Zagorski puran dobio zaštitu zemljopisnog podrijetla

Europska komisija odobrila je registraciju „Zagorskog purana“ – autohtona pasmina purana iz Zagorja, kao hrvatski proizvod koji je dobio zaštitu zemljopisnog podrijetla kao i zaštićenu oznaku izvornosti. Registracijom naziva...
Foto: www.zagorskipuran.hr

Europska komisija odobrila je registraciju „Zagorskog purana“ – autohtona pasmina purana iz Zagorja, kao hrvatski proizvod koji je dobio zaštitu zemljopisnog podrijetla kao i zaštićenu oznaku izvornosti. Registracijom naziva proizvod se štiti od zlouporabe, oponašanja ili aludiranja na njegov naziv.

“Zagorski puran” je proizvod koji se dobiva klanjem životinja (peradi) autohtone hrvatske pasmine zagorski puran starosti od 6 do 8 mjeseci koji su uzgojeni metodom slobodnog uzgoja (ispašom) na otvorenom. Proizvodnja „Zagorskog purana“ odvija se na zemljopisnom području Hrvatskog zagorja koje obuhvaća cijelo područje Krapinsko-zagorske županije, cijelo područje Varaždinske županije te rubne dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko-zagorskom i Varaždinskom županijom odnosno općine Brdovec, Marija Gorica, Pušća, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra i Bedenica. „Zagorski puran“ je proizvod koji se uvijek konzumirao u posebnim prigodama te se i danas konzumira tijekom blagdanskih i obiteljskih proslava najčešće kao božićna i/ili uskršnja pečenka.

479c4e7eb99df2e8efc8

Uvođenjem oznaka zemljopisnog podrijetla potiče se ruralno gospodarstvo te tako pridonosi povećanju prihoda poljoprivrednika te zadržavanju stanovništva u udaljenim područjima i područjima s otežanim uvjetima gospodarenja. Na taj se način povećava i tržišna vrijednost proizvoda gospodarskih subjekata jer se jamči njihova posebnost u odnosu na druge slične proizvode ili prehrambene proizvode. Osim toga, zahvaljujući uvođenju oznake zemljopisnog podrijetla potrošači mogu donositi odluku o kupnji na temelju jasnih informacija o posebnim svojstvima proizvoda koje kupuju” istaknuo je Phil Hogan, povjerenik za poljoprivredu Europske Unije

Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira, Istarskog pršuta/Istrskog pršuta, Drniškog pršuta, Dalmatinskog pršuta i Poljičkog soparnika/Poljičkog zeljanika/Poljičkog uljenjaka još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

Hoćemo li to znati iskoristiti i prodati našim turistima kao autohtoni proizvod?

 

 

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN