Petrova gora – Prvi međunarodni park tamnog neba u Hrvatskoj

Nakon dugogodišnjih priprema i brojnih astronomskih aktivnosti koje se od 2007. godine provode na Petrovoj gori u organizaciji astronomskog društva Beskraj, značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg 17. lipnja 2019....

Nakon dugogodišnjih priprema i brojnih astronomskih aktivnosti koje se od 2007. godine provode na Petrovoj gori u organizaciji astronomskog društva Beskraj, značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg 17. lipnja 2019. godine službeno je proglašen Međunarodnim parkom tamnog neba prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo – International Dark-Sky Association (IDA).

Tako je Petrova Gora postala prvi i jedini takav park u Hrvatskoj.

Oznaka međunarodnog parka tamnog neba jedinstven je način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i u turističkoj ponudi. Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koji imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje.

U Europi je trenutno 15 međunarodnih parkova tamnog neba: Mađarska (3), Engleska (2), Nizozemska (2), Njemačka (2), Škotska (2) te Danska, Španjolska, Irska i Wales s po jednim parkom.

Foto: Astronomsko društvo Beskraj

Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg prostire kroz dvije županije (Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija) i tri općine (Vojnić, Gvozd i Topusko). Značajnim krajobrazom upravljaju Javna ustanova „Natura Viva” za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije te Hrvatske šume kao pravna osoba koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu RH na tom području.

Procjenjuje se da više od 80% stanovništva Europe više ne može vidjeti Mliječni put iz svog mjesta boravišta

Hrvatska je jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi, a godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu po stanovniku dvostruko veća je nego recimo u susjednoj Sloveniji. Svjetlosno onečišćenje gradova prostire se više od stotinu kilometara u okoliš, čime nanosi ogromnu štetu ekosustavu na velikim udaljenostima.

Ipak, u Hrvatskoj još uvijek postoje lokacije s vrlo tamnim noćnim nebom, što je važno ne samo radi očuvanja bioraznolikosti, već i razvoja astroturizma kao jedinstvene turističke ponude tijekom cijele sezone.

Foto: Astronomsko društvo Beskraj

Proglašenje međunarodnog parka tamnog neba ima veliki značaj za promociju Hrvatske kao destinacije u kojoj se njeguje važnost očuvanja tamnog noćnog neba kao prirodnog ritma izmjene dana i noći.

Petrova gora nalazi se relativno blizu Zagrebu, a opet na dovoljnoj udaljenosti da je utjecaj svjetlosnog onečišćenja smanjen, te predstavlja odličnu priliku za edukacijske izlete i upoznavanje iz prve ruke s najstarijom znanosti na svijetu – astronomijom. Astronomi amateri iz Zagreba, ali i cijele Hrvatske, često dolaze na Petrovu goru vršiti astronomska opažanja te snimati spektakularne astrofotografije na popularnim „star partyima“, a svake se godine u kolovozu organizirano promatraju ljetne zvijezde padalice, popularne „Suze sv. Lovre“. Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg jedno je od rijetkih zaštićenih područja u Europi koje njeguje zvjezdano noćno nebo kao posebnu turističku atrakciju.

“Mjerenja svjetlosnog onečišćenja na Petrovoj gori pokazuju da je čak i ovdje nebo 1.5x svjetlije od prirodnog noćnog neba, pa će kroz suradnju s obližnjim općinama i implementaciju novog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja biti potrebno puno truda da se spriječi povećanje svjetlosnog onečišćenja na području parka”ističu iz Astronomskog društva Beskraj.

Od Petrove gore u Hrvatskoj ima i tamnijih lokacija kao što su Lastovo, Lika i Velebit, te neki otoci poput Cresa, Visa, Mljeta i Kornata, no nisu lako dostupne kao Petrova gora. Nažalost, razvitak ljetnog turizma na hrvatskoj obali u potpunosti ignorira turistički potencijal romantičnih šetnji uz more s tamnim nebom prepunim zvijezda i pogledom na Mliječni put, u korist zaslijepljujuće i nepotrebne LED rasvjete te bliještećih reklama, ističu iz Astronomsko društvo Beskraj te dodaju: “Nadamo se da će proglašenje parka tamnog neba osvijestiti važnost očuvanja tamnog neba ne samo kao turističkog potencijala, već i zbog zaštite ljudskog zdravlja i cijelog ekosustava koji je tijekom stotina milijuna godina evoluirao uz prirodnu izmjenu dana i noći” 

Više informacija saznajte OVDJE

Vijesti: