Europsko vijeće je dalo konačno odobrenje za novi Zakonik o schengenskim granicama, pravilnik EU-a koji se bavi upravljanjem unutarnjim i vanjskim granicama, kao i pravilima koja uređuju graničnu kontrolu osoba koje prelaze vanjske granice EU-a. Reforma je ključna u tome da schengensko područje postane otpornije na sadašnje i buduće krize na njegovim vanjskim granicama. Također osigurava da ljudi koji žive i putuju u Europskoj uniji mogu u potpunosti uživati u prednostima putovanja bez granica.
Uredba uvodi mogućnost usvajanja mjera na razini EU-a kojima se ograničava pristup državljana trećih zemalja u EU u slučaju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu velikih razmjera. Također se uspostavlja postupak prijenosa koji će pomoći u rješavanju sekundarnog kretanja migranata (iz jedne države članice u drugu) i nudi rješenja za situacije instrumentalizacije migracije. Pojašnjenja pravila o ponovnom uvođenju graničnih kontrola osigurat će da one ostanu posljednja mjera.
"Putovanje Schengenskom zonom bez graničnih provjera jedno je od glavnih postignuća EU-a. Izglasavanjem ažuriranja dali smo državama članicama alate za održavanje putovanja bez granica unutar schengenskog područja, istovremeno osiguravajući vanjske granice, rješavajući neregularne migracije i rizike za javno zdravlje", rekla je Annelies Verlinden, belgijska ministrica unutarnjih poslova.
Glavni elementi
U slučaju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu velikih razmjera, nova pravila daju mogućnost – nakon odluke Vijeća – uvođenja usklađenih privremenih ograničenja putovanja na vanjskoj granici EU-a. Tijekom pandemije COVID-19, EU je mogla izdati samo neobvezujuće preporuke u pogledu ograničenja putovanja u zemlje članice. Osim ograničenja putovanja, Vijeće također može nametnuti testiranje, karantenu i samoizolaciju te druge zdravstvene mjere za građane koji nisu državljani EU-a, a koji ulaze u EU.
U cilju borbe protiv instrumentalizacije migracija, izmijenjeni Zakonik o schengenskim granicama ponudit će državama članicama mogućnost ograničenja broja graničnih prijelaza ili smanjenja njihovog radnog vremena te omogućiti pojačane mjere nadzora granice.
Revidirani Zakonik o schengenskim granicama pojašnjava postojeći okvir za ponovno uvođenje i produljenje kontrola unutarnjih granica, što je moguće kada postoji ozbiljna prijetnja javnoj politici ili unutarnjoj sigurnosti. Države članice trebat će procijeniti nužnost i proporcionalnost ove odluke te ocijeniti ne mogu li se ciljevi kojima se teži postići na druge načine.
Štoviše, revidirana uredba utvrđuje maksimalno trajanje tijekom kojeg se te kontrole na unutarnjim granicama mogu održavati. Kontrole unutarnjih granica, prije ponovnog uvođenja, mogu ostati na snazi najviše dvije godine. U iznimnim situacijama, unutarnje granične kontrole mogu se produžiti za dodatnih šest mjeseci, s mogućnošću obnavljanja jednom u ukupnom trajanju od jedne godine.
Mogućnost korištenja alternativnih mjera, koje se obično sastoje od policijskih provjera i prekogranične suradnje, trebala bi potaknuti države članice da znatno ograniče ponovno uvođenje privremenih graničnih kontrola. Te se mjere moraju jasno razlikovati od sustavnih provjera osoba na vanjskim granicama.
Dodatno, novi postupak transfera omogućit će državi članici da državljane trećih zemalja koji su uhićeni u pograničnom području i ilegalno borave na njezinom teritoriju prebaci u državu članicu iz koje su stigli izravno. Privođenje bi se trebalo odvijati u kontekstu okvira bilateralne suradnje.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Izravno je primjenjiv u zemljama EU.
Izvor: Europsko vijeće