Ivana Kolar: Prvo moramo znati želimo li raditi cijele godine, detektirati gdje je to moguće, a onda stvoriti preduvjete za to

Prva konferencija o cjelogodišnjem turizmu iza sebe ima već dva izdanja, a sad je najvaljeno i treće izdanje koje se održava sljedeći tjedan.  Međunarodna konferencija o cjelogodišnjem turizmu „Može li...

Prva konferencija o cjelogodišnjem turizmu iza sebe ima već dva izdanja, a sad je najvaljeno i treće izdanje koje se održava sljedeći tjedan. 

Međunarodna konferencija o cjelogodišnjem turizmu „Može li hrvatski turizam 365“ održati će se u utorak, 24. rujna u Sheraton Zagreb Hotelu,a ovogodišnja tema konferencije je „Kreativa i nove tehnologije“. 

Cjelogodišnji turizam jedan je od najvažnijih izazova daljnjeg razvoja hrvatskog turizma, ali i turizma u regiji, na svim razinama, od strateške do operativne, posebno s aspekta održivosti. U Hrvatskoj postoji veliki potencijal razvoja cjelogodišnjeg turizma, kako na obali, tako i u kontinentalnom dijelu. 

Sa Ivanom Kolar koja stoji iza organizacije konferencije, razgovarao sam oko tema koje se tiču razvoja kontinentalnog turizma te potencijala za razvoj pred i posezone.

Ivana Kolar: Na tržištu nedostaje odlučnost i osmišljen razvoj čitavih destinacija u smjeru produljenja sezone

Ove godine održava se treće izdanje konferencije, sada kada pogledate u nazad tri godine, što se promijenilo na bolje ili na gore u kontekstu turizma 365? 

Promjene su vidljive na terenu, jednostavno jer se tržište razvija, razvija se konkurencija, raste potražnja za novim oblicima turizma i novim doživljajima i u, za nas, manje uobičajene periode u godini. Puno se ulaže u kvalitetu poslovanja i nove proizvode, no, ti razvoji događaju se pojedinačno, individualno i s premalom dinamikom. Nedostaje na tržištu odlučnost i osmišljen razvoj čitavih destinacija u smjeru produljenja sezone. Jasno je da to nije jednostavan proces i da nisu sve destinacije pogodne za to, ipak, nedostaje generalna odluka treba li to nama ili ne, odnosno želimo li cjelogodišnji turizam ili ne. 

Duboko vjerujem da razvojem destinacija i zajedništva, kreiranjem novih proizvoda koji ne ovise samo o suncu i moru, kreiranjem autentičnih priča te pametnim i kreativnim recikliranjem lokalnih specifičnosti u novu kvalitetu i doživljaje po mjeri suvremenih turista zasigurno možemo produljiti sezonu na obali i pokrenuti razvoj destinacija s najvećim turističkim potencijalima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. 

Konferencija je pridonijela tome da je cjelogodišnji turizam danas nezaobilazan dio većine turističkih diskusija i planova, a želim vjerovati kako smo organiziranim predavanjima i izlaganjima stručnjaka iz regije i Europe nekoga motivirali ili potaknuli na nove projekte i promjene u poslovanju. 

Kontinentalni turizam ima veliki potencijal upravo za turizam kroz 365 dana u godini, no nažalost sve se presporo razvija. Koji su razlozi sporog razvoja i koja su rješenja po Vama? Koji je Vaš savjet pravog smjer razvoja? 

Prvo moramo znati želimo li raditi cijele godine, odnosno u dužem periodu nego do sada, zatim detektirati gdje je to na obali moguće, a onda stvoriti preduvjete za to. Slično je i u kontinentalnim regijama, potrebno je detektirati motive razvoja turizma u pojedinim destinacijama te stvoriti preduvjete za realizaciju istih. Nažalost nemamo dovoljno vremena za predstaviti cijelu viziju. Ne mislim da je to zadatak (samo) državnih institucija, već svih sudionika turističkog procesa na terenu, svatko mora odraditi svoj dio. Nedostaje nam odlučnost da se nešto promijeni, nužno je zajedništvo unutar destinacije, jer nitko ne može značajnije produljiti svoje poslovanje sam, nerijetko nam nedostaje poduzetnosti i hrabrosti za novitete i za „biti drugačiji“. Hrvatska ima izuzetno visoke rezultate u odnosu na relativno kratki period poslovanja s punim kapacitetima. Ponekad nije naodmet izaći iz zone komfora sigurnog posla (tijekom ljeta) i pokušati još više.

Ove godine na konferenciji imat ćemo priliku slušati ljude koji su bili hrabri riskirati i pokušati biti izvrsni te su u tome i uspjeli – Bilbao sa svojim Guggenheimovim muzejem u Španjolskoj, Vulcano resort u Austriji koji je na kreativan način povezao stočarstvo, proizvodnju pršuta, turizam i promociju cijele regije, Sarajevo Film Festival u BiH koji je gotovo nevjerojatan i Jasna Chalet, novi St.Moritz na korak od nas, u Sloveniji. Vjerujem da će biti vrlo zanimljivo i korisno.

Imamo odlične primjere od naših susjeda Austrije i Slovenije koje se kvaliteto razvijaju, pogotovo kroz turizam 365 i razvoj kontinentalnog turizma. Što možemo naučiti od njih? 

Austrija i Slovenija aktivno razvijaju cjelogodišnji turizam i kreiraju ponudu na temelju svojih potencijala – prirodi, kulturi, zdravstvenom turizmu i aktivno razvijaju nezaobilaznu izvrsnost u poslovanju. U svim navedenim segmentima možemo naučiti izrazito puno od njih, upravo ono što nam nedostaje za turizam 365 – kako uspješno valorizirati silne „neljetne“ potencijale za razvoj. Možemo učiti od njih i o zajedništvu i zajedničkom razvoju destinacija (kako biti partner, a ne konkurencija).

Od Austrije i Slovenije možemo naučiti kako biti partneri, a ne konkurencija zajedničkom razvoju destinacija

Ivana Kolar, Julius Rose

Upravo Slovenija je definirala 4 turističke regije, a mi i dalje se gušimo u stotinama turističkih zajednica, a bez tolike sinergije i brendiranja regija. Je li rješenje u brendiranjima regija? Kao recimo Slavonija, Istra Dalmacija…

Svakako smatram da je potrebno brandirati destinacije i to u što širem opsegu, jer turisti danas nisu stacionarni i ne doživljavaju naše administrativne podjele. Zbog silnog truda da se reklamira upravo „svoje selo“ nerijetko upravo zbog toga izostane onaj ciljni efekt svake promocije, jer se jednostavno „izgubi“ u nepreglednosti informacija o malim destinacijama. To je i preduvjet za stvaranje i razvoj pravih destinacija i DMO-a koje bi trebale usmjeravati razvoj.     

S jedne strane, imamo prepoznatljivi turistički brend, cijelu infrastrukturu, no van sezone, kad motiv dolaska nije sunce i more, moramo promijeniti koncept kroz sadržaj i neki drugi motiv dolaska, ako pričamo o jačanju pred i posezone. Dakle, promocija i cijeli koncept za jačanje i razvoj turizma 365 trebamo radikalno promijeniti?

Izrazito smo uspješni u onome što nudimo, no smatram da to ne može biti dovoljno u odnosu na potencijale koje Hrvatska posjeduje. Duboko vjerujem kako moramo težiti daljnjem razvoju i podizanju kvalitete poslovanja i usluga čitavih destinacija, kreirati nove proizvode koji ne uključuju samo tipično morski odmor i sadržaje te da moramo time značajnije širiti sezonu na obali i ozbiljnije se prihvatiti razvoja turističke ponude u kontinentalnom dijelu zemlje. Održivost, zdravlje, autentičnost i kvaliteta bili bi moji izazovi za daljnji razvoj. Motiva za proizvode 365 imamo u izobilju – zdravstveni turizam, kulturni, sportski, ruralni, urbani; društvena baština nam je izrazito bogata i razlozi za posjet Hrvatskoj su brojni, pored sunca i mora. Kontinent je značajno nerazvijen, a veliki je potencijal za 365. I svakako, tu je  mogućnost povezivanja obalnih destinacija sa zaleđem i  kontinentalnom ponudom, u Hrvatskoj nam je sve nadohvat ruke. 

Iako se pred i posezona te zdravstveni turizam i turizam kontinentalnih destinacija promoviraju više nego ikad prije, uvijek si želim još malo više prisutnosti upravo navedenog u promotivnim aktivnostima Hrvatske. Bilo bi odlično i pozvati goste koji u milijunskim brojkama dolaze u Hrvatsku tijekom ljeta, poznaju naš turizam, da se vrate još jednom i posjete ostale krajeve u nekom drugom periodu godine.

Koje su novosti ove godine u sklopu novog izdanja konferencije „Može li hrvatski turizam 365“ i što očekujete?

Ove godine podnaslov konferencije je Kreativa i Nove tehnologije, s obzirom da smatram kako upravo tu moramo biti aktivniji i kako nam je potrebna nova doza kreativnosti u kreiranju ponude za suvremene turiste te motivacija i podsjetnik na važnost uključivanja novih tehnologija u poslovanje. Imat ćemo priliku slušati predstavnike tvrtki koje su lideri globalnog turizma poput Thomasa Cooka, ITB Berlina i Horwath HTL i njihova razmišljanja o trendovima te prijedloge za domaći regionalni turiza; zatim stručnjake koji su sudjelovali i vode uspješne kreativne projekte i proizvode poput Bilbao-a u Španjolskoj, Sarajevo Film Festivala, Vulacano resorta u Austriji, Jasna Chaleta u Sloveniji, a imat ćemo priliku i osjetiti nove tehnologije u turizmu.

Očekujem odlične rasprave i zaključke te motive i ideje za nove projekte. Uvijek se trudimo dovesti nove govornike koji imaju bogato iskustvo i izvrsni su u svojim aktivnostima i poslovima te prezentirati pozitivnu praksu iz koje možemo učiti.  

Moram naglasiti kako je konferencija pomalo entuzijastički projekt, s obzirom da radi svojeg dugogodišnjeg iskustva u kontinentalnom turizmu i odličnih rezultata koje to poslovanje ostvaruje, vjerujem kako je moguće pomaknuti granice domaćeg turizma, no za to je potrebna odluka svakog od nas.

Sve informacije o konferenciji Može li hrvatski turizam 365? – kreativa i nove tehnologije možete pogledati na www.turizam365.com.


Vijesti: