Okrugli stol o izradi integralne strategije održivog razvoja otoka Krka

Na Krku u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i udruge „Eko Kvarner“ održan je okrugli stol na temu potrebe izrade integralne strategije održivog razvoja otoka Krka. Konkretan povod...
Foto: TZ Krk

Na Krku u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i udruge „Eko Kvarner“ održan je okrugli stol na temu potrebe izrade integralne strategije održivog razvoja otoka Krka.

Konkretan povod ovome skupu, „think thanku,“ osoba raznih profila iz javnog, privatnog i nevladinog sektora koji imaju potrebu glasno promišljati budućnost svog užeg zavičaja, aktualna je izrada čak triju neovisnih strategija razvoja turizma koje se paralelno izrađuju na Krku: Strategija razvoja turizma Grada Krka, Strategija razvoja turizma otoka Krka, Strategija razvoja turizma Primorsko goranske županije sa posebnom dionicom – otok Krk. „Savjet za održivi razvoj otoka Krka“, volonterska, neovisna skupina ljudi dobre volje, do sada je imala dva okupljanja i to na temu urbanističkih problema naselja Vrbnik i spornosti predloženih lokacija za izgradnju vjetroelektrana na Treskavcu.

Vjeran Piršić, čelni čovjek udruge „Eko Kvarner“ u svojem je uvodu istaknuo problematiku “napada“ na zapadnu obalu otoka Krka gdje se, između ostaloga, planira proširenje Luke Rijeka na površinu od 400 ha kod Omišlja, zatim, izgradnja velikog kampa u uvali Čavlena kapaciteta 12.000 ljudi te izgradnje turističkog resorta na potezu od Valbiske do Pinezića na površini od milijun metara kvadratnih „Pored toga tu je i projekt izgradnje LNG terminala kod Omišlja, zatim problematično „Haludovo“ kod Malinske te planirana izgradnja turističkog naselja u uvali Torkul. Kada se sve zbroji, ispada da je gotovo 70% obalne crte zapadnog dijela otoka Krka rezervirano za razne oblike građevnih struktura i to pretežito u vlasništvu privatnih društava kapitala. Kada bi se realiziralo sve navedeno, nedvojbeno bi došlo do ekološke, socijalne, prometne, vodoresursne situacije koja bi bila neodrživa. Zapadnom obalom otoka Krka upravljaju tri jedinice lokalne samouprave koje neovisno jedna o drugoj planiraju razvoj i izrađuju planove koji nisu usklađeni. Zato je nužno na ovakvim skupovima kritički analizirati posljedice zajedničkog (ne)planiranja sadržaja dvojbenih vrijednosti za lokalnu zajednicu. Konačno bi trebala ovakva okupljanja dovesti i do formiranja Ekološkog instituta na otoku Krku po uzoru na primjere najbolje prakse u svijetu“ istaknuo je Vjeran Piršić

Mr. Hrvoje Katunar , predstavnik Službe za potporu istraživačkom radu i odnose s gospodarstvom Ekonomskog fakulteta u Rijeci, istaknuo je na primjeru Vrbnika što znači atak jednog vlasnika na neki resurs od kojega koristi ima šire stanovništvo. „Kada bi, primjerice, Vrbničko polje bilo u rukama jednog vlasnika, svaki stanovnik Vrbnika bio bi lišen godišnjeg prihoda od 11.000,00 kn temeljem otkupa grožđa za proizvodnju žlahtine. Također znatni dio stanovništva ne bi mogao računati na prihode od prodaje vina, djelatnosti vezanih uz proizvodnju vina, kušanje, trgovinu, ugostiteljstvo. Sve zajedno bi dovelo do odumiranja naselja Vrbnik. Slično se može dogoditi sa Šotoventom ako bi pojedini titulari društva kapitala sagradili megastrukture za smještaj turista i time „potrošili kvotu“ receptivnog kapaciteta tog područja.“ istaknuo je Katunar

Tada autohtono stanovništvo više ne bi moglo računati na razvoj svojih smještajnih kapaciteta i povećanje obiteljskog prihoda čime bi se doveli na rub egzistencije. Naime opće je poznata stvar da su mogućnosti zapošljavanja u velikim turističkim naseljima vrlo limitirajuće i svode se na sezonski rad sa potplaćenom satnicom. U takvim okolnostima mladi ljudi nisu kreditno sposobni i nemaju mogućnosti postići ekonomsku i socijalnu samostalnost, osigurati dom i zasnovati obitelj. Mladi ljudi sa otoka odlaze u inozemstvo a na sezonski rad dolaze jeftiniji nadničari iz nerazvijenih područja Hrvatske a uskoro će dolaziti i iz drugih zemalja. Takva situacija dovodi do demografske erozije i rušenja temelja održivosti lokalne zajednice. Temeljna ekonomska i socijalna jedinca društva je obitelj. Bez mladih obitelji nema opstanka zajednice.

Foto: TZ Krk

Foto: TZ Krk

Pored toga lokalno stanovništvo već sada snosi troškove razvoja infrastrukture koju bi dodatno opteretile navedene megastrukture i producirale neizdrživa vršna opterećenja u prometu, zbrinjavanju otpada, potrošnji energije, vode i slično. Dosadašnja iskustva sa velikim hotelskim sustavima pokazuju da se kroz tendersku centraliziranu nabavu potpuno zaobilazi otkup otočnih, čak i hrvatskih proizvoda veće vrijednosti i cijene pa se tako uz imperativ što nižih ulaznih troškova nabavljaju proizvodi iz inozemstva niže kvalitete. Time se ne ostvaruje dodatna vrijednost na otoku a i degradira se autohtona otočna gastronomija.

Čedomir Miler, zamjenik gradonačelnika Grada Krka podržao je potrebu sinergijskog planiranja koju je potkrijepio praktičnim primjerom planiranja sadržaja uz uvalu Punat koju katastarski dijele Općina Punat i Grad Krk. Planovi dviju jedinica lokalne samouprave na tom malom i vrlo osjetljivom akvatoriju potpuno su suprotstavljeni i zapravo neodrživi. Dosadašnji pokušaji planiranja zajedničkog razvoja kroz Centar za razvoj sjevernojadranskih otoka nije uspio ali očito je potrebna jedna nova slična inicijativa. Majda Šale, direktorica Ureda TZ otoka Krka, također je istaknula potrebu usklađivanja planskih aktivnosti upravo na primjeru izrade planova razvoja turizma grada, otoka i županije koji se ne koordiniraju. Svi planovi se na koncu svode na formiranje još veće „spavaonice“ bez obzira o kavom se smještaju radi, sve ostalo je u drugome planu.

Zoran Skala, poznati „zeleni“ aktivist, upozorio je na crne prognoze za opstanak čovječanstvo ako se odmah ne zaustavi erozija okoliša. „Voda, hrana, energija uz klimatske promjene koje prijete velikim katastrofama, su ugroženi. To su parametri koji limitiraju svaki razvoj prema dosadašnjoj matrici. Mediteran je zasićen sadržajima koji ga onečišćuju pa mu prijeti „izgaranje“, uništenje osnovnih životnih resursa uslijed preopterećenja. Skala predlaže organiziranje trodnevne interne konferencije na otoku Krku koja bi trebala okupiti sve relavantne dionike na stručnom i neformalnom druženju, svojevrsni „team building“ ističe Skala

Zdenko Kirinčić, predstavnik Općine Dobrinj i voditelj programa obnovljivih izvorna energije K.D. Ponikve, zalaže se za izradu Plana održivog razvoja otoka Krka sa točnim zadacima i imenima nositelja određenih programa. Njegov tim se već bavi projektom trgovine sa „kratkom nabavom“ prehrambenih proizvoda (P2P model). Zajedno sa Tehničkim fakultetom u Rijeci izrađuje se Integralna studija ekološkog prometa na otoku Krku. Podržava ideju formiranja multidisciplinarnih timova kako bi se lakše razmjenjivale informacije o svim aktivnostima po sektorima i moglo bolje planirati pilot projekte koji će biti izvedivi.

Orlić Anton, predstavnik Općine Punat skrenuo je pozornost na iznimnu kvalitetu zraka zbog kojega u Punat ali i u njegov obiteljski smještaj dolaze gosti van perioda glavne turističke sezone. Stručnjaci Crvenog križa Maribor vršili su ispitivanja zraka i došli do zaključka da je na području općine Punat, a vjerovatno i većeg dijela otoka Krka, takve kvalitete da bi se moglo reći kako je ovdje „zrak lijek“. To je strahovita prednost upravo za produženje turističke sezone gdje se može kroz određene aktivnosti u prirodi i boravak na svježem zraku regenerirati organizam za slijedećih nekoliko mjeseci. Upravo zbog toga su Mariborčani odlučili baš u Puntu izgraditi odmaralište za djecu. Marketinški je ova činjenica potpuno neiskorištena.

Frane Mrakovčić, direktor komunalnog društva „Ponikve“ dao je osvrt na dobre i loše strane razdvajanja bivše jedinstvene Općine Krk na sedam jedinica lokalne samouprave. Neka pitanja od zajedničkog interesa se niti danas ne rješavaju integralno iako su recimo pitanja vode, otpada, kanalizacije upravo kroz zajedničko planiranje i izvođenje dovela do natprosječne razine kvalitete ovih usluga. Prostorno planiranje je još uvijek neusklađeno na otoku iako je donekle kroz županijski prostorni plan „kontrolirano“. Nažalost u prošlosti nešto daljnjoj i nešto bližoj ljudi iz izvršne vlasti od razine mjesnih zajednica, mjesnih odbora do općina potencirali su prodaju privatnih terena trećim osobama čime se je stekla navika brze zarade ali i kratkoročnog profita i nepovratno gubljenje resursa za razvoj lokalne zajednice temeljem poduzetničkih pothvata autohtonog stanovništva. Na neki bi se način sve jedinice lokalne samouprave moralo prisiliti na zajedništvo u ključnim aktivnostima planiranja razvoja.

Gospođa Galjanić, predstavnica Grada Krka i Upravnog odjela za urbanizam podsjetila je da u osnovi donošenja svih dosadašnjih prostornih planova stoje naše želje, to su planovi želja. Planiranje bi se pak trebalo raditi na osnovi resursa, mogućnosti prihvata svih oblika uzurpacije prostora – broja ljudi, vozila potrošnje energije, vode i slično. Naravno da bi trebalo u resursnu osnovu ubrojiti i lokalno stanovništvo, njihovu imovinu, mlade ljude spremne na poduzetničke poduhvate. Dali je ikada itko izmjerio taj socijalni potencijal ?

Dr. sci Vedran Kirinčić, profesor sa Tehničkog fakulteta u Rijeci, mlad, vrhunski obrazovan čovjek, upozorava da je cilj današnjim mladim generacijama što brže stjecanje diplome i „escape“, ekonomski bijeg iz Hrvatske. Postoji mali broj ljudi koji su željni doći živjeti na otok pod beneficiranim uvjetima i pokrenuti neke „start up“ projekte, „ive inkubatore“ novih ideja. Trebalo bi svakako dati priliku mladim ljudima da se realiziraju kod kuće a ne da moraju takvu priliku tražiti u inozemstvu.

Igor Hrast, predstavnik mlade generacije i Grada Krka skrenuo je pozornost da je upravo njegova generacija ona koja će odrađivati planove koje sada mi donosimo. Zato nije dobro da se ti planovi donose bez uključenja mladih ljudi u njihovo osmišljavanje. Mladi danas žele sve dobrobiti dostići brzim tempom, u Hrvatskoj se sve odvija presporo pa već dobar dio mlade populacije krčana planira ili je već otišao za Irsku i kanadu. Na projektima za budućnost treba okupljati mlade sa cijelog otoka,. Bilo bi dobro i kada bi postojala jedna, otočna osnovna škola na jednom mjestu, gdje bi se sva djeca sa otoka upoznavala, družila. To bi doprinijelo kasnijoj boljoj suradnji kojoj težimo.

Jedan od zaključaka je bio i taj da svima treba stalna edukacija o postojećim modelima razvoja. Mi se godinama držimo samo jednog, modificiranog, zastarjelog obrasca po kojemu se razvoj planira na osnovu zemlje , terena i pozicije. Potrebno je promijeniti paradigmu razvoja u kojoj bi u centru važnosti bio lokalni čovjek, očuvanje lokalnih vrijednosti, kulturoloških, socijalnih, ekoloških, gastronomski… Te vrijednosti kreiraju razlog turističkog putovanja. Moderan turist traži autentičan doživljaj, voli istraživati destinaciju, želi biti dio lokalne kulture. Educirati se trebaju i politički čelnici, direktori turističkih zajednica, vijećnici općinskih vijeća, svi oni koji donose važne odluke za budućnost otoka Krka i mladih naraštaja.

Jedan od novih pristupa strateškom planiranju razvoja turizma na otoku mogao bi biti i projekt unapređenja obiteljskog smještaja na razinu malih obiteljskih hotela. Projekt „sto obiteljskih hotela otoka Krka“ sa po 70 postelja, mogao bi zamijeniti izgradnju resorta sa 7.000 postelja. Ovakvi hoteli, kojih već ima na otoku,(„Forza“ u Baški, „Placa“ u Krku, „Kanajt“ u Puntu, „Pinija“, „Villa Margaret“, Villa Rova u Malinskoj, „Vinotel“ Toljanić u Vrbniku …) mogu poslovati znatno duže od velikih objekata, ekonomičniji su , fleksibilniji, ugrađuju domaće proizvode i usluge u svoj proizvod i time ostvaruju dodatnu vrijednost na otoku. 100 malih hotela može stalno zaposliti 1.500 ljudi, članova obitelji vlasnika i još toliko ljudi u pratećim uslugama. Kroz takve objekte se mogu plasirati autohtoni proizvodi poput žlahtine, maslinovog ulja, krčke janjetine, krčkog pršuta, ovčjeg sira, skute, ali i dubašljanska broskva, bašćanski pomidor…

Nedo Pinezić

Vijesti: