Eurostat: Kako Europljani obično putuju i troše tijekom proljeća i ljeta

Turistička industrija trenutno je najpogođenija zbog utjecaja epidemije Covid-19, te je među prvim industrijama koja je stala i koja će se najduže oporavljati. Kako bi procijenili potencijalni gubitak koji...

Turistička industrija trenutno je najpogođenija zbog utjecaja epidemije Covid-19, te je među prvim industrijama koja je stala i koja će se najduže oporavljati.

Kako bi procijenili potencijalni gubitak koji će turistički sektor doživjeti zbog ovih ograničenja, Eurostat je izdvojio bazične brojke iz prethodne dvije godine za razdoblje ožujak-lipanj i srpanj-kolovoz na razini cijele EU.

U svrhu ove analize, sezona „vrhunca ljeta“ ne obuhvaća lipanj, već se usredotočuje na dva mjeseca (srpanj i kolovoz) koji se preklapaju s glavnom blagdanskom sezonom u većini država članica.

Proljeće i ljeto najpopularnije su sezone u europskoj turističkoj industriji. U 2019. godini, broj noćenja i nerezidenata u turističkim smještajnim objektima EU tijekom proljeća i vrhunca ljetne sezone iznosio je gotovo jednu trećinu (32%) godišnjeg ukupnog broja noćenja.

Udio noćenja u tim smještajnim objektima bio je posebno visok u mjesecu lipnju za proljetnu sezonu i iznosio je 11% godišnjeg ukupnog broja, kao i u mjesecima srpnju (15%) i kolovozu (17%). Sličan trend primjećen je i za stanovnike i za nerezidente posjećenih zemalja.

Udio zemalja članica proljetne sezone u godišnjem turističkom smještaju relativno je sličan, u rasponu od 24% u Hrvatskoj i 27% u Bugarskoj do 35% na Cipru, Luksemburgu, Malti i Nizozemskoj. U jeku ljetne sezone taj se udio kretao od 23% na Malti do 58% u Hrvatskoj.

390 milijuna putovanja u proljeće, 270 milijuna putovanja tijekom vrhunca ljetne sezone

U proljeće 2018. godine stanovnici EU ostvarili su gotovo 390 milijuna turističkih putovanja, što predstavlja 34% godišnjeg ukupnog broja. Tijekom tih putovanja, skupili su preko 1,8 milijardi noćenja i potrošili 170 milijardi eura.

Više od dvije trećine (70%) putovanja bilo je u zemlji prebivališta, dok je 22% bilo putovanja u druge države EU, a 8% na odredišta izvan EU. Sličan obrazac uočen je za putovanja tijekom cijele godine, uključujući i tijekom vrhunca ljetne sezone.

U ljeto 2018. godine stanovnici EU-a ostvarili su preko 270 milijuna putovanja, što čini 24% godišnjeg ukupnog broja. Ta putovanja iznosila su preko 1,9 milijardi noćenja i gotovo 138 milijardi eura turističke potrošnje.

Španjolska i Italija su glavna odredišta za posjetitelje unutar EU

Preferirane europske destinacije izvan EU-a bile su: Španjolska, Italija te u manjoj mjeri Francuska i Njemačka, koje su zajedno činile 49% putovanja unutar EU tijekom proljeća 2018. i 45% ljeti.

Od ožujka do lipnja, Austrija je dominirala u top 5 najpovoljnijih odredišta unutar EU, a u srpnju i kolovozu Hrvatska je bila među najpopularnijim destinacijama za turiste iz EU-a.

Stanovnici Belgije radije su putovali u inozemstvo, gdje je velika većina putovanja tijekom proljetne i špice ljetne sezone bila izvan zemlje prebivališta (79%).

Na drugom kraju ljestvice, stanovnici u Rumunjskoj i Španjolskoj preferirali su putovanje u svoju zemlju prebivališta u proljeće, čineći tako 94%, odnosno 90% domaćih putovanja.

Tijekom ljeta to se odnosilo i na Grke, Rumunje, Portugalce i Španjolce, koji su većinu svojih turističkih putovanja proveli unutar svoje zemlje prebivališta (95%, 91%, 90% i 89%).

Ova kao i narednih par godina regionalna putovanja će biti u fokusu

Svakako kako će ova izvanredna situacija ostaviti razne posljedice na ponašanje turista te kako će se turistički sektor promijeniti. Jedno je sigurno, više će se putovati unutar Europe, a auto i vlak će biti dominantni prijevozi, dok će avio promet znatno pasti.

Više će biti vikend putovanja, a izbjegavat će se veliki centri. Tražit će se aktivni odmor u ruralnom i kontinentalnom prostoru. Svijest o organskoj i ekološkoj hrani će znatno porasti, kao i potražnja za istim. Digitalizacija će odigrati ključnu ulogu, kao i mobilno plaćanje.

S druge strane, turizam je ovaj put direktno i duboko pogođen, te iako se inače brzo oporavi, ovaj put o početku oporavka možemo pričati tek kada se pronađe lijek. Od tog trenutka čeka nas 3-5 godina oporavka, kako bi se globalna putovanja vratila na iste brojke kao do sada.

Prevelike ovisnost o turizmu nažalost skupo će koštati Hrvatsku, no kako svaka kriza nudi i priliku, ovo svakako nije vrijeme za pognuti glavu, nego zasukati rukave i definirati novu turističku paradigmu na zdravim i održivim temeljima. Razmišlja li se o nekoj našoj novoj turističkoj priči?

Također, faktor koji je izuzetno važan je domaća potrošnja tj. domaći turisti, a ne tolika ovisnost o stranim turistima. Recimo u Njemačkoj i Austriji imaju naviku, ali i financijsku moć, da generiraju domaća putovanja tijekom cijele godine, pa će se samim time i puno prije oporaviti, dok u Hrvatskoj, prvenstveno zbog lošije financijske situacije smo izuzetno ovisni o stranim turistima – što je u trenutnoj situaciji dodatno negativni faktor.

Također, kako se popuštaju mjere u cijeloj Europi, tako se i budi ekonomija, te će sve države poticati i komunicirati upravo domaću potrošnju, kako bi građani kupovali i putovali lokalno. Logično, imperativ je što prije pokrenuti lokalnu ekonomiju. Optimistične procijene govore kako se ove godine očekuje 25-30% prošlo godišnjeg prometa.

Kako se analiza Eurostata fousirala na “proljetni i ljetni turizam”, valja istaknuti kako su nama najbitniji upravo sedmi, osmi i deveti mjesec, gdje se ostvaruje 63 posto ukupnog prometa.

Ispred turističkog sektora dolaze izazovni trenutci, a kao i u svemu, brže će se oporaviti oni koji se bave strateškim i tržišnim razvojem.

Izvor: Eurostat

Povezane vijesti: