kolendovanje

Dubrovačko kolendavanje proglašeno zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom

Temeljem Rješenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Kolendavanje u gradu Dubrovniku ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i kao takvo upisat će se u...

Temeljem Rješenja Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Kolendavanje u gradu Dubrovniku ima svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra i kao takvo upisat će se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U obrazloženju ovog rješenja, između ostalog, stoji kako je kolendavanje u gradu Dubrovniku običaj božićnog ciklusa kad grupa čestitara, kolendara na Badnjak i Staru godinu obredno obilazi kuće izvodeći čestitarsku pjesmu kolendu, s ili bez instrumentalne pratnje, za uzvratno čašćenje domaćina hranom, pićem slasticama i darivanjem novcem, voćem i slatkišima.

Dubrovačka kolenda ubraja se u gradske kolendarske pjesme čiji tekst počiva na tradicijskim primorskim motivima, ali naglašava urbanost, motive svakodnevice, čuva lokalne jezične osobitosti, mediteranski glazbeni stil, a u tipski tekst kolende dodan je često pokoji šaljiv ili satirički stih poznata ili nepoznata autora, nerijetko upućen određenoj, u zajednici poznatoj osobi.

U dubrovačkoj kulturnoj i povijesnoj tradiciji kolendavanje je prvi puta zabilježeno u statutarnim odredbama 1272. godine, kao tip čestitanja knezu i crkvenim velikodostojnicima na Badnju večer i Staru godinu, što je ujedno i prvi spomen usmene, pučke kolende.

Običaj uključuje sve stanovnike Grada svih dobnih skupina, osobito djece, osiguravajući prijenos i čuvanje tradicije. Kolendavanje, upisano duboko u kulturnu sliku stare gradske jezgre, i danas tvori jedinstveni blagdanski duh Grada i njegove okolice te se svojim osobitostima može uvrstiti u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske – zaključno stoji u Rješenju Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Običaj kolendavanja u Dubrovniku sačuvan je do danas u dvama oblicima: kao ophod čestitara po kućama i javni ophod gradskim ulicama. Oba oblika dubrovačke kolende na Badnji dan i Staru godinu postali su važni identitetski zavičajni označitelji, poveznica zajednice i živa baština do danas, što je prepoznalo i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske uvrstivši običaj dubrovačkog kolendavanja u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara.

Naslovna fotografija: Grad Dubrovnik

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN