TOMAS zdravstveni turizam 2018. / Stavovi i potrošnja korisnika usluga zdravstvenog turizma u Hrvatskoj

Zdravstveni je turizam je prema UNWTO-u najbrže rastući poseban oblik turizma s godišnjim rastom od 15 do 20 posto na svjetskoj razini, no Hrvatska kaska za konkurentima i strateškim...

Zdravstveni je turizam je prema UNWTO-u najbrže rastući poseban oblik turizma s godišnjim rastom od 15 do 20 posto na svjetskoj razini, no Hrvatska kaska za konkurentima i strateškim razvojem istog.

Imamo ono najvažnije – odlične, certificirane, priznate na globalnoj sceni i u struci zdravstvene ustanove, no nedostaje zaokružen i objedinjen turistički proizvod ili bolje rečeno – potpora sustava i destinacija. Jer zdravstveni turizam je puno više od same zdravstvene usluge. Naravno, zdravstvena usluga je glavni kostur, ali to mora biti zaokružen turistički proizvod.

Zdravstveni turizam (wellness, lječilišni te medicinski turizam) je napokon i prepoznat kao jedan od proizvoda zamašnjaka razvoja turizma u Strategiji razvoja turizma Hrvatske do 2020. godine, koje se trenutno slaže u Ministarstvu turizma. Upravo je zdravstveni turizam prepoznat kao jedan od tri glavnih segmenata razvoja našeg turizma.

Kakvo je stanje zdravstevnog turizma u Hrvatkoj? Koje su prilike i izazovi?

TOMAS zdravstveni turizam 2018. / Stavovi i potrošnja korisnika usluga zdravstvenog turizma u Hrvatskoj

Istraživanje Stavova i potrošnje korisnika usluga zdravstvenog turizma u Hrvatskoj (jedno od istraživanja iz ‘obitelji’ istraživanja TOMAS) a koje je 2018. godine po prvi puta proveo Institu za turizam kao pilot istraživanje.

Istraživanje je obuhvatio sva tri segmenta zdravstvenog turizma, wellness, lječilišni i medicinski, a istražvanje je proveeno na uzorku od 2.540 ispitanika (1.331 korisnika wellness usluga, 793 korisnika lječilišnih usluga, 416 korisnika medicinskih usluga) i 43 objekta/ centra zdravstvenog turizma u Hrvatskoj (28 hotelskih objekata s wellness ponudom, 10 toplica i specijalnih bolnica, 5 poliklinika/ klinika s ponudom medicinskih usluga).

Izvor: Institut za turizam

Prema istraživanju, korisnici wellness i medicinskih usluga pretežito su stranci (82% i 73%) te dolaze iz bližih tradicionalnih emitivnih turističkih tržišta dok su korisnici lječilišnih usluga pretežito domaći gosti (67%).

Zdravstveno-turističke usluge kupuju pretežito pojedinci srednje i starije dobi, dok su najmlađi u prosjeku korisnici wellness usluga (43 godine), a najstariji korisnici usluga u lječilišnom turizmu (58 godina).

Wellness gosti su, prema mjesečnim primanjima kućanstva, najbolje platežne moći, a slijede korisnici medicinskih pa lječilišnih usluga, a oko polovice korisnika wellness i medicinskih usluga te oko dvije-trećine korisnika lječilišnih usluga odlazi na jedno do tri zdravstvenim razlozima motivirana putovanja godišnje; istodobno, oko trećine gostiju nije koristilo ovu vrstu usluga do sada.

Izvor: Institut za turizam

Internet je najvažniji izvor informacija za wellness goste (29%), a korisnici lječilišnih i medicinskih usluga u najvećoj se mjeri oslanjaju na preporuke, i to liječnika u lječilišnom segmentu (47%), a rodbine i prijatelja u medicinskom (63%).

Prosječna dnevna potrošnja višednevnih posjetitelja u wellness segmentu iznosi 149 € (82 € za smještaj, 11 € za zdravstvene usluge), lječilišnom segmentu 63 € (34 € za smještaj, 16 € za zdravstvene usluge) te medicinskom segment u 292 € (31 € za smještaj, 221 € za zdravstvene usluge).

PRILOG: TOMAS zdravstveni turizam 2018. / Stavovi i potrošnja korisnika usluga zdravstvenog turizma u Hrvatskoj 

Izvor: Institut za turizam

POVEZAN VIJEST:

UNWTO OBJAVIO NOVI IZVJEŠTAJ O ZDRAVSTVENOM TURIZMU

HTZ POKREĆE PROMOTIVNU KAMPANJU ZA NAUTIČKI TURIZAM

Vijesti: