Ilok okupio predstavnike 16 zemalja: Europske vinske rute kao prilika za razvoj ruralnog turizma

Međunarodna konferencija u Iloku otvorila je pitanja razvoja vinskih destinacija, povezivanja lokalnih proizvođača i turističkog sektora te uloge europskih kulturnih ruta u stvaranju novih gospodarskih prilika za ruralna područja.

Vinski turizam posljednjih se godina sve više razvija kao turistički proizvod koji nadilazi tradicionalne posjete vinarijama i degustacije vina. Povezivanje vinogradarstva, gastronomije, kulturne baštine, lokalnih proizvođača i turističkih usluga otvara mogućnost razvoja cjelovitih destinacijskih doživljaja, osobito u ruralnim područjima u kojima turizam može pridonijeti diversifikaciji lokalnog gospodarstva.

Upravo je takav pristup u središtu međunarodne konferencije „Europski vinski krug kao pokretač razvoja turizma“, koja se od 9. listopada održava u Hotelu Dunav u Iloku i okuplja predstavnike 16 zemalja, stručnjake iz područja turizma, vinogradarstva i vinarstva, predstavnike europskih institucija, turističkih zajednica, razvojnih agencija, lokalnih akcijskih grupa i akademske zajednice.

Konferencija je dio četverodnevnog međunarodnog susreta i Glavne skupštine europske kulturne rute Iter Vitis, koji se od 8. do 11. listopada održavaju u Iloku. Program je usmjeren na razvoj održivog vinskog turizma, povezivanje europskih vinskih regija, razmjenu znanja i stvaranje novih prilika za gospodarski razvoj ruralnih područja. Odabir Iloka za domaćina međunarodnog susreta povezan je s njegovom dugom vinogradarskom i vinarskom tradicijom, ali i potencijalom hrvatskog Podunavlja za razvoj eno-gastronomskog i kulturnog turizma. Povijesna jezgra, stari vinski podrumi, vinogradarski krajolik i lokalna gastronomija čine osnovu turističke ponude koja može povezivati više različitih motiva dolaska.

Sudionici međunarodnog susreta već su prvoga dana programa obišli povijesnu jezgru Iloka i stare iločke vinske podrume, nakon čega je održan prijem dobrodošlice u Vinariji KAST.

Vinski turizam kao poveznica lokalnog gospodarstva i turističke ponude

Jedno od važnijih razvojnih pitanja vinskog turizma jest kako pojedinačne vinarije, lokalne proizvođače, ugostitelje, smještajne kapacitete i kulturne sadržaje povezati u prepoznatljiv turistički proizvod.

Za razliku od pojedinačnog posjeta vinariji, destinacijski pristup podrazumijeva suradnju više dionika, zajedničku promociju, razvoj komplementarnih sadržaja i stvaranje razloga za dulji boravak posjetitelja. Time se otvara prostor da se turistička potrošnja rasporedi na širi krug lokalnih poduzetnika, od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava do restorana, vodiča i pružatelja smještaja.

Upravo se na toj ideji temelji koncept Vinskog kruga, koji povezuje vinsku proizvodnju s turističkom ponudom i drugim gospodarskim aktivnostima ruralnog prostora.

„Vino je jedan od najsnažnijih simbola naših ruralnih područja, ali i velika razvojna prilika. Naš je cilj povezati vinare, turističke djelatnike, lokalne proizvođače, kulturnu baštinu i destinacije u jedinstven turistički doživljaj koji stvara dodanu vrijednost i otvara nova radna mjesta. Vinski turizam ne završava u vinskom podrumu. On uključuje gastronomiju, tradiciju, prirodu, kulturu i, prije svega, ljude koji čuvaju identitet svojih krajeva. Upravo zato razvijamo koncept Vinskog kruga, koji povezuje sve te vrijednosti i daje im novu turističku i gospodarsku dimenziju. Posebno nam je drago što se ovaj međunarodni susret održava u Iloku, destinaciji koja najbolje pokazuje koliko se bogata vinska tradicija može pretvoriti u prepoznatljiv turistički proizvod“, istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“.

Iter Vitis: Vinska baština kao dio europske kulturne i turističke mreže

Važan međunarodni okvir konferencije predstavlja Iter Vitis, kulturna ruta certificirana u okviru programa Kulturnih ruta Vijeća Europe.

Program Kulturnih ruta Vijeća Europe povezuje destinacije kroz zajedničku povijesnu, kulturnu i baštinsku temu, potičući međunarodnu suradnju, kulturnu razmjenu i razvoj održivog turizma. U slučaju Iter Vitisa zajednička poveznica jest vinogradarska i vinska baština, koja uključuje mnogo više od proizvodnje vina. Riječ je o kulturnim krajolicima, povijesnim vinogradima, tradicijskim znanjima, arhitekturi, gastronomiji i načinu života lokalnih zajednica.

Za destinacije uključivanje u međunarodne kulturne rute otvara mogućnosti zajedničke promocije, razvoja tematskih turističkih proizvoda, razmjene iskustava i povezivanja s partnerima iz drugih zemalja. Međutim, sama pripadnost međunarodnoj mreži nije dovoljna za ostvarivanje turističkih i gospodarskih učinaka. Važno je koliko se takva suradnja pretvara u konkretne proizvode, dostupne sadržaje i prepoznatljiva iskustva za posjetitelje.

„Iter Vitis pokazuje da vino nije samo gospodarski proizvod, nego dio zajedničke europske kulturne baštine. Kroz našu rutu povezujemo različite zemlje, regije i zajednice, razmjenjujemo znanja i razvijamo nove modele održivog turizma. Naša je želja da europske vinske rute budu živa mreža ljudi, iskustava i destinacija, a ne samo linije na turističkim kartama“, poručila je Emanuela Panke, predsjednica europske kulturne rute Iter Vitis.

Razvoj kontinentalnog turizma i jačanje lokalnih lanaca vrijednosti

Razvoj vinskog turizma posebno je relevantan za kontinentalne dijelove Hrvatske, gdje vinogradarstvo, poljoprivreda, gastronomija i kulturna baština predstavljaju važnu osnovu za turističku diferencijaciju. Vinski turizam pritom može pridonijeti razvoju ponude izvan glavne turističke sezone, potaknuti suradnju poljoprivrednog i turističkog sektora te stvoriti dodatne tržišne prilike za lokalne proizvođače.

Ipak, razvoj takve ponude ne ovisi samo o kvaliteti vina ili broju vinarija otvorenih za posjetitelje. Jednako su važni dostupnost, organizacija doživljaja, digitalna vidljivost, mogućnost rezervacije, kvaliteta interpretacije i suradnja s ostalim pružateljima turističkih usluga.

Važnost povezivanja vinskog turizma s održivim razvojem destinacija naglasila je i Sandra Posavec, ravnateljica Uprave za održivi razvoj i javnu turističku infrastrukturu Ministarstva turizma i sporta. „Razvoj turizma u Hrvatskoj sve se snažnije usmjerava prema održivosti, kvaliteti i ravnomjernijem razvoju svih dijelova zemlje. Vinski i ruralni turizam u tome imaju posebno važnu ulogu jer stvaraju prilike za razvoj kontinentalnih destinacija, potiču lokalno gospodarstvo i pridonose očuvanju kulturne i prirodne baštine. Ministarstvo turizma i sporta podupire inicijative koje povezuju javni i privatni sektor, potiču inovacije i razvijaju autentične turističke proizvode“, istaknula je Posavec.

LEADER pristup: Od pojedinačnih vinskih cesta do zajedničkog razvoja destinacije

Jedna od stručnih tema konferencije odnosi se na primjenu LEADER pristupa u razvoju vinskih cesta.

LEADER je pristup lokalnom razvoju u okviru europske Zajedničke poljoprivredne politike, koji polazi od potreba lokalnih zajednica i uključuje suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora. Važnu ulogu u njegovoj provedbi imaju lokalne akcijske grupe (LAG-ovi), koje povezuju različite dionike i sudjeluju u oblikovanju lokalnih razvojnih strategija.

U kontekstu vinskog turizma takav pristup može biti važan za povezivanje manjih proizvođača, zajednički razvoj infrastrukture, interpretacijskih sadržaja i turističkih proizvoda te usklađivanje pojedinačnih ulaganja sa širim razvojnim potrebama destinacije. Posebno je to relevantno za ruralna područja u kojima pojedinačni proizvođači često nemaju dovoljno kapaciteta za samostalni razvoj složenijih turističkih proizvoda ili međunarodnu tržišnu promociju.

Razvoj vinskih cesta zato nije samo pitanje označavanja ruta i povezivanja vinarija na karti, nego i organizacije ponude, upravljanja kvalitetom, zajedničkog nastupa na tržištu i dugoročne suradnje lokalnih dionika.

Klimatske promjene, digitalizacija i nova generacija ruralnog turizma

Stručni program konferencije obuhvaća i teme koje sve snažnije utječu na budućnost europskih vinogradarskih regija, od klimatskih promjena i održivog vinogradarstva do digitalizacije i uključivanja novih generacija u ruralno gospodarstvo.

Klimatske promjene predstavljaju posebno važan izazov jer promjene temperature, rasporeda oborina i vremenskih ekstrema utječu na uvjete proizvodnje grožđa, vinogradarske krajolike i dugoročnu održivost vinskih regija. Time pitanje prilagodbe klimatskim promjenama postaje relevantno ne samo za poljoprivredu nego i za turistički razvoj destinacija čiji je identitet povezan s vinogradarstvom. Sudionici iz Hrvatske, Španjolske, Turske, Rumunjske, Grčke, Izraela i drugih zemalja razmjenjuju iskustva o razvoju vinskih ruta, prekograničnoj suradnji i primjerima dobre prakse. Posebna pozornost posvećena je ulozi mladih, žena, hrvatskih iseljenika i povratnika u transformaciji ruralnog turizma te mogućnostima primjene digitalnih alata i modernizacije sustava AKIS, odnosno sustava znanja i inovacija u poljoprivredi.

Riječ je o temama koje povezuju turistički razvoj sa širim izazovima ruralnih područja, uključujući demografske promjene, prijenos znanja, poduzetništvo i stvaranje uvjeta za dugoročno održive gospodarske aktivnosti.

Ilok kao mjesto međunarodne razmjene znanja i iskustava

Konferencija se održava u sklopu provedbe Godišnjeg akcijskog plana Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike, uz sufinanciranje Europske unije i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Republike Hrvatske. Međunarodni susret u Iloku tako povezuje europsku kulturnu suradnju s konkretnim razvojnim pitanjima ruralnog turizma. Za vinske destinacije ključan izazov ostaje kako postojeću proizvodnu, prirodnu i kulturnu baštinu pretvoriti u organiziranu, tržišno dostupnu i dugoročno održivu turističku ponudu koja stvara vrijednost za lokalno gospodarstvo i zajednicu.