TO BE OR NOT TO BE Hrvatskog turizma

Prije dvije godine, točnije 2014. godine, imali smo veliku priliku promovirati naš turizam na svjetskoj pozornici kroz nogometno Svjetsko prvenstvo u Brazilu. Otvorenje i prvu utakmicu u kojoj smo...

Prije dvije godine, točnije 2014. godine, imali smo veliku priliku promovirati naš turizam na svjetskoj pozornici kroz nogometno Svjetsko prvenstvo u Brazilu. Otvorenje i prvu utakmicu u kojoj smo igrali protiv domaćina, samo putem malih ekrana ( ne računajući druge medije kao i internet ), po procijeni FIFE kao organizatora, gledalo je preko 47 milijuna gledatelja diljem svijeta, te 1,5 milijuna televizijskih gledatelja u Hrvatskoj. U svijetu koji se brzorastuće i rapidno razvija, koristeći frazu „TO BE OR NOT TO BE“ iz Hamleta, sigurno je kako je Hrvatska taj dan bila TO BE . Nažalost situaciju u kojoj nas gleda „pola svijeta“ nismo znali iskoristiti i po dobrom starom hrvatskom načinu ispali smo NOT TO BE.

Kakva je to odlična prilika bila za brendiranje zemlje, kao i naše strateške grane gospodarstva — turizma. Kada bi pokušali izračunati koliko bi nas koštao zakup takvog medijskog prostora, došli bi do vrtoglave cifre, nezamislive i za Hrvatski budžet „nikad“ dostupne. Nažalost propustili smo veliku priliku biti TO BE  te smatram kako je upravo to trebao biti taj trenutak  – promocije našeg novog turističkog slogana, vizualnog identiteta i priče o Hrvatskoj.

Nažalost nitko nije postavio to pitanje niti je netko za to odgovarao, ali dobro, bit ćemo mi prvaci svijeta pa ćemo to iskoristiti drugi put. Možda je upravo trenutno Europsko nogometno prvenstvo u Francuskoj prilika za bolju promociju hrvatskog turizma, svi znaju za crveno-bijele kockice, prezentiramo se na „najvećoj“ pozornici Europe, našeg emitivnog tržišta.

Opet ima slike, a nema tona. Gdje su viralne i kreativne kampanje? Gdje su crveno-bijele kockice da pričaju tisuće autohtonih i jedinstvenih priča o Hrvatskom turizmu?… Opet ima slike, ali nema tona. Zašto ne iskoristimo ovaj odličan trenutak za promociju našeg turizma? U digitalnom svijetu možemo biti kreativni koliko god želimo, pričajmo priče prije i nakon utakmica. Ciljajmo druga tržišta sukladno njihovim rezultatima, trenutcima, potezima… Pozovimo 1000 austrijskih navijača na besplatno ljetovanje ukoliko izgube i ispadnu iz grupe. Nešto, bilo što. Nogomet nam daje toliko mogućnosti i inspiracije… pričajmo priče i iskoristimo trenutak kroz Real-time marketing.

Zašto naši nogometaši nisu promotori hrvatskog turizma? Pogledajte samo brojke pregleda i interakcije kroz samo dva posta na Facebook profilu Cristiana Ronalda i nove priče iz tvrtke Nike, koju je plasirao upravo kroz brend Christiana Ronalda.

nike


U današnjem svijetu u kojemu vidimo oko 5000 oglasa dnevno, zamijetit ćemo samo one iza kojih stoji dobra priča. A to je i glavni razlog zbog kojega mnogi sportski brendovi poput Nikea, Adidasa, Under Armoura i ostalih koriste upravo taj način oglašavanja za prodaju proizvoda.“ istaknuo je Marijan Palić iz najbolje domaće agencije za sportski marketing Overtime u članku za portal Netokracija.

Zašto ne „iskoristimo“ našeg Luku Modrića kao ambasadora hrvatskog turizma kojeg na Facebook profilu prati preko 6,5 milijuna fanova, na Instagramu 6 milijuna te na Twitteru 145 tisuća pratitelja. Hoće li Hrvatski turizam biti TO BE ili NOT TO BE nakon Europskog nogometnog prvenstva vidjet ćemo uskoro.

U komparaciji kako se treba raditi i razmišljati u 21.stoljeću ističem gospodarsku kampanju UK pod vodstvom Conarda Bird-a, savjetnika britanskog premijera i direktora kampanje „Great“ .

„ Cijela kampanja počela je 2012., ali planiranje je počelo godinu prije. Znali smo da je 2012. posebna godina za UK. Imali smo Olimpijske igre i Kraljičin dijamantni jubilej, te smo znali kako će četiri milijarde ljudi vidjeti Britaniju na televiziji. Istodobno smo imali financijsku krizu i znali smo da moramo učiniti sve da popravimo stanje. Razmišljali smo o tome da potencijal OI-ja i želju za rastom standarda te otvaranjem novih mjesta ujedinimo jedinstvenom kampanjom koja bi privukla turiste, ulagače i studente, ali i da britanskim tvrtkama olakšamo izvoz„ izjavio je Conard Bird.

Ova rečenica tj. izjava Conarda Birda sve govori. Zvuči sjajno, kao u nekom filmu, zar ne? Koji je rezultat cijele kampanje, možda najbolje govore brojke. Crno na bijelo:

  • u prvoj godini uložili su 45 milijuna eura, a vratili 600 milijuna eura
  • omjer povrata uloženog 1 prema 15
  • iduće godine ulaganje 35 milijuna eura , a povrat 1 milijardu
  • 2014.godine uz ista ulaganja povećali su povrat na 1,2 milijarde eura

wildgreat

Sada ćete reći: Da, ali to je Velika Britanija!

Najveća i jedina razlika je u razmišljanju, a što se potencijala tiče, mi imamo puno veći potencijal od Velike Britanije. Englezi su čak uspjeli prodati kišu, a mi ne znamo prodati sunce. Još jedan dokaz upravo toj tezi je i odličan uspjeh Irske koja je od bankrota uspjela privući milijune turista i pozicionirati se kao uspješna turistička destinacija u uzletu.

„Iskustvo i doživljaj postaju primarna motivacija za turistička putovanja, dok su ponuda smještaja i ugostiteljska ponuda sekundarni“ istaknuo je Aidan Pender, irski konzultant koji je sudjelovao u postavljanju temelja za irski turistički oporavak. U Irskoj je tijekom financijske krize 2007. donijela 30-postotni pad inozemnih turista ( 5,6 milijuna ) te kako Irska nema ni more ni sunce, ispričali su priču kroz ekonomiju doživljaja.

wild

Turistička zajednica, na čelu s Penderom, osmislila je odličnu priču Wild Atlantic Way, s Atlantskim oceanom kao prepoznatljivijim brendom Irske. Istražili su tržište, napravili ciljane kampanje na emitivnim tržištima, ispričali priču i prošle je godine osam milijuna inozemnih turista posjetilo Irsku.

Da, nažalost ili sreću, mi imamo puno veći potencijal.  Tu činjenicu znaju mnogi, pa čak i Conard Bird koji je istaknuo:  „ Hrvatska može ponuditi mnogo više od turizma, ali svijet to ne zna…“

Ono što je najvažnije u cijeloj ovoj priči je način razmišljanja, planiranja, ciljeva, strategije i u konačnici — vizije . To je osnova svega, od vođenja udruge, tvrtke i u konačnici države. Mi očito nemamo niti jednu od navedenih vrlina. Mi se u ovom slučaju turizmom ne bavimo, nego nam se godinama turizam zapravo „događa“.

I tu je bitna razlika, mi se turizmom kao i ostalim stvarima u ovoj državi, moramo početi baviti. Moramo promijeniti cijelu paradigmu u glavama ljudi  i imati viziju – hrabru i strastvenu viziju. Ako nemaš viziju i ne znaš kako i gdje želiš doći, kako onda možeš doći do tog nekog cilja? Odgovor je jasan — nikako !

Biti ili ne biti na pozornici svijeta, ne ovisi o hrvatskoj turističkoj zajednici, EU fondovima ili nekom trećem. Ovisi isključivo o nama samima na lokalnoj razini – što mi želimo i koja je naša vizija.

Vizija lat. visio – pojava, prikaz, misao

Slika budućeg stanja poduzeća, mentalnu sliku moguće i poželjne budućnosti koja je jasna, realna, ostvariva, vjerodostojna i inspirativna

To je prvi korak, odlučiti što želimo i u kojem smjeru se želimo kretati. Tek onda se možemo osloniti na druge izvore financiranje, ali isto tako bez jasne vizije i strategije ne možemo ništa. EU fondovi sufinanciraju naše ideje i želje na temelju naših projekata, ne njihovih.

Za inspiraciju pogledajte odlični promotivni video Turističke zajednice Meksika iz 2015 godine.

Budni sanjajte —  pričajmo priče.

Vijesti: