Hrvatska “ofenziva” na kulturne rute

Hodočasnička kulturna ruta Santiago de Compostela privukla je čak 350.000 putnika 2019. godine i primjer je kako dobra priča i tradicija mogu biti turistički magnet i pronaći put do...

Hodočasnička kulturna ruta Santiago de Compostela privukla je čak 350.000 putnika 2019. godine i primjer je kako dobra priča i tradicija mogu biti turistički magnet i pronaći put do medija i popularne kulture. Hrvatska je krenula tim putem uključivanjem u 13 međunarodnih kulturnih ruta Vijeća Europe. Po broju ruta u kojima sudjeluje je na drugom mjestu na području Jadransko-jonske regije.

Što su Kulturne rute Vijeća Europe?

Program Kulturne rute Vijeća Europe pokrenut je 1987. godine s ciljem predstavljanja zajedničke kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te oblikovanja zajedničkog kulturnog prostora. Program je do sada iznjedrio 40 međunarodnih ruta i promiče održivi razvoj, obrazovanje, kulturnu razmjenu, čuva prirodnu i kulturnu baštinu te obogaćuje turističku ponudu i produžuje turističku sezonu. Gotovo 90% ruta prolazi ruralnim područjima, čime program oživljava zanimanje za manje poznate destinacije i u njima potiče lokalni i regionalni kulturni, društveni i ekonomski razvoj.

Prva ruta koja je dobila taj status bio je Hodočasnički put Santiago de Compostela ili Put Sv. Jakova, utemeljena na tradiciji koja počinje u 10. stoljeću. Put izvorno dug 769 kilometara oko 94% putnika i turista prelazi pješice, ali i na biciklima, u invalidskim kolicima, na konjima ili magarcima. O ruti je snimljen film “The Way” s Martinom Sheenom u glavnoj ulozi, hodočasnici na društvenim mrežama objavljuju svoja iskustva, a ispisan je i ogroman broj stranica putopisa, što sve doprinosi njenoj promociji. Od 1986. do 2019. broj registriranih hodočasnika narastao je čak 193 puta zahvaljujući promidžbi koju ruta dobiva kao Kulturna ruta Vijeća Europe.

Hrvatska je 2019. godine bila izuzetno aktivna. Pridružila se Vinskoj kulturnoj ruti koja prolazi kroz čak 20 europskih zemalja. Grad Ozalj, kao grad hrvatske slikarice Slave Raškaj uključio se u Rutu impresionizma, koja povezuje naselja u kojima su živjeli i stvarali europski slikari impresionisti. Hrvatska je ušla i u Europsku rutu industrijskog nasljeđa i Rutu Željezne zavjese. Prošle godine aktivnosti su se, razumljivo, usporile ili privremeno ugasile, a očekivanim smirivanjem pandemije ponovo bi se trebale pokrenuti.

Prva ruta koja bi polaznu točku imala u Hrvatskoj trebala bi postati Dunavska ruta željeznog doba. Zastupa ju Arheološki muzej u Zagrebu, a tema rute su nalazišta željeznog doba. Ruta je razvijena je u partnerstvu institucija iz Austrije, Hrvatske, Mađarske, Slovačke i Slovenije uz podršku projekta Routes4U Vijeća Europe.

Ruta rimskog naslijeđa kulturna je ruta koja bi ishodište također trebala imati u Hrvatskoj. Kao krovna ruta trebala bi obuhvatiti i Rutu rimskih careva, a za nju je napravljeno istraživanje i studija izvedivosti.

Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo” predložila je ustanovljenje Rute Nikole Tesle. Uključivala bi nekoliko hrvatskih i europskih gradova u kojima se školovao, stvarao i poslovao Tesla. Iako je koncept bio vrlo zanimljiv, ruta za sada još nije certificirana.

Hrvatska sudjeluje i u široj javnosti još uvijek nedovoljno poznatima: Ruti maslinova drveta, Ruti sv. Martina, Destinaciji Napoleon, Feničanskoj ruti, Kulturnoj ruti ATRIUM – Arhitektura totalitarnih režima 20. stoljeća u sjećanju na urbani razvoj Europe interpretirane u svrhu promicanja ljudskih prava i demokracije i Europskoj ruti židovskog nasljeđa.

Hrvatski prioriteti su masline i arheološki potencijal

U Rutu europskih groblja koja povezuje 180 groblja u 22 europske države uključeno je i šest hrvatskih groblja. Nadalje, Daruvar je postao dio Rute povijesnih termalnih gradova sa svojom više od 2000 godina dugom tradicijom korištenja geotermalnih izvora i jedinstvenim arhitektonskim stilom. Ministarstvo turizma i sporta odabralo je Rutu maslinovog drveta i Rutu rimskog naslijeđa kao rute koje će intenzivnije razvijati u sljedećem razdoblju.

Ruta maslinovog drveta predstavlja inovativni koncept interkulturalnog dijaloga i aktivnosti usmjerenih na Mediteran i motiv maslinovog drveta, univerzalnog simbola mira, vrednovanje i očuvanje njegova nasljeđa te stvaranje sinergije nasljeđa, turizma i održivog razvoja. Ruta rimskog naslijeđa obuhvaća svih devet EUSAIR zemalja i promiče arheološki turizam. Oko 40 arheoloških lokaliteta na budućoj ruti uključuju graditeljsko i arhitektonsko naslijeđe rimskog doba koja su imala utjecaj i na suvremeni oblik življenja.

Atraktivnost kulturnih ruta je u autentičnom doživljaju

Kulturne rute omogućavaju kreativni pristup koji posjetitelje uključuje i tako pojačava doživljaj sudjelovanjem u aktivnostima karakterističnim za destinaciju. Do izražaja dolazi posebno nematerijalna baština jer turisti na zanimljiv i uključiv način stiču znanja i vještine od domaćina dok plešu, pjevaju, slikaju, stiču vještine starih zanata ili saznaju o kulinarskim specijalitetima.

Usredotočujući se na lijepu priču uz najbolju tradiciju pričanja priča, odnosno “storytelling”, kulturne rute su snažan alat teritorijalnog i kulturnog marketinga, lokalnog i globalnog. Lokalnu baštinu povezuju sa širim prekograničnim i međunarodno orijentiranim projektom. Takav se utjecaj opisuje složenicom “glokalni” jer može imati utjecaja na makroregionalnoj razini.

Istraživanja pokazuju kako sve više turista nalazi motivaciju i izazov u tome da rutu prođu tijekom jednog putovanja. Unatoč želji, mnogi ne mogu odvojiti više tjedana za svoje istraživanje. Ali za njih je dobra vijest kako se ovakve rute, čija se dužina broji u stotinama ili tisućama kilometara, mogu prolaziti po etapama tijekom nekoliko godina.

Hrvatska u partnerstvu sa zemljama Jadransko-jonske regije u sklopu EUSAIR strategije traži najprivlačnije priče i doživljaje za sve brojnije kulturne turiste i istraživače koji su u potrazi za novim i nedoživljenim spremni prijeći “sedam gora i sedam mora”. S obzirom na kulturno bogatstvo Jadransko-jonske regije, priča i tragičnih i predivnih ima u izobilju, samo ih na atraktivan način treba ispričati i ponuditi.

Autori: Biljana Bekić, Andrija Rudić
Infografike: Andrija Rudić

Naslovna fotografija: Turistička zajednica grada Vinkovaca

 

Povezane vijesti:

Hrvatski HR English EN