Hoće li se ikada turizam vratiti u istom obliku kao prije pandemije? Zaključak se nameće sam po sebi

Era prije Covida i era poslije Covida „Bog dao imao pa nemao“, jedna je od najtežih kletvi. Tu spoznaju otkrivamo svakim danom sve više. Turistički promet se i nakon...

Era prije Covida i era poslije Covida

„Bog dao imao pa nemao“, jedna je od najtežih kletvi. Tu spoznaju otkrivamo svakim danom sve više. Turistički promet se i nakon godinu dana ne oporavlja, dapače, svijet se po tom pitanju nalazi gotovo na istim pozicijama kao u ožujku 2020.

Teza da se „nova era“ broji kao „post Covid era“ od trenutka kada će „era prije Covida“ postati prošlost lansirana je na nedavno održanom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Već sama ova teza ostavlja dojam složenosti, dramatičnosti vremena u kojemu živimo. Želi se reći da svijet više neće biti isti kao prije „Corona ere“.

U opisu novonastalih okolnosti sve se više spominju novo kovane riječi poput „slowbalisationa“ umjesto „globalisationa“. Sve se češće govori i o novom turizmu kao „slow tourism“. Usporavanje je evidentno, avio promet je na svjetskoj razini pao na volumen prometa sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kružna putovanja brodom su pretrpjela gubitak prometa veći od 90%, a prije Corona pandemije su imala godišnje i preko 30 milijuna putnika. Bankrotirala su i brodogradilišta na sjeveru Njemačke koja su gradila brodove za kružna putovanja. Kruzing kompanije gomilaju gubitke baš kao i avio kompanije i veliki turoperateri.

Uz svu moguću pomoć koju dobivaju, pitanje je na kraju tko će o(p)stati, a tko ne. Slično se događa i s velikim hotelskim kućama. I tu se događaju promjene vlasništva a ozbiljno restrukturiranje tek predstoji. U teškom su položaju i mali poslovni subjekti, na dnevnoj bazi nestaju s poslovne scene. O njima se manje govori i piše jer su „nevidljivi“.

Corona kriza donosi velike promjene u destinacijama koje su proglašavane kao epicentri neželjenog „overtourisma“. Jedan od njih je Venezia. Ove godine je po prvi puta u svojoj povijesti održala svoj znameniti karneval u „online varijanti“. Nije bilo dobro kada je bilo previše turista, ali ni sada nije dobro, kada ih gotovo uopće nema. Slično se događa s našim Dubrovnikom i mnogim poznatim turističkim „mekama“.

Prema ISNARTu (Talijanski institut za turizam) Italija je u 2020. izgubila 50 milijardi eura prihoda od turizma, a u prvom kvartalu ove godine zbog izostanka skijaške sezone već je izgubila koliko Hrvatska ukupno zaradi u dobrim turističkim godinama – 10 milijardi eura. Prema podacima talijanske gospodarske komore taj će se trend nastaviti. Zbog situacije s pandemijom, već je otkazano 80% svih rezervacija za Uskrs.

Milenijci su postali prevladavajući turistički putnici

Nedavno istraživanje marketinške agencije Selligent pokazalo je da je čak 83% milenijaca spremno podijeliti svoje podatke na internetu s ciljem što više personalizirane turističke ponude od strane ponuđača. Većina milenijaca vjeruje da su personalizirana putovanja daleko aktivnija od standardnih paket aranžmana. Putnici su sve svjesniji i o štetnim utjecajima putovanja na okoliš.

Podaci pokazuju također da se između srpnja i listopada 2020. čak petina turističkih putnika diljem svijeta odrekla internacionalnih putovanja. Covid je samo ubrzao tu tranziciju ciljeva putovanja, pravi razlozi leže u jačanju ekološke svijesti putnika. Prošlog ljeta su i Talijani kao i mnogi drugi turisti putnici, pri odabiru cilja putovanja na prvo mjesto stavili sigurnosne razloge (njih čak 81%). Sportske aktivnosti, aktivni turizam je bio prvi razlog putovanja. Ove promjene će ostati na snazi i u „post Covid eri“, prema mišljenju stručnjaka.

Jaka želja za povratak na staro

Jedno drugo istraživanje konzultantske kuće „Deloitte Italije“ pokazuje  da za ponovno pokretanje turizma neće biti dovoljna samo virtualna rješenja koja smo koristili u Covid krizi. Ponuda će morati biti prilagođena svakom putniku prema njegovim preferencijama. Morati će se nuditi manje poznate destinacije, one koje ne nose obilježja masovnog turizma. Morati će se više nuditi sela, manja mjesta, nepoznati ruralni krajevi.

Istraživanje također  potvrđuje da samo 13% ispitanika preferira digitalne usluge poput virtualnih posjeta muzejima dok 44% ispitanika preferira hibridni model. Ovo upućuje na to da ipak tehnologija neće u potpunosti nadvladati ljudski potencijal već da će se tehnologija zadržati kao vrlo važna podrška turističkim putovanjima, u opsegu većem i značajnijem nego u „eri prije Corone“.

Zaključak se nameće sam po sebi

Trendovi koje smo pratili posljednjih godinu dana, uz ove rezultate istraživanja, upućuju na snaženje individualnih personaliziranih putovanja, putovanja manjih grupa nasuprot velikim masovnim putovanjima u standardnim paket aranžmanima. Putovat će se više lokalno, regionalno, kontinentalno, manje internacionalno i interkontinentalno. Putovanja će sve više biti aktivna, pustolovna, doživljajna. Ovim će se trendovima morati prilagoditi svi u lancu opskrbe turističkih putovanja, od prijevoznika do pružatelja usluge smještaja, ugostitelja, kulturnih i zabavnih događanja…

Pratimo, učimo i prilagođavamo se putem. Nema nam druge.

Glasno razmišljanje: Nedo Pinezić, www.nedopinezic.com

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN