Transformacija hrvatskog turizma u fokusu konferencije o održivom turizmu u Istri

Hrvatski turizam prolazi kroz značajnu fazu transformacije u kojoj su poslovni rezultati, zaštita okoliša i društvena ravnoteža ključni faktori za dugoročni uspjeh. U tom kontekstu, održivi turizam predstavlja temeljnu točku razvoja, a izazovi s kojima se suočavamo traže inovativna rješenja koja će donijeti trajnu vrijednost našim destinacijama.

Istra posljednjih godina bilježi rekordne brojke turista i pozicionira se kao poželjna destinacija na svjetskoj turističkoj karti

Na trećoj konferenciji u sklopu projekta Green Istria, službenog naziva „Green Istria 2030: Održivi turizam“, održanoj u pulskom Hotelu Brioni, okupili su se brojni stručnjaci i predstavnici ključnih institucija hrvatskog turizma – Boris Miletić, župan Istarske županije, Slavija Jačan Obratov, direktorica razvoja brenda i turističkih proizvoda HTZ, Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, Sanja Cinkopaj Korotaj, direktorica TZ grada Pule, Vesna Cetin Krnjević, voditeljica službe u Sektoru za fondove EU, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te dr. sc. Ivan Herak, član Uprave za financije, korporativno pravo i ljudske resurse u ACI-ju. U uvodnom dijelu okupljenima su se obratili i Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije pri Ministarstvu turizma i sporta te Tea Tidić, v.d. glavne urednice Glasa Istre. Tema konferencije bila je održivi turizam, a diskusija je otvorila brojna pitanja o budućnosti turističke infrastrukture u Istri, regiji koja broji gotovo pola milijuna turističkih kreveta na svega 200 tisuća stanovnika.

Održivi turizam kao ključni faktor za budućnost hrvatskog turizma

U izazovima održivog razvoja ističe se brzi rast smještajnih kapaciteta koji stvara pritisak na infrastrukturu. Svake godine na čekanju je 11 tisuća građevinskih dozvola, što podiže zabrinutost zbog dugoročnih utjecaja na prostor i okoliš. Uz to, panelisti su ukazali na potrebu za integracijom održivih principa u sve segmente turizma, od smještaja do transporta.

Vesna Cetin Krnjević, voditeljica službe u Sektoru za fondove EU iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kazala je kako je iz europskih fondova do sad povučeno oko 470 milijuna eura te da je tim novcem obnovljeno oko 2.000 višestambenih zgrada i zgrada kulturne baštine, kao i 25.000 obiteljskih kuća. Također, osvrnula se i na veliki projekt smanjenja otpada od hrane, posebice onoga na području Istre:

"2021. pokrenuli smo projekt 'Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje gosti' koji smo prvenstveno proveli zbog problema na Kaštijunu i Marišćini, i to u obliku velikih količina otpada koje su stizale upravo u ljetnim mjesecima, odnosno sezoni. Riječ je o količinama otpada koje naši centri za gospodarenje otpadom nisu mogli prihvatiti niti obraditi. Ovim smo projektom htjeli povezati turizam i okoliš, a sve kako bismo jednostavnim metodama smanjili količine otpada od hrane", rekla je Cetin Krnjević.

"Strategija održivog razvoja koju je usvojio Hrvatski sabor donijela je strateški okvir, a potom i zakonodavni. U međuvremenu su na snagu stupili i podzakonski akti vezani uz Zakon o turizmu koji doista mijenjaju dosadašnji način promišljanja i upravljanja turizmom. Zajedno sa zakonima koje donose druga nadležna ministarstva, koji govore o nekim drugim aspektima upravljanja našim prostorom i nekretninama te oporezivanju određenih djelatnosti, imamo okvir u kojemu svi pronalazimo zajedničku priliku za razvoj nacionalnog turizma. Istra je u tome predvodnik, kako u razvoju turizma, tako i u prepoznavanju turističkih trendova", istaknuo je Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije pri Ministarstvu turizma i sporta.

Fokusirajući se na razvoj domaćeg turizma, posebice u sferi sveprisutne i nikad potrebnije održivosti, župan Istarske županije Boris Miletić posebnu je pozornost posvetio privatnom smještaju, i to onome u domaćinstvu. Takav tip smještaja ponajviše karakterizira prisutnost ljudi, odnosno vlasnika.

"U daljnjem razvoju domaćeg turizma prije svega moramo razmišljati o našem lokalnom stanovništvu. Naime, ključ održivog turizma zadovoljstvo je lokalnog stanovništva. Ono što se u Hrvatskoj događa posljednjih nekoliko godina jest svojevrsni boom nekomercijalnog smještaja. Pritom uvijek volim istaknuti da je jedna od specifičnosti ne samo Istre, već i Hrvatske, privatni smještaj u kojemu ljudi žive 12 mjeseci u godini. To je smještaj u kojemu goste netko dočeka, a ne registriraju se preko platforme te preko iste uđu u smještaj", zaključio je Miletić.

Izazovi  i trendovi za dugoročnu konkurentnost Hrvatske

Da je tema održivosti od esencijalne važnosti za sve – kako za buduće generacije, tako i za sve one koji trenutno žive u Istri, ali i u Hrvatskoj, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

"Ova tema nije aktualna samo za Istarsku županiju, već i za cjelokupan nacionalni turizam, pa i turizam Mediterana. Vjerujem da većina ljudi zna da postoji životni ciklus svakoga proizvoda. Isto tako postoji i životni ciklus neke destinacije. Mi smo trenutno na vrhu, ali smo polako počeli ići prema dolje. Kako ne bismo nastavili taj trend, moramo poduzeti određene korake. Prije svega, svakako moramo poraditi za podizanju kvalitete privatnog, domaćeg smještaja."

O specifičnim pokazateljima uspjeha hrvatskog turizma govorila je Slavija Jačan Obratov, direktorica razvoja brenda i turističkih proizvoda HTZ-a.

"Podaci sustava e-visitor za listopad pokazuju da su naši rezultati za osam posto bolji od onih iz listopada prošle godine – kako u dolascima, tako i u noćenjima. Kada su dolasci u pitanju, ova je godina oko tri posto bolja od prethodne, dok je kod noćenja riječ o porastu od jedan posto. Ipak, ono što najviše raduje jest projekcija Hrvatske narodne banke koja govori da će prihod od turizma ove godine premašiti 15 milijardi eura. To je čak četiri posto više nego godinu ranije", istaknula je Jačan Obratov te dodala:

"Jedan od glavnih ciljeva novog strateškog marketinškog operativnog plana hrvatskog turizma jest distribucija, odnosno preusmjeravanje turističkog prometa iz destinacija koje su vršno opterećene tijekom ljetne sezone."

Održivi razvoj nautičkog turizma

"U ACI-ju veliku pozornost pridajemo upravo pitanju održivosti i u području nautičkog turizma smo apsolutni lider – ne samo u Hrvatskoj, već i na cijelome Mediteranu. Također, i predvodnik smo zelene tranzicije sektora nautike. To prije svega potvrđuju četiri zaslužena ISO certifikata, kao i međunarodno priznate Plave zastave koje se iz godine u godinu viju u svim našim cjelogodišnjim marinama", započeo je svoje sudjelovanje na panelu dr. sc. Ivan Herak te dodao:

"Na ovakvo, prije svega odgovorno, ponašanje obvezuje nas činjenica da smo u većinski državnom vlasništvu i kao takvi, moramo služiti za primjer drugima. Također, s druge strane održivost postaje i bitan element konkurentnosti na tržištu."

Član Uprave ACI-ja dotaknuo se i Tomas istraživanja o navikama nautičara iz 2022. godine te istaknuo:

"Istraživanje je pokazalo da su okoliš i održivost na drugom i trećem mjestu odrednica koje preferira turistička potražnja. U tom kontekstu zelena tranzicija i turizam su u velikoj međuovisnosti. Naime, priroda i kulturno-povijesno nasljeđe elementi su koji najviše privlače turiste na našu obalu, a s druge strane, turizam znatno utječe na okoliš. Ipak, u jednom umjerenom odnosu ove dvije komponente su sigurno pomirljive", zaključio je dr. sc. Herak.

Očuvanje okoliša kao temelj održivog turizma budućnosti

Panelisti su zajednički istaknuli da je turizam na pragu značajnih promjena koje nadmašuju dosadašnja iskustva ovog sektora. Naglasili su kako održivost više nije samo trend, već nužnost za opstanak i daljnji razvoj turizma, osobito u kontekstu sve većih izazova poput klimatskih promjena i preopterećenja popularnih destinacija. Prilagodba novim okolnostima zahtijeva promjene u pristupu razvoju turističkih proizvoda, smještaja i infrastrukture, s naglaskom na očuvanje prirodnih resursa i jačanje društvene odgovornosti u sektoru.

Foto: Milivoj Mijošek/ Glas Istre, izvor: ACI Club