U Vinkovcima održana konferencija o razvoju apiturizma: Pčelarstvo kao temelj novih turističkih proizvoda

Kako povezati pčelarstvo, lokalne proizvođače i turistički sektor te razviti nove turističke proizvode temeljene na pčelinjim proizvodima i iskustvima, bila je središnja tema Konferencije o razvoju apiturizma i suvremenog pčelarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji, održane 8. listopada u Poduzetničkom inkubatoru Vinkovci u organizaciji Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport Vukovarsko-srijemske županije.

Konferencija je okupila predstavnike županijskih institucija, pčelare, poduzetnike i stručnjake iz područja apiterapije, turizma i marketinga, s ciljem razmjene iskustava i razmatranja mogućnosti daljnjeg razvoja apiturističke ponude na području županije.

Tamara Kalistović, pročelnica Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport Vukovarsko-srijemske županije, na otvorenju konferencije naglasila je važnost povezivanja stručnog znanja, lokalnog poduzetništva i turističkog sektora u razvoju novih sadržaja i proizvoda. Konferenciju je istaknula kao priliku za razmjenu iskustava, upoznavanje primjera dobre prakse i jačanje suradnje među dionicima, s ciljem daljnjeg razvoja ruralnog turizma i stvaranja dodatne vrijednosti lokalnom gospodarstvu.

U središtu rasprave bila je mogućnost povezivanja tradicionalnog pčelarstva s novim turističkim sadržajima, od edukativnih posjeta pčelinjacima i degustacija do gastronomije, wellnessa i drugih iskustava koja mogu obogatiti postojeću ponudu destinacije.

Na konferenciji su predstavljeni i primjeri lokalnih poduzetnika koji već razvijaju proizvode i sadržaje povezane s pčelarstvom, dok je dio programa bio posvećen marketingu i važnosti povezivanja različitih dionika u stvaranju cjelovitog turističkog proizvoda.

Apiturizam obuhvaća puno više od posjeta pčelinjaku i degustacije meda

Predsjednica Hrvatskog apiterapijskog društva, dr. sc. Gordana Hegić, mag. ing. agr., kroz dva stručna predavanja predstavila je mogućnosti razvoja apiturističke i apiterapijske ponude u Hrvatskoj, dostupne izvore financiranja te primjere dobre prakse iz Hrvatske i šire regije.

Posebno je istaknula da se apiturizam ne može promatrati isključivo kroz proizvodnju i prodaju meda, nego kao širi skup turističkih proizvoda i usluga koje povezuje pčelarstvo.

„Ne, nikako nije samo kušaonica meda i nije samo jedan subjekt. Tu se više poslovnih subjekata nadovezuje u jednu smislenu cjelinu, a kroz cijelu tu priču provlače se pčele, med i pčelinji proizvodi“, istaknula je Hegić i spomenula primjere u Italiji kao i Sloveniji kao pozitivna iskustva u destinacijama.

Prema njezinim riječima, za razvoj kvalitetne apiturističke ponude potrebno je povezati proizvođače meda, proizvođače pića na bazi meda, gastronomiju, smještajne kapacitete, wellness i edukativne sadržaje. Takav pristup omogućuje oblikovanje raznovrsnih programa za različite skupine posjetitelja, od djece i obitelji do organiziranih grupa, poslovnih gostiju i starije populacije.

„Zapravo nam nedostaje da upotpunimo tu ponudu, da imamo i proizvođače meda, i proizvođače alkoholnih pića na bazi meda, i dio apigastronomije, znači slana i slatka jela, da imamo wellness s medom, masažu s medom i sve razne usluge koje se mogu provoditi s pčelinjim proizvodima te da to objedinimo kao ponudu jedne destinacije“, naglasila je Hegić.

Takvo povezivanje, dodaje, može utjecati i na duljinu boravka gostiju jer otvara mogućnost razvoja višednevnih programa, edukacija i tematskih turističkih iskustava. Hegić je posebno istaknula i mogućnost razvoja cjelogodišnje ponude, s obzirom na to da se pojedini apituristički sadržaji mogu organizirati neovisno o glavnoj turističkoj sezoni.

Lokalni poduzetnici već razvijaju turističke sadržaje povezane s pčelarstvom

Važan dio konferencije bio je posvećen primjerima dobre prakse iz Vukovarsko-srijemske županije. Na panel raspravi „Pokretači održivih apiturističkih i apiterapijskih poduzetničkih priča“ sudjelovali su predstavnici Destilerije Abelo, Pčelarstva Knežević i Medarije Ferbežar.

Njihovi primjeri pokazuju različite mogućnosti razvoja proizvoda i usluga povezanih s pčelarstvom, od prerade i proizvodnje proizvoda na bazi meda do edukativnih i turističkih sadržaja.

Jedan od konkretnih primjera dolazi iz Pčelarstva Knežević, koje je uz pčelarsku proizvodnju otvorio i prvi muzej pčelarstva u Republici Hrvatskoj. Adam Knežević ističe kako je muzej nastao prije šest godina u staroj obiteljskoj kući te danas privlači različite skupine posjetitelja, uključujući školarce, vrtićke grupe, udruge, pčelare i turiste.

Prema njegovoj procjeni, muzej godišnje posjeti više od tisuću ljudi, među kojima su i strani posjetitelji. „Priča je nastala prije šest godina u djedovoj staroj kući, napravili smo taj muzej. Jedna udruga kad dođe, onda oni kažu drugoj i kada obilaze Vinkovce i Vukovar, čuju i za nas“, objašnjava Knežević.

Dodaje kako posjetitelji dolaze i zahvaljujući preporukama, ali i vidljivosti muzeja na Google kartama, preko kojih ga pronalaze i strani turisti. Iako je interes posjetitelja prisutan, Knežević upozorava na izazov s kojim se suočavaju brojni manji proizvođači koji uz primarnu djelatnost razvijaju dodatne turističke sadržaje. Riječ je o vremenu i resursima potrebnima za promociju, komunikaciju s gostima i tržišni razvoj ponude.

Kako ističe, pčelari velik dio vremena moraju provoditi u proizvodnji i na terenu, dok je marketing zaseban posao koji zahtijeva kontinuiran angažman. Upravo takvi primjeri pokazuju mogućnosti povezivanja poljoprivredne proizvodnje i turizma, ali i potrebu za suradnjom s drugim dionicima turističkog sektora.

Među primjerima dobre prakse predstavljena je i Destilerija Abelo, iza koje stoje Jelena i Velimir Babić. Njihova poduzetnička priča započela je pčelarstvom i proizvodnjom meda, a s vremenom se razvila u proizvodnju rakija, likera i ginova na bazi mednog destilata. Uz različite medne mješavine, razvili su i vlastite recepture alkoholnih pića, a ponudu dodatno proširili kušaonicom u Vinkovcima, gdje posjetitelji mogu upoznati i kušati njihove proizvode.

Drugačiji primjer razvoja ponude predstavlja Mederija Ferbežar, iza koje stoje braća Goran i Antonio Ferbežar. Od obiteljskog pčelarstva i proizvodnje meda razvili su proizvodnju medovine od domaćeg slavonskog meda, uključujući različite voćne i aromatizirane varijante. Ponudu su postupno proširili degustacijama, upoznavanjem posjetitelja s procesom proizvodnje te api-inhalacijom.

Novi iskorak napravili su u kolovozu ove godine otvaranjem agroturističkog izletišta „Mali podrum“ u Vinkovcima, prostora uređenog u stilu tradicionalne slavonske konobe. Time su proizvodnju meda i medovine povezali s domaćom gastronomijom, lokalnom tradicijom i gostoprimstvom, stvarajući sadržaj namijenjen individualnim posjetiteljima, ali i manjim te organiziranim turističkim grupama.

Primjeri Abela i Medarije Ferbežar pokazuju kako se pčelarska proizvodnja može razvijati u različitim smjerovima, od stvaranja novih proizvoda veće dodane vrijednosti do razvoja kušaonica, gastronomskih i drugih turističkih sadržaja. U oba slučaja lokalni proizvod postaje polazište za širu poduzetničku i turističku ponudu.

Marketing i povezivanje poduzetnika važni za razvoj apiturističke ponude

Drugi dio konferencije bio je posvećen ulozi marketinga i poduzetničkih priča u turizmu. Na panel raspravi sudjelovali su Goran Rihelj, glavni urednik portala HrTurizam.hr, Mihaela Marinković iz Informatike Fortuno i Saul Tikvić iz Storyfilma.

U raspravi je naglašena važnost oblikovanja konkretnih turističkih proizvoda, njihove tržišne prepoznatljivosti te povezivanja proizvođača s turističkim agencijama, smještajnim objektima i drugim sudionicima turističkog sektora.

Rihelj je istaknuo kako razvoj apiturizma treba promatrati iz perspektive gosta i turističkog tržišta, a ne samo kroz promociju postojećih proizvoda.

„Apiturizam nije prodaja meda turistima. Apiturizam je pretvaranje znanja, tradicije i svijeta pčela u turistički doživljaj koji gost želi doživjeti, platiti i preporučiti“, istaknuo je Rihelj.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova u razvoju novih turističkih proizvoda jest povezivanje kvalitetnih pojedinačnih poduzetničkih inicijativa u cjelovitu zaokruženu turističku ponudu koju gost može jednostavno pronaći i rezervirati.

„Mi često imamo odlične pojedinačne poduzetnike, proizvode i priče, ali nedostaje nam sustav koji ih povezuje i plasira na tržište. Ako turist ne može pronaći doživljaj, vidjeti njegovu cijenu i jednostavno ga rezervirati, onda zapravo nemamo tržišno spreman turistički proizvod, nego potencijal“, naglasio je Rihelj.

U tom je kontekstu istaknuo primjere Slovenije i Austrije, gdje se pčelarstvo kroz različite modele povezuje s turističkim iskustvima, smještajem, gastronomijom i organiziranom promocijom.

Slovenija je razvila specijaliziranu apiturističku ponudu s certificiranim pružateljima usluga, dok Austrija pokazuje mogućnosti povezivanja pčelarstva s postojećim sustavom ruralnog turizma. Za Vukovarsko-srijemsku županiju posebno je važno povezati postojeće poduzetničke inicijative, oblikovati konkretne programe te razviti kanale njihove distribucije i prodaje.

Na važnost digitalne prisutnosti i suvremenih komunikacijskih alata u razvoju turističkih proizvoda osvrnuli su se i Mihaela Marinković iz Informatike Fortuno te Saul Tikvić iz Storyfilma.

Marinković je otvorila temu važnosti kvalitetnih internetskih stranica, web trgovina i digitalizacije poslovanja, posebno za male poduzetnike koji žele povećati vidljivost svojih proizvoda i omogućiti njihovu jednostavniju kupnju putem digitalnih kanala. Digitalni alati pritom nisu važni samo za promociju, nego i za dostupnost informacija, komunikaciju s kupcima te učinkovitiju organizaciju poslovanja.

Tikvić je naglasio važnost profesionalne fotografije i videoprodukcije u predstavljanju turističkih proizvoda, osobito u kontekstu društvenih mreža i digitalnog marketinga. Kvalitetan vizualni sadržaj omogućuje poduzetnicima da potencijalnim gostima približe vlastitu priču, proizvode i iskustva koja nude, dok video sve više postaje važan format turističke komunikacije.

Zajednička poruka ovog dijela panela bila je važnost povezivanja kvalitetnog turističkog proizvoda s njegovom digitalnom prezentacijom i dostupnošću na tržištu.

„Ne trebamo još jednu brošuru o potencijalima apiturizma. Trebamo pravi turistički proizvod“, zaključio je Rihelj.

Razvoj apiturizma kroz suradnju turizma i poljoprivrede

Na konferenciji je istaknuta i važnost povezivanja turističkog i poljoprivrednog sektora, posebno u kontekstu ruralnog razvoja, očuvanja lokalne tradicije i stvaranja dodatne vrijednosti poljoprivrednim proizvodima.

Vukovarsko-srijemska županija kroz razvoj apiturizma prepoznaje mogućnost nadogradnje postojeće turističke ponude, ali i otvaranja novih poslovnih prilika za lokalne proizvođače i poduzetnike. Pritom je naglašeno kako razvoj ovakvih oblika turizma zahtijeva suradnju različitih dionika, razmjenu znanja i iskustava te kontinuiran rad na oblikovanju sadržaja prilagođenih potrebama turističkog tržišta.

Konferencija je završila zaključnom sesijom posvećenom formiranju smjernica za razvoj budućih apiturističkih i apiterapijskih poduzetničkih aktivnosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji.