Između otoka, podataka i koza: turizam traži novi (stari) identitet

Prošli tjedan ponovno pokazuje koliko je važan kontekst i šira slika koja se često izgubi među brojevima dolazaka, postotcima rasta i viralnim kampanjama.

Krenimo s europskih otoka, simbolima bijega, odmora i slobode. No ipak najnovije analize otkrivaju drugu stvarnost. Prenapregnuti sustavi, prekomjerni turizam, život lokalnog stanovništva gurnut u drugi plan.

Od Malte i Baleara do Kanarskih otoka, brojke o noćenjima po kvadratnom kilometru ne ostavljaju prostor za romantiku. Umjesto idiličnih razglednica, sve su glasniji prosvjedi, sve češće intervencije vlasti i sve ozbiljnije zabrinutosti za očuvanje prostora i identiteta.

Turizam je transformirao te otoke, ali pitanje više nije koliko turista možemo primiti, već kako očuvati ono zbog čega su turisti uopće i došli.

S druge strane, pozitivan primjer dolazi iz Međimurja. Terme Sveti Martin, kao prvi srednje veliki resort s vlastitom ESG strategijom, pokazuju da održivost ne mora biti deklarativna.

Kada turistički objekt, bez zakonske obveze, sam odluči razviti strategiju održivosti, tada govorimo o zrelosti sektora. Ne zato što mora, nego zato što zna da je to ispravan smjer.

ESG više nije samo korporativni alat, nego način razmišljanja, pozicioniranja i dugoročnog poslovanja.

U Sloveniji vidimo još jedan strateški iskorak.

Nacionalna platforma NiST omogućava destinacijama ne samo da prate broj turista, nego da razumiju njihovo ponašanje, profil, potrošnju, sezonalnost i utjecaj na prostor.

Podatkovno upravljanje turizmom više nije futurizam - to je realnost. Hrvatska mora početi razmišljati na isti način ako želimo biti konkurentni i odgovorni.

Na tržištu, Booking com se suočava s kolektivnom tužbom europskih hotelijera. U pitanju je povjerenje, transparentnost i odnos prema partnerima. Kad tržišni lider izgubi kredibilitet kod onih koji ga financiraju, jasno je da je vrijeme za redefiniciju modela.

Jednako tako, istraživanje putnika u segmentu kratkoročnog najma ruši mitove. Gosti ne traže nužno najjeftiniji smještaj. Oni traže sigurnost, povjerenje i iskustvo. Tržište se mijenja, ali i percepcija. Vrijeme je da i operateri i zakonodavci to razumiju.

Rio de Janeiro i Šibenikna prvi pogled nemaju puno zajedničkog, ali ih veže ista poruka.

Rio uvodi red na plažama kako bi sačuvao javni prostor, dok Šibensko-kninska županija gradi tematske rute koje povezuju lokalne proizvođače, kulturne točke i autentične priče.

I jedna i druga praksa pokazuju da turizam bez pravila i integracije lokalne zajednice - jednostavno nije održiv.

Iz Istre dolazi jedan šarmantan, ali suštinski važan primjer.

Kako se spašava baština? Počneš s jednom kozom. Nastaviš sa zajednicom.

Kad je prošle godine pokrenut projekt “Naša istarska koza – La nostra capra istriana”, cilj je bio jednostavan, ali snažan: spasiti autohtonu pasminu od nestajanja.

Danas, samo godinu dana kasnije, ova priča ne samo da živi - ona inspirira, povezuje i raste. Broj istarskih koza utrostručen je, a projekt, koji vode AZRRI, Udruga uzgajivača istarske koze i Istarska županija, pokazuje kako struka, zajedništvo i emocija mogu vratiti ono što je gotovo bilo izgubljeno.

Jer tradicionalno nije zastarjelo, tradicionalno je održivo.

Ključnu ulogu ima i Istarska banka animalnih gena kao strateški alat za očuvanje genetskog potencijala, upravljanje populacijom i dugoročnu provedbu uzgojnog programa.

Baština ne treba publiku. Treba partnere.

Istra svoju baštinu ne prepušta slučaju, a tradicija ovdje nije stvar prošlosti, već izbora, znanja i brige.

U tom krugu, istarska koza ima mjesto koje joj pripada, i to ne slučajno, već kao rezultat preciznog rada: otkup podmlatka, raspodjela po gospodarstvima, stručna podrška na svakom koraku.

S druge strane, nova europska direktiva o greenwashingubit će vruća tema u mjesecima pred nama jer tjera poduzetnike na promjene u marketinškom pristupu. Napokon, bez fake odrćivosti i greenwashinga koji radit veliku štetu, kako kupcima, tako i cijelom održivom narativu i filozofiji.

Turistički sektor mora ozbiljno promisliti kako komunicira održivost. Više se ne radi o tome tko je najglasniji, nego tko ima argumente, vjerodostojnost i mjerljive rezultate.

Komunikacija bez sadržaja više neće prolaziti.

Za kraj, intervju s Aleksandrom Lazar vrlo jasno sažima bit svega: Hoteli koji komuniciraju jezikom tržišta ostvaruju bolje rezultate.

To ne znači samo prijevod jezika, nego razumijevanje potreba, navika i očekivanja gostiju. U vremenu kada je svaki klik, recenzija i lojalnost dragocjena, to znanje postaje ključ uspjeha.

Ključ svega je lokalizacija.

U turizmu, svako strano tržište ima svoj kontekst, ton i očekivanja. Čak i unutar iste države imamo drugaliji narativ i značenje, sjever i jug Njemačke, Austrija i Švicarska, Slovenija, Poljska...svako tržište zahtijeva različit pristup.

Dapače, i unutar Hrvatske govorimo istim jezikom, ali različitim dijalektima, izričajima i mentalitetima.

Slavonci, Dalmatinci, Istrijani ili Zagrepčani... svatko ima svoj ritam govora, svoj ton, svoj način izražavanja. Razlikuju se riječi, kontekst, pa i emocija koju komunikacija prenosi. A govorimo o istoj zemlji i istom jeziku.

Ako su te razlike tako izražene unutar naših granica, kako onda možemo očekivati da će univerzalni prijevod funkcionirati na njemačkom, talijanskom ili francuskom tržištu?

Kampanje koje su kulturološki i jezično usklađene sa svakim tržištem, konvertiraju bolje i ostvaruju bolje rezultate, navodi Aleksandra Lazar u razgovoru za hrturizam i dodaje:

„Talijanski gosti često preferiraju tople tonove, bogat i slikovit jezik, kao i vizualno raskošnu prezentaciju. S druge strane, njemačko tržište cijeni preciznost, preglednost i točne informacije

U doba kad hoteli ulažu u SEO, web stranice, oglase i newslettere... sve to pada u vodu ako se obraćamo gostu na našem jeziku, umjesto na jeziku njegove svakodnevice.

Nije dovoljno prevesti. Treba razumjeti.

Turizam se više ne može voditi po inerciji. Potrebni su strategija, podaci, integracija lokalnog i promišljenost svakog koraka. Zato postoji HrTurizam.

*Tjedni osvrt dostupan je u cijelosti pretplatnicima HrTurizma, jer prava analiza zahtijeva vrijeme, znanje i kontekst. Pridružite se zajednici profesionalaca koji žele više od vijesti, oni koji žele kontekst.

Autor: Goran Rihelj, hrturizam.hr

HrTurizam već godinama donosi relevantan, stručan i autorski sadržaj koji informira, povezuje, potiče promišljanje i daje širi kontekst.

Ako ti je taj sadržaj barem jednom bio koristan - podrži naš rad i razmisli o pretplati na sadržaj.