Audiodizajn je trend u svijetu, a poziciju glazbe u destinaciji sve više opterećuje problem buke

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom u razdoblju od 2019. do 2021. proveo je projekt „Audiomenadžment u funkciji održivog razvoja hrvatskog turizma“.

Voditelji projekta prof. dr. sc. Christian Stipanović i izv. prof. dr.sc Diana Grgurić pripremili su priručnik "Audiomenadžment u turizmu“ kojem je cilj utvrđivanje važnosti valorizacije glazbe i zvuka u okviru održivog razvoja i upravljanja turističkom destinacijom.

Audiomenadžment kao važan alat za upravljanje zvukom i glazbom u destinaciji.

Glavni je cilj implementacije audiomenadžmenta postizanje jedinstvenog doživljaja i novih turističkih iskustava destinacije, u procesu rekoncepcije ponude i promocije koji se temelji na održivom razvoju i autohtonim vrijednostima.

Priručnik nudi prve spoznaje o audiomenadžmentu u hrvatskom turizmu i otvara temu o upravljanju zvukom i glazbom u ponudi i promociji s ciljem razvijanja novih doživljajnih vrijednosti. Analiza audiomendžmenta u hrvatskom turizmu temelji se na istraživanjima koja su provedena 2019. i 2020. godine, s ciljem dobivanja uvida u sadašnje stanje valorizacije zvuka i glazbe i scenarij razvoja u budućnosti.

Nakon održane promcije i održanog okruglog stola, porazgovarao sam s autorima - Voditelji projekta prof. dr. sc. Christian Stipanović i izv. prof. dr.sc Diana Grgurić, o značaju audiomenadžemnta u razvoju destinacije, a koji je nažalost u praktički Hravstkoj nepoznanzica. Zato je obajva priručnika od velikog značaja u našem turizmu.

izv. prof. dr.sc Diana Grgurić: Poziciju glazbe u destinaciji sve više opterećuje problem buke

Iako se nekima tema audiomenadžmenta čini kao sporednom temom, ustvari upravo je zvuk važna segment svake destinacije koji nas svakodnevno okružuje, a da toga nismo niti svjesni.

Glavni cilj implementacije audiomenadžmenta je postizanje jedinstvenog doživljaja i novih turističkih iskustava destinacije, u procesu rekoncepcije ponude i promocije koji se temelji na održivom razvoju i autohtonim vrijednostima, navodi izv. prof. dr.sc Diana Grgurić.

“Trendovi turističkoga tržišta koji potiču razvoj audiomenadžmenta su: promjena paradigme shvaćanja turizma kao ekonomije vizualnog doživljaja te definiranje mjera doživljaja putovanja kao ukupnog rezultata senzacija svih ljudskih osjetila među kojima ono slušno pretpostavlja poseban potencijal u revitalizaciji turizma na kulturnoj, ekološkoj i ekonomskoj osnovi. 

Rezultati studije Istraživanje sadašnjeg stanja upravljanja zvukom i glazbom u hrvatskom turizmu u kojoj je ispitano 195 predstavnika menadžmenta turističkih destinacija potvrđuje da postoji svijet o mogućnostima zvuka i glazbe u inoviranju ponude i potražnje (ocjena mogućnosti zvuka i glazbe je bolje ocjenjena od kvalitete ponude i promocije i uključenosti zvuka i glazbe u ponudi i promociji), no u uvjetima gdje nema dovoljno znanja o implementaciji audiomenadžmenta i raspoloživog financijskog kapitala, područje glazbe i zvuka ostaje na margini kvalitativne preobrazbe ponude i promocije na razini destinacija i poduzeća. 

Preduvjet implementacije predstavlja svijest da suvremeni turisti u uvjetima pandemije i postpandemije traže jedinstveni doživljaj prilagođen svim osjetila gdje je posebni interes usmjeren tradicijskim, autohtonim i autentičnim sadržajima.” ističe Grgurić. 

Kroz audiomenadžment možemo i trebali bi govoriti o strateškom razvoju neke destinacije, jer ako smo svjesni buke u destinaciji, onda možemo i djelovati. Od recimo buke od prometa, ciljanog sađenja određenih biljki kako bi smanjili buku, dislociranja parkinga ili uvođene zabrane prometa, definiranja glasnoće buke u destinaciji itd… 

Poziciju glazbe u destinaciji sve više opterećuje problem buke, naglašava Grgurić te dodaje kako problem buke proporcionalno raste s ponudom kako žive (live music) tako i snimljene glazbe. 

“Uz gužve, preprodaju droge, degradaciju kulturne i bio ekologije prostora, buka je jedan od istaknutih negativnih posljedica ne samo glazbenog turizma već turizma općenito. Buka se ovdje definira kao nepoželjan, glasan i nerazlučiv zvuk koji ne postoji sam za sebe, nego kao relacijski produkt nekog sistema. Bučne posljedice proizlaze iz prikrivanja reflektiranih i izravnih zvukova ljudskih aktivnosti poput pričanja, kretanja i sl., što uvjetuje redukciju akustičkog horizonta i supstituciju informacije s anti-informacijom – bukom. Audio upravljanje na načelima akustičke ekologije podrazumijeva valorizaciju zvuka i glazbe u cilju afirmacije pozitivnih i anuliranja negativnih elemenata.” navodi Grgurić.

Također, zvuk ili glazba definira destinaciju, od odabira festivala, koncerata do korištenje određenog tipa glazbe u promociji - ako je sve to sinergijski povezano onda i planski stvaramo prepoznatljivi brend destinacije? 

“U razvoju destinacije paralelno je potrebno investirati u novu ponudu i promociju (najbolji proizvod bez adekvatne promocije ne može uspjeti na tržištu kao što ni najbolja promocija ne može sakriti nedostatke ponude u uvjetima visoke osviještenosti i informiranosti turista). 

Hrvatska je prepoznata kao visoko konkurentna destinacija kvalitetnih glazbenih festivala (prije pandemije), pozitivnih primjera glazbene ponude temeljene na poduzetničkim aktivnostima entuzijasta i vizionara  (primjer Morskih orgulja u Zadru) i bogate tradicijske glazbe i baštine, ali nažalost ne postoji sustav koji bi kontinuirano, sinergijski inovirao implementaciju zvuka i glazbe u ponudu i promociju u uvjetima kada upravo akustički elementi mogu prerasti u prevagu pri izboru destinacije. 

Izbor vrsti i oblika glazbene ponude kao unikatnog elementa ili dijela integralne ponude destinacije  u sinergiji s inovativnim rješenjima uključenosti zvuka i glazbe u promociju može kreirati novu dodanu vrijednost hrvatskog turizma i inovativni brend u funkciji repozicioniranja i diferenciranja od unificirane globalizirane ponude.” zaključuje Grgurić.

prof. dr. sc. Christian Stipanović: Audiodizajn je trend u svijetu, poznat po najvišim tehnološkim, umjetničkim i estetskim zahtjevima te ulazi u ekskluzivni dizajn

Iz navedenog scvakako možemo zaključiti kako je Audiodizajn jedan od iznimno važnih sastavnica svakog brenda tj. Brenda turističke destinacije kao modela poslovnog upravljanja. 

Glazba i zvuk preuzeli su tako ne samo funkciju pojačavanja doživljaja nego i reprezentiranja identiteta i vrijednosti destinacije putem sve rasprostranjenijega promotivnog oblika – zvučnoga zaštitnog ​znaka – audiobrenda, naglašava Stipanović te dodaje kako Audiodizajn je trend u svijetu, poznat po najvišim tehnološkim, umjetničkim i estetskim zahtjevima te ulazi u ekskluzivni dizajn. 

“Riječ je o kreiranju zvuka prostora s ciljem njegove personalizacije koja je usklađena s njegovom osnovnom funkcijom. ​Audiodizajniranje jedna je od recentnijih praksi, koja udovoljava težnji za stvaranjem doživljajnih vrijednosti kojih je zvučni medij jedini medij ili pak jedan od medija u (više)osjetilnom (multisenzornom) angažmanu”, istaknuo je Stipanović.

Na pitanje pozitivni primjer destinacije koja nam može biti kao “svjetionik” kojim putem krenuti, Stipanović navodi kako pozitivnih primjera ima puno, ali svjetionik se gradi po vlastitim željama i mogućnostima. “Tako je recimo Liverpool kao LUNESCO-ov grad glazbe, poznat po četvorici momaka Beatlesa koji su zauvijek promijenili svijet glazbe, učinili da niti jedan turist ne može napustiti Liverpool a da nije napravio izlet u The Beatles Story na Albert Docku gdje se upoznaje s fascinantnim memorabilijama ovih glazbenika.

Tu je zanimljiv i primjer Kube, odnosno Havane koja je brendirala svoju latino glazbu, nadalje Beča koji je izgradio interaktivni glazbeni muzej i tako značajno ojačao brend grada (glazbene) kulture. Sve to, u smislu bogatog i zanimljivog kulturnoglazbenog naslijeđa imamo i mi, no, činjenica je, kako nedovoljno ga iskorištavamo u svrhu brendiranja svog turizma.” govori Stipanović.

Iz rezultata analize audiomenadžmenta na primjeru 195 hrvatskih mikrodestinacija ističe se kako ne postoje strateški dokumenti o razvoju glazbe i zvuka, te kako ne postoji koordinacija u kreiranju glazbene ponude kako unutar same destinacije tako ni između destinacija.

To je velik problem, pogotovo ako znamo kako je Hrvatska destinacija glazbenih festivala i koliko oni znače za naš turizam?

Rezultati analize audiomenadžmenta na uzorku 195 hrvatskih mikrodestinacija otkrivaju da čak 97,4% anketiranih turističkih zajednica nema višegodišnji plan razvoja glazbe u ponudi i destinaciji kao samostalni dokument koji koriste za godišnji plan što dokazuje da se glazbom i zvukom ne upravlja ili se stihijski upravlja (iako 63,1% anketiranih turističkih zajednica imaju strateški dokument razvoja turizma), navodi Stipanović rezultate istraživanja te naglašava kako područje audiomenadžmenta nije uključeno u ključni strateški dokument hrvatskog turizma kao ni u strateške dokumente na razinama destinacija i mikrodestinacija (osim u izoliranim slučajevima). 

“Ne postoji dovoljna koordinacija između menadžmenta susjednih mikrodestinacijama čak ni u definiranju termina ključnih evenata koji se preklapaju, a pogotovo nema komunikacije o sustavnim modelima valorizacije zvuka i glazbe (naglasak na tradicijskoj glazbi) i njihovoj transformaciji u prepoznatljive oblike ponude (glazbeni festivali). Prioritet razvoja glazbene ponude i promocije je sinergijsko povezivanje svih dionika uključujući domicilno stanovništvo kao prezentatora lokalne kulture i glazbe, ali i turista kao sukreatora ponude u kreiranju nove vrijednosti s konkretnim prednostima za dionike, turiste i turističke destinacije.” istaknuo je Stipanović.

Koji bi bili ključni problemi u valorizaciji zvuka i glazbe u ponudi i promociji hrvatskoga turizma - sukladno vašem istraživanju i komunikaciji s terenom? Edukacija ili razvoj svijesti kao prvi preduvjet shvaćanja značaja Audiodizajn za svako turističku destinaciju? Upravo je to najveća a vrijednost audiomenadžmenta u turizmu? 

Na temelju analize audiomenadžmenta na primjeru 195 predstavnika menadžmenta destinacija definirani su razni problemi u valorizaciji zvuka i glazbe u ponudi i promociji hrvatskog turizma. 

Stipanović navodi kako se valorizacija temelji na izdvojenim inicijativama, razvoj se odvija spontano, u ovisnosti o potrebi i trenutku te kako ne postoji koordinacija u kreiranju glazbene ponude kako unutar same destinacije tako ni između destinacija niti postoje strateški dokumenti o razvoju glazbe i zvuka. 

“Ključni problemi upravljanja su: nedostatak znanja o načinima i mogućnostima valorizacije glazbe i zvuka, nedovoljno strateško promišljanje, neusklađenost glazbenih programa i nepovezanost s ponudom i imidžem destinacije, nedostatak privatne inicijative, nedostatak financija i nedovoljno praćenje i kontrola. U implementaciji audiomenadžmenta primarna je svijest o mogućnostima zvuka i glazbe u kvalitativnoj transformaciji hrvatskog turizma nadograđena na kontinuiranoj edukaciji gdje se upravljanju glazbe treba pristupiti na temelju kontinuiranog stjecanja specifičnih znanja i istraživanju tržišta, ali i na temelju sinergijskog povezivanja svih dionika u generiranju nove vrijednosti hrvatskog turizma na svim razinama”, zaključiuje Stipanović.

Priručnik je objavljen u interaktivnom e-obliku, a možete ga proučiti i preuzeti OVDJE: AUDIOMENADŽMENT U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA HRVATSKOG TURIZMA