Hrvatska ima najveći omjer najposjećenijeg i najmanje posjećenog mjeseca u godini na razini EU

Hrvatska je na visokom osmom mjestu po broju ostvarenih noćenja ( prema podacima iz 2018.godine ) promatrano po zemljama članicama EU. Ispred se nalaze Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka, Austrija,...

Hrvatska je na visokom osmom mjestu po broju ostvarenih noćenja ( prema podacima iz 2018.godine ) promatrano po zemljama članicama EU. Ispred se nalaze Španjolska, Francuska, Italija, Njemačka, Austrija, Grčka i Nizozemska.

No, jedna od glavnih boljki hrvatskog turizma je izrazito izražena sezonalnost, što predstavlja veliki problem u poslovanju i danjem razvoju.

Prema podacima analize “Regionalni aspekt turističke sezonalnosti” koju je izradio HGK, prikazana je sezonalnost hrvatskog turizma. U ovoj je analizi pomoću broja ostvarenih turističkih noćenja u komercijalnim objektima i broja hotela i kampova prikazana prostorna i vremenska koncentriranost hrvatskog turizma.

Najveći udio u noćenjima cijele godine i dalje imaju srpanj i kolovoz, koji zajedno čine oko 60% noćenja cijele godine. Visina toga postotka ogleda se pri usporedbi s drugim europskim mediteranskim zemljama (prosjek šest mediteranskih zemalja iznosi 34,6%), gdje Hrvatska ima kudikamo najveći udio.

Shodno tome, Hrvatska ima i kudikamo najveći omjer najposjećenijeg i najmanje posjećenog mjeseca u godini kada se promatra EU. Naime, prema podacima Eurostata, na razini cijele EU se u najjačem mjesecu (u 2018. godini je to bio kolovoz) ostvari oko četiri puta više noćenja nego u najslabijem mjesecu (u 2018. godini je to bila veljača), dok se u Hrvatskoj u kolovozu ostvari u prosjeku 58 puta više noćenja (u 2018. godini 55,7 puta) nego u siječnju (u 2018. to je iznimno bila veljača).

Hrvatski turizam izraženo je sezonskog karaktera, a zbog važnosti turističke djelatnosti i višegodišnjih povoljnih turističkih trendova u ovoj smo analizi detaljnije prikazali tu sezonalnost. Naime, Hrvatska je prema podacima Europskog statističkog zavoda, Eurostat-a, po broju ostvarenih noćenja u „hotelima i sličnim objektima, odmaralištima i sličnim objektima za kraći odmor te kampovima i prostorima za kampiranje“ na relativno visokom osmom mjestu među zemljama članicama EU, a ostvaruje devizni prihod od turizma koji je svojim iznosom veći od BDP-a gotovo svih hrvatskih županija zasebno (izuzev Grada Zagreba). Ipak, uspjeh hrvatskog turizma znatnim je dijelom ograničen prostornom i vremenskom koncentriranošću. Ta koncentriranost u ovoj je analizi prikazana na razini županija i to podacima o broju ostvarenih noćenja te brojem hotela i kampova.“

Foto: Jacek Abramowicz, Pixabay.com

Izražena sezonalnost hrvatskoga turizma uzrokuje, među ostalim, velik pritisak na komunalnu infrastrukturu zbog gotovo istovremenog dolaska velikog broja turista. Prema izračunu, raspon povećanja broja stanovnika u kolovozu 2019. godine na temelju noćenja turista u šest primorskih županija, kretao se od 43% u Splitsko- dalmatinskoj do 126% u Istarskoj županiji. U srpnju su ta povećanja bila nešto manja pa se raspon kretao od 38% u Splitsko-dalmatinskoj do 112% u Istarskoj županiji.

U ovoj je analizi pomoću broja ostvarenih turističkih noćenja u komercijalnim objektima i broja hotela i kampova prikazana prostorna i vremenska koncentriranost hrvatskog turizma. Neki podaci upućuju na smanjivanje te koncentriranosti, no ona je još uvijek prisutna u znatnoj mjeri. Podacima o broju ostvarenih turističkih noćenja u komercijalnim objektima prikazano je da županije Jadranske Hrvatske uglavnom ostvaruju relativno visoku razinu noćenja, no to se bilježi u vrlo malom broju mjeseci u godini, dok županije Kontinentalne Hrvatske uglavnom imaju relativno nisku sezonalnost uz nisku razinu broja noćenja.

Na kraju analize zaključuju kako s obzirom na slabu vremensku i prostornu iskorištenost hrvatskog turističkog potencijala te na turističku potražnju (u Hrvatskoj i svijetu), još uvijek postoji velik potencijal za ostvarivanje veće financijske koristi od turizma. Veća bi financijska korist donijela, među ostalim, i povećanje gospodarske aktivnosti i zaposlenosti u svakoj županiji jer turizam može povoljno utjecati na niz drugih djelatnosti.

Cijelu analizu pročitajte u prilogu.

PRILOG: HGK / REGIONALNI ASPEKT TURISTIČKE SEZONALNOSTI

Naslovna fotografija: Pixabay.com

Povezane vijesti: