja ? Što će biti sa školskim ekskurzijama, s umirovljeničkim izletima ?… Cijeli niz otvorenih pitanja još nije niti dotaknut, trenutno se raspravlja o funkcioniranju hotela, najmu automobila, brodova i kuća, o načinu poslovanja ugostiteljskih objekata…

Jedini odgovor kojega možemo dati je taj da danonoćno pratimo razvoj događaja i da ćemo vas izvještavati o svemu. Dijelit ćemo s vama svoja iskustva, svoju praksu. Idemo zajedno korak po korak.

Autor Nedo Pinezić, www.nedopinezic.com / Foto: Unsplash.com

Povezane vijesti: