Ivan Milodanović: Dobar domaćin gostu otvara vrata cijele destinacije

Kada su gosti iz Zagreba stigli u Kuću za odmor Malia na obroncima Bilogore, domaćin Ivan Milodanović ispričao im se jer nije stigao pospremiti drva koja su ostala na parkiralištu. Iako ima parking na kojem stane šest do sedam vozila i bilo je više nego dovoljno mjesta za parkiranje. Umjesto prigovora gosta, dočekalo ga je pitanje koje nije očekivao.

„Bila je to obitelj iz Zagreba koja živi u stanu. Ispričao sam im se zbog drva, a oni su me pitali mogu li im dati sjekiru kako bi ih sami nacijepali i pospremili. Rekao sam im da stvarno nema potrebe za tim i da ne dolazi u obzir da gosti cijepaju drva, ali oni su baš inzistirali. Kako su mi objasnili, za njih je to bio doživljaj, prilika da rade nešto što inače nemaju priliku i da na taj način osjete život u prirodi“, prisjeća se Milodanović kroz smijeh.

Za njega je to bila svakodnevna obveza koju nije stigao obaviti, a za goste nešto sasvim drukčije od svakodnevice u velikom gradu. Nisu tražili dodatnu turističku aktivnost, organizirani program ni posebno osmišljen doživljaj. Jednostavno su poželjeli raditi nešto što inače nemaju priliku.

Ta mala epizoda možda najbolje opisuje koliko različita mogu biti očekivanja gostiju i koliko je važan domaćin koji ih zna prepoznati.

Upravo na takvom odnosu s gostima Ivan Milodanović i njegova supruga već desetak godina grade priču Kuće za odmor Malia u Čepelovcu, nedaleko od Đurđevca, koja danas nosi oznaku Local Host Hrvatske turističke zajednice.

A njihova priča o turizmu zapravo je počela sasvim slučajno.

Kako gostu ponuditi razlog za dolazak u destinaciju koja nema more?

Prije desetak godina Milodanović i supruga tražili su gorice koje bi kupili za sebe. Pronašli su zemljište s kućom na Čepelovečkom bregu, okruženo prirodom, vinogradima i šumom, na mjestu koje im je odmah ponudilo ono što su tražili - privatnost, mir i tišinu. Kako je prethodni vlasnik već imao pripremljenu dokumentaciju za turističko iznajmljivanje, odlučili su i sami pokušati s turizmom.

No početak nije bio jednostavan. Đurđevac i okolica tada nisu imali turističku prepoznatljivost kakvu imaju danas, osobito u usporedbi s poznatijim kontinentalnim destinacijama, a još manje s razvijenim turističkim odredištima na obali. Za razliku od jadranskih destinacija, gdje je more samo po sebi snažan motiv dolaska, ovdje nisu mogli računati na već postojeću turističku potražnju, nego su gostima morali ponuditi konkretan razlog za dolazak - iskustvo boravka, neposredan kontakt s prirodom i doživljaje koje ne mogu pronaći u svakodnevnom gradskom životu.

„Morali smo početi razmišljati kao gosti. Zašto bi netko uopće došao ovdje? Na kraju smo se usmjerili upravo na ono što imamo - mir, privatnost i tišinu. To je drukčiji turizam od onoga na Mediteranu, gdje ljudi prvenstveno dolaze zbog mora“, objašnjava Milodanović i dodaje kako oni nemaju sezonu kao na moru, gdje su određeni ljetni mjeseci gotovo potpuno popunjeni. 

“Ovdje se za svakog gosta moramo puno više potruditi.“ naglašava.

Kuća za odmor Malia zadržala je karakter nekadašnje goričarske kuće koju su Ivan i supruga postupno obnavljali i prilagođavali gostima. Milodanović pritom ističe kako nisu željeli slijediti model modernih vila koje sve češće nalikuju jedna drugoj, nego sačuvati posebnost prostora u kojem se kuća nalazi te stvoriti ugodan prostor u prirodi u kojem će se gosti osjećati kao kod kuće.

„S godinama smo malo-pomalo obnavljali kuću i uređivali okućnicu. Imamo lijepu terasu na kojoj gosti mogu uživati, roštiljati i odmarati se, a tu je i masažna kada koja se zagrijava na drva i može se koristiti tijekom cijele godine. Čak i kada pada snijeg ili je vani hladno, gosti se mogu kupati u toploj vodi“, opisuje Milodanović.

Iako se radi o kući za odmor, posebnu pozornost posvećuju detaljima koje gosti očekuju od kvalitetnog hotelskog smještaja, od opreme i čistoće do malih znakova dobrodošlice. Milodanović ističe da su im upravo zadovoljstvo gostiju i njihove ocjene na booking platformama godinama jedna od najvažnijih potvrda da su odabrali dobar smjer.

No uz sam smještaj važan je i način na koji primaju goste. „Ima gostiju koji žele samo doći i odmoriti se, bez previše razgovora, i to potpuno razumijem. No takvih je ipak malo. Većina jako cijeni osobni doček, želi razgovarati, saznati nešto o našem kraju i ljudima koji ovdje žive. S nekima se zadržimo u razgovoru puno duže nego što smo planirali, a s pojedinim gostima razvije se i prijateljstvo pa ostanemo u kontaktu dugo nakon njihova odlaska“, govori Milodanović.

Prisjeća se tako francuskih motorista koji su putovali Europom i kod njih se zaustavili samo na jednu noć. Ono što je trebalo biti kratko upoznavanje pretvorilo se u dvosatno druženje uz domaće vino i rakiju, razgovor o putovanju i životu u Podravini.

„Bili su oduševljeni takvim pristupom. Planirali su samo prespavati i nastaviti put, no na kraju su odlučili ostati malo duže sljedećeg dana kako bi upoznali Đurđevac. Tako su, uz noćenje, dobili i priču o našem malom gradu i ovom dijelu Podravine, što im je bilo posebno zanimljivo“, prisjeća se.

Nije svaki gost zainteresiran za jednaku razinu komunikacije, no domaćin koji osobno prima goste može prepoznati njihove interese i prilagoditi im svoj pristup. Nekome će najviše značiti privatnost i mir, a drugome preporuka za izlet, razgovor ili upoznavanje lokalnog načina života.

Besplatan ulaz u muzej kao dodatna vrijednost boravka

Kod Milodanovića uloga domaćina ne završava na kućnom pragu. Posebno zanimljiv dio njihove ponude proizlazi iz suradnje s Gradom Đurđevcem, zahvaljujući kojoj gosti koji noće u lokalnom smještaju mogu besplatno posjetiti pojedine gradske turističke sadržaje.

Među njima su Muzej grada Đurđevca, Interpretacijski centar Picokijade u utvrdi Stari grad i Hrvatska Sahara, atrakcija posebno zanimljiva obiteljima s djecom. „Imamo stvarno dobru suradnju s Gradom Đurđevcem. Gosti koji noće kod nas imaju mogućnost besplatno posjetiti te sadržaje, iako se ulaznice inače plaćaju. Mi im to predstavimo i preporučimo, a oni sami odlučuju što ih zanima“, govori Milodanović.

Takva suradnja dobar je primjer kako se vrijednost boravka može povećati bez dodavanja novih sadržaja unutar samog smještajnog objekta. Gost dobiva konkretnu pogodnost i dodatni razlog za istraživanje okolice, dok se istodobno povećava mogućnost da posjeti lokalne atrakcije, upozna destinaciju i dio svojeg vremena provede izvan kuće za odmor.

Milodanović primjećuje da gosti koji ostaju dvije ili tri noći, a osobito oni koji planiraju duži boravak, češće koriste takve preporuke. S druge strane, parovi koji dolaze na jednu noć ili kratki vikend često žele samo mir i odmor.

Obiteljima s djecom posebno je zanimljiva Hrvatska Sahara, gdje mogu vidjeti deve i druge životinje, dok su Stari grad, muzej, šetnice i interpretacijski sadržaji prilika za upoznavanje povijesti i identiteta Đurđevca.

„Kad dođu obitelji s djecom, često budu oduševljeni Hrvatskom Saharom. Djeci su zanimljive deve, ali i domaće životinje koje mnoga djeca danas više nemaju priliku vidjeti izbliza. Poslije nam pričaju o dojmovima, fotografiraju se i dijele svoja iskustva“, kaže Milodanović.

U ponudi Đurđevca i okolice danas su i Đurđevački pijesci, jedinstveni prirodni prostor s karakterističnim pješčanim staništima, Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci te brojne manifestacije i programi koji se tijekom godine održavaju u gradu.

Za Milodanovića je razvoj takvih sadržaja posebno važan jer je turistička ponuda Đurđevca danas znatno bogatija nego u vrijeme kada su on i supruga počeli iznajmljivati. „Danas kao domaćini imamo puno više toga za preporučiti gostima. Možemo im pokazati što sve vrijedi posjetiti i doživjeti u Đurđevcu i okolici te ih potaknuti da ostanu dan ili dva duže. A kada gosti ostanu duže, od toga nemamo koristi samo mi iznajmljivači, nego i lokalni ugostitelji, proizvođači i svi drugi koji su dio turističke ponude našega kraja“, ističe Milodanović.

Domaćin kao poveznica s lokalnim vinarima i proizvođačima

Suradnja s gradskim turističkim sadržajima samo je jedan dio priče. Milodanović posebno ističe preporuke lokalnih vinara, OPG-ova i drugih proizvođača jer upravo kroz njih gost može bolje upoznati Podravinu i Bilogoru.

Kada gosti žele posjetiti vinariju, kušati vino ili kupiti lokalne proizvode, rado ih upućuje proizvođačima s kojima ima dobru suradnju. „Imamo stvarno dobru suradnju s vinarima. Gosti žele posjetiti neku vinariju, probati dobro vino ili ga kupiti, a onda ih mi preporučimo i uputimo. Tamo ih vlasnici odvedu u podrum, ispričaju svoju priču i gosti dobiju jedan novi doživljaj“, objašnjava Milodanović.

Upravo je taj dio posebno važan za razumijevanje uloge domaćina u destinaciji. Preporuka ne završava samo informacijom gdje se nalazi vinarija. Ona gosta može dovesti do drugog lokalnog domaćina, vinara koji će mu predstaviti svoj proizvod, ispričati priču o vinogradu i možda ga potaknuti da se ponovno vrati.

Sličnu ulogu ima i đurđevačka Podravinoteka, prodavaonica koja okuplja proizvode lokalnih OPG-ova i drugih domaćih proizvođača. U njezinoj ponudi mogu se pronaći vina, rakije, tjestenina, džemovi i brojni drugi proizvodi koji često nemaju široku distribuciju kroz klasične trgovačke kanale.

Milodanović je rado preporučuje gostima koji žele kući ponijeti nešto lokalno, ali i onima koji jednostavno žele bolje upoznati gastronomsku ponudu kraja.

Ovdje Local Host dobiva još jednu važnu dimenziju. Domaćin nije samo osoba koja predstavlja vlastiti smještaj, nego i poveznica između gosta i drugih lokalnih dionika. Njegova preporuka može značiti posjet muzeju, kupnju kod OPG-a, kušanje vina u podrumu ili odlazak na manifestaciju koju gost možda nije ni planirao posjetiti.

Takva povezanost posebno je važna u kontinentalnim destinacijama, gdje motiv dolaska često nije vezan uz jednu dominantnu atrakciju, nego uz kombinaciju prirode, gastronomije, kulturne baštine, lokalnih događanja i osobnih preporuka.

A za gosta to znači da odmor ne mora završiti na terasi kuće koju je rezervirao. Iza nje postoji cijela destinacija koju može upoznati, ako mu netko pokaže što sve nudi.

Local Host kao prirodan nastavak načina na koji već primaju goste

Kada je Hrvatska turistička zajednica pokrenula oznaku Local Host, Milodanović je u njoj prepoznao iste vrijednosti koje su on i supruga već godinama nude svojim gostima.

Prijava je, kaže, bila jednostavna, provedena kroz sustav eVisitor i uz suradnju s lokalnom turističkom zajednicom. Oznaku su brzo dobili i istaknuli na kući, a cijeli projekt smatra dobrim smjerom za daljnje pozicioniranje domaćina u hrvatskom obiteljskom smještaju.

„Mislim da je Local Host stvarno dobra ideja. Prijava je jednostavna i svakome tko ima mogućnosti i želi se baviti takvim oblikom turizma svakako bih preporučio da se uključi“, ističe.

Pritom ne smatra da svi gosti traže isto niti da svi objekti moraju funkcionirati prema jednakom modelu. Na tržištu postoji prostor za različite vrste smještaja i načine poslovanja. No oznaka Local Host omogućuje da se dodatno istaknu oni domaćini kojima su osobni odnos, lokalne preporuke i povezivanje gosta s destinacijom sastavni dio ponude.

U slučaju Kuće za odmor Malia taj odnos nije rezultat samo Ivanova angažmana. Iako je on najčešće u izravnom kontaktu s gostima, iza poslovanja stoji i njegova supruga, koja sudjeluje u organizaciji, marketingu, administraciji i drugim poslovima bez kojih kvalitetno domaćinstvo ne bi moglo funkcionirati. U svim se tim poslovima međusobno nadopunjuju.

Njihova priča ujedno pokazuje koliko se pojam domaćinstva razlikuje od destinacije do destinacije. Na Pelješcu to može biti razgovor o lokalnoj ribi i životu uz more, u Iloku priča o staroj srijemskoj kući i vinu, a u Podravini odmor u goričarskoj kući, druženje uz domaću rakiju, posjet utvrdi Stari grad ili preporuka za bilogorsku vinariju.

Zajednička im nije identična ponuda, nego iskustvo boravka, pristup gostu i spremnost domaćina da s njim podijeli dio vlastitog prostora i lokalnog života.

Kod Milodanovića se to možda najbolje vidi upravo u priči s početka. Gostima iz Zagreba nije ponudio cijepanje drva kao turistički proizvod, niti je to bila aktivnost koju su unaprijed rezervirali. Jednostavno je prepoznao signal gostiju da im nešto što je za njega običan posao može biti zanimljivo iskustvo.

S druge strane, gostima koji žele upoznati Podravinu otvara vrata muzeja, lokalnih vinarija, proizvođača i drugih sadržaja koji njihov boravak mogu učiniti bogatijim.

Jer vrijednost dobrog domaćina nije samo u tome što će gosta lijepo dočekati, nego i u tome što mu može otvoriti vrata cijele destinacije. A upravo je to jedna od najvažnijih vrijednosti koje oznaka Local Host želi istaknuti.