Rast, rast i samo rast, do kada rast? Dubrovnik puca po šavovima i hvali se rekordnom sezonom

Foto: Pixabay.com

Rast, rast i samo rast, do kada rast?

Dubrovnik u prvih osam mjeseci nastavlja ostvarivati rekordne turističke rezultate! Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, ne računajući podatke od nautike, od 1. siječnja do 31. kolovoza 2018. godine, u Dubrovniku je boravilo 921 531 turista, što je 6 % više nego u istom razdoblju 2017. godine. 

Ove godine su ostvarena tri milijuna noćenja pet dana ranije nego prošle godine. Do 31. kolovoza 2018. godine ostvareno je 3 063 800 noćenja, odnosno 4 % više nego prošle godine. 

U prvih osam mjeseci najbrojniji su turisti bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Španjolske, Italije, Australije, Hrvatske, Finske i Norveške. U hotelskom smještaju je od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine boravilo 472 871 gostiju, što je porast od 5 % u odnosu na prošlu godinu, te je ostvareno 1 573 658 noćenja, 2 % više nego prošle godine. U privatnom smještaju u prvih sedam mjeseci ove godine ostvareno je 335 980 dolazaka, odnosno 11 % više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te 1 136 104 noćenja, što je 7 % više nego 2017. godine. 

Trenutno u Dubrovniku boravi gotovo 20 000 turista. Od 1. kolovoza do 31. kolovoza u Dubrovniku je boravilo 226 771 turista (7 % više nego u kolovozu 2017.godine), a ostvareno je 807 509 noćenja (3 % više nego u kolovozu 2017.godine). Najbrojniji turisti u kolovozu bili su iz slijedećih zemalja: Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Italija, SAD, Španjolska, Njemačka, Australija, Irska, Hvatska i Nizozemska, ističu iz TZ Dubrovnika.

Otvaraju se šampanjci za još jednu rekordnu sezonu, a upravo taj nekontrolirani rast uništava cijeli grad. Uništava slobodu kojoj se grad toliko diči. Slobodno kretanja lokalnog stanovništva, jer građani Dubrovnika više ni u dućan, poštu, ljekarnu, doktora… ne mogu normalno otići zbog nevjerojatnih gužvi, nemogućnosti parkiranja i kretanja.

Rast sam po sebi nije svrha

Rast sam po sebi nije svrha. Za koga više taj rast, sigurno ne za domaću ekonomiju i lokalno stanovništvo jer građani Dubrovnika odavno su izgubili svoj grad. Upravo ta famozna fascinacija za brojkama dovesti će nas u propast, ustvari već je samo nismo svjesni. Živimo od rente sunca i mora tj. Položajne rente. Najveća zarada od turizma je na PDV-u, a umjesto da kroz turizam koji vertikalno i horizontalno veže razne industrije potičemo lokalnu ekonomiju, mi potičemo uvoz.

Padamo na jajima, krumpiru, dagnjama, salati … Kolika je dnevna potreba Dubrovnika za domaćim jajima? To je pitanje i izazov s kojim se moramo baviti.

Kada smo toliko uspješni i opijeni statistikom, zašto imamo problem s radnom snagom? Zašto ove godine u lošinjskoj Srednjoj školi Ambroza Haračića nema upisanih učenika za konobara, dok je na Rabu samo dvoje učenika upisalo za to zanimanje?

Uništili smo struku, radnu snagu, lokalnu ekonomiju, destinacije nam pucaju po šavovoima te glavni prirodni resurs.

Za Turističku zajednicu grada Dubrovnika, Institut za turizam provodi veliko istraživanje „Stavovi i potrošnja turista i posjetitelja u Dubrovniku – TOMAS Dubrovnik 2018“. Bit će zanimljivo vidjeti konačne rezultate. Dubrovnik je nažalost destinacija za pola ili jedan dan, ne priča kvalitetno svoju priču o dostignućima i moći Dubrovačke republike, kao da je samo smisao prošetati zidinama i opaliti selfie da se netko pohvali da je bio u Dubrovniku.

Jedini smjer je strateški i održivi turizam, ostalo dugoročno vodi u propast.

Vijesti: