HR
Hrvatska je, čini se, dosegnula svoj maksimum kada je riječ o uvozu strane radne snage.
Nakon rekordne 2024. godine, kada je izdano više od 206.000 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da broj stranih radnika ove godine pada, osobito u građevinskom sektoru, piše Poslovni dnevnik.
Prema podacima MUP-a, do kraja kolovoza 2025. izdano je ukupno 124.126 radnih dozvola, što je čak 20.000 manje nego u istom razdoblju prošle godine (144.074).
Iako je najviše radnih dozvola i dalje izdano za poslove u turizmu i ugostiteljstvu (43.629), građevinarstvo bilježi značajan pad s 35.736 dozvola, što je oko 13 tisuća manje nego lani.
Smanjenje broja stranih radnika u građevinarstvu nije iznenađenje za stručnjake. Upozoravali su kako će s približavanjem završetka konstrukcijske obnove - osobito one nakon potresa – opadati potreba za velikim brojem radnika u tom sektoru.
Turizam i ugostiteljstvo također bilježe pad od oko 2500 radnih dozvola u odnosu na prošlu godinu, što se dijelom pripisuje i strožim zakonodavnim mjerama uvedenima kako bi se spriječile zlouporabe radnih dozvola.
/// HOK o zapošljavanju stranaca: Potrebna je digitalizacija sustava i centralizacija komunikacije
Prednjači novo zapošljavanje
Iako su izmjene Zakona o strancima omogućile da radne dozvole traju tri godine umjesto dosadašnje jedne, poslodavci i dalje zapošljavaju pretežno nove radnike.
Od ukupnog broja radnih dozvola, čak 63.907 izdano je za novo zapošljavanje, 42.178 je produljeno, dok je 18.041 dozvola izdana sezonskim radnicima - ponajviše u turizmu.
Novi propisi, poput obveze novčanog jamstva poslodavaca u slučaju da odustanu od radnika, očito su utjecali na smanjenje broja zahtjeva. Jamstvo u visini prosječne bruto plaće koristi se za pokrivanje troškova povratka stranaca koji nezakonito borave u Hrvatskoj.
Do kraja kolovoza najviše radnih dozvola izdano je državljanima:
- Bosne i Hercegovine (23.235),
- Nepala (22.808),
- Srbije (19.599),
- Filipina (11.361),
- Indije (11.155),
- Sjeverne Makedonije (9715),
- Kosova (4409),
- Egipta (3833),
- Uzbekistana (3712),
- Bangladeša (2288).
U usporedbi s prošlom godinom, broj dozvola za radnike iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bangladeša je smanjen, dok se broj Nepalaca gotovo nije mijenjao.
S druge strane, za oko 2000 povećan je broj radnih dozvola Filipincima, a za 2400 smanjen Indijcima.
/// Razmatra se zakon o obveznom znanju hrvatskog jezika za strane radnike
Kuhari i konobari najbolje plaćeni
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prosječne bruto plaće za najtraženija zanimanja među stranim radnicima kreću se oko 1000 eura, što je tek nešto iznad zakonskog minimalca (970 eura bruto).
Najvišu prosječnu bruto plaću imali su kuhari (1247 eura), zatim konobari (1137 eura), radnici niskogradnje (1105 eura) te vozači i pomoćni konobari (1092 eura). Na dnu ljestvice su poljoprivredni radnici (973 eura) i dostavljači (977 eura).
Slabe plaće znače i slab priljev u mirovinske i zdravstvene fondove. Uz to, svi koji zarađuju manje od 1300 eura bruto ostvaruju smanjene doprinose, što dodatno pogoršava već otežanu održivost sustava.
Istovremeno, poslodavci su do kraja prošle godine imali mogućnost neplaćanja zdravstvenih doprinosa za mlade radnike (domaće i strane) čak pet godina, no ta je mjera sada ukinuta za nove korisnike, piše Poslovni dnevnik.
/// Istra: Prvi Centar za podršku stranim radnicima u Hrvatskoj
